Mani

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Mani prorok

Mani (ili Manihej ; oko 216 .- 276 .) je bio filozof, svira? , slikar, lekar i prorok, rodom iz Seleukije kod Ktesifona , tada?nje prestonice Persije (odnosno Sasanidskog carstva ). Smatra se osniva?em manihejstva .

?ivot

[ uredi | uredi kod ]

Prema persijskom predanju, Mani je bio hri??anski sve?tenik. Poku?ao je da u svom u?enju spoji Hristovo i Zaratustrino u?enje, odnosno da izvr?i reformu mazdaizma , tako ?to bi u njega uklju?io sve poznate religijske tradicije koje su u Mesopotamiji ?ivele. On je iz mazdaizma, hri??anstva (uz znatnu primesu gnosticizma) i budisti?kih elemenata, posebno budisti?ke etike, stvorio novu dualisti?ku religiju sa hri??anskom terminologijom koja se naziva manihejstvom. Oko 240. god. po?eo je da propoveda svoje u?enje u vreme persijskog cara Sapora I . Mani je za zivota imao 12 u?enika oko sebe, ?to je bilo opona?anje 12 apostola Isusovih. [1] Jedno vreme boravio je na Istoku, u Indiji. U Persiju se vratio oko 270. god., ali nije bio rado primljen. Oko 276. god. bio je mu?en i ubijen razapinjanjem na krst.

Mani je imao vi?e pisanih dela, od kojih su bila najpoznatija Knjiga divova i Osnovna poslanica [2] , koja su izgubljena.

U?enje

[ uredi | uredi kod ]

Jer svaka du?a i svako ?ivo bi?e koje se kre?e u?estvuje u su?tini dobrog Oca.

Mani je sebe opisivao kao "u?enika Isusa Hrista ", ali ga je hri??anska crkva zbog njegovog u?enja odbacila kao jeretika . Po Manijevom u?enju od praiskona postoje dva uzajamna nezavisna po?ela, dobro i zlo, te se njegovo u?enje kvalifikuje kao dualizam . Bog je tvorac duhovnog sveta a materiju je stvorilo zlo bi?e. Tako je svetlost zatvorena u ljudsko telo. Zato je do?ao spasitelj Isus, koji je u?io ljude kako da se izbave.

Svrha postojanja ?oveka je oslobođenje duha iz telesnih okova. ?ovek je du?an da ?uva ?istotu svoje du?e kroz uzdr?avanje kako bi malo po malo iz materije oslobodio bo?ansku su?tinu koja je u njemu zatvorena. Bog je u tu svrhu u pomo? ljudima slao proroke u u?itelje: Noja, Avraama, Isusa, a među njima je i Mani. Manijevo u?enje je slu?ilo kao sna?na inspiracija raznih gnosti?kih i hri??anskih zajednica. Manijeva religija se ra?irila po ?itavoj severnoj Africi uz Sredozemno more sve do ?panije. ?uveni crkveni otac sveti Avgustin , pre nego ?to se obratio, bio je devet godina manihejac.

Preko Manijevih u?enika su sa?uvana mnoga apokrifna hri??anska dela, poput Tominog jevanđelja , koja bi ina?e bila izgubljena.

Napomene

[ uredi | uredi kod ]
  1. Dr.Ivan Pilar, Bogumilstvo kao religiozni problem
  2. ?Archive copy” . Arhivirano iz originala na datum 2016-03-05 . Pristupljeno 2008-04-17 .  

Vidi jo?

[ uredi | uredi kod ]

Eksterni linkovi

[ uredi | uredi kod ]