Markiza de Pompadour

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Madame de Pompadour, portret Francoisa Bouchera o. 1750.

Jeanne Antoinette Poisson , poznatija kao Madame ili Markiza de Pompadour ( 29. prosinca 1721 . ? 15. travnja 1764 .) bila je poznata ljubavnica francuskog kralja Luja XV .

Rani ?ivot [ uredi | uredi kod ]

Madame de Pompadour, rođena je 1721. godine u Parizu kao Jeanne Antoinette Poisson. Mogu?e je da je njezin biolo?ki otac bio bogati trgovac Le Normant de Tournehem koji je postao njezin skrbnik nakon ?to je njezin "zakoniti" otac nakon jednog skandala 1725. bio prisiljen napustiti Francusku , a ona je nastavila ?ivjeti s majkom i sestrom. Njezin je mlađi brat bio Abel-Francois Poisson de Vandieres koji je kasnije postao markiz de Marigny.

1741. (s 19 godina) udala se za Charlesa-Guillaumea Le Normanta d'Etiollesa , ne?aka svojeg skrbnika. S njim je dobila dvoje djece, dje?aka koji je umro godinu dana nakon rođenjja i Alexandrine-Jeanne rođenu 10. kolovoza 1744 .

Zbog malih usta, ovalnog lica i duhovitosti smatrana je prili?no lijepom i uskoro su joj se otvorila vrata salona tada?njeg francuskog građanstva.

Kraljeva ljubavnica [ uredi | uredi kod ]

Portret Francoisa-Huberta Drouaisa , 1763./64. zavr?en nakon smrti Markize de Pompadour

1745. na maskenbalu upoznaje Luja XV . Ubrzo ostavlja svoga mu?a i seli se u Versailles kako bi bila kraljeva ljubavnica. Zahvaljuju?i vezi s kraljem prva se doselila u Versailles, a da nije imala plemi?ke krvi. Bila je jedna od najva?nijih osoba toga vremena i na dvoru je provela 20 godina iako je njen odnos s kraljem Louisom XV. trajao samo 6 godina. Ljubavnik joj je bio i poznati venecijanski zavodnik Giacomo Casanova .

Kralj ju je imenovao markizom i sredio njen razvod s mu?em, od tada je poznata kao Markiza de Pompadour. Izgradio je poseban stan za nju s tajnim stubi?tem koje je vodilo izravno u njegove odaje. Imala je jak utjecaj na kralja pri dono?enju va?nih odluka, ?ak se smatra da je ona kriva za Sedmogodi?nji rat . Kler i dvorani su bili protiv nje, ali budu?i da je bila velika spletkaro?ica pre?ivjela je sva isku?enja.

Bila je dama s dobrim okom za rokoko interijere, voljela je malo i sitno poku?stvo ukra?eno u cvjetnom rokoko stilu pa se takav stil ?esto naziva i Pompadour stil. Svoj utjecaj koristila je i za doprinos razvoju manufakture porculana u Sevresu, kao i financiranje francuskih umjetnika Bouchera i Pagalla. Izravno je podr?avala filozofe Voltairea i Helvetiusa kao i Diderota i ostale pari?ke enciklopediste pa su joj Jezuiti stalno radili o glavi. Svojom rastro?no??u uvelike je pridonijela propasti dr?ave te joj se pripisuje izjava: ≪Poslije nas potop≫. Iako se nije bojala klera, nakon ?to ju je francuski biskup ?elio spaliti na loma?i i nakon ?to je prestao njen odnos s kraljem, zatra?ila je pomirenje s Crkvom . U 1750-ima imala je dva poba?aja, ali iako je za kralja tra?ila mlađe ljubavnice da je zamijene, kralj joj je ostao odan do njezine smrti od tuberkuloze 1764. godine. Nakon smrti narod joj je spjevao epitaf: ≪Ovdje le?i ona koja je 15 godina bila djevica, 20 godina bludnica i 7 godina svodnica≫

Kao veliki dokaz kraljeve ljubavi je ?alica izrađena posebno za nju, koja je imala tanjuri? s produbljenim dnom i bila je oslikana slikama njenog najdra?eg slikara Bouchera. Naime, pred kraj ?ivota Madame je imala drhtave ruke i bilo bi joj nezgodno prisustvovati dvorskim prijemima. Tako ju je kralj ?elio ?to du?e zadr?ati uz sebe.

I ona i kralj bili su veliki ljubitelji ?ivotinja pa su na dvoru dr?ali pse, ma?ke, ptice. Madame je imala psi?a kojeg je nosila svuda sa sobom, a Louis bijelu angora ma?ku .

Madame je bila i velika obo?avateljica ?ampanjca i govorila je da je ?ampanjac jedino vino poslije kojeg ?ena ostaje lijepa. Smatra se i da je ?a?a za ?ampanjac prvotno bila oblikovana prema njenoj dojci.


U popularnoj kulturi [ uredi | uredi kod ]

Vanjske poveznice [ uredi | uredi kod ]