Louis XII od Francuske

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno sa stranice Luj XII, kralj Francuske )
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Louis XII
Portret cara Louisa XII
francuski kralj
Vladavina 7. april 1498 . - 1. januar 1515 .
Krunidba 27. maj 1498 . ( Katedrala u Reimsu )
Prethodnik Charles VIII
Nasljednik Francois I
Supruga Jeanne de France
Ana od Bretanje
Mary Tudor
Rođenje 27. jun 1462 .
Dvorac Blois , Francuska
Smrt 1. januar 1515 .
Pariz (Hotel des Tournelles), Francuska

Louis XII ( Dvorac Blois , 27. jun 1462 . - Pariz , 1. januar 1515 .) bio je od 1465 . do 1498 . Vojvoda od Orleana , a od 1498 . do svoje smrti francuski kralj . [1]

Louis je u historiji ostao upam?en po svojim neuspje?nim invazijama na Apeninski poluotok i velikoj popularnosti u Francuskoj .

Biografija [ uredi | uredi kod ]

Litterae super abrogatione pragmatice sanctionis , 1512

Louis je rođen kao dijete vojvode od Orleana Charlesa i Marie od Clevesa, - 1465 . naslijedio je svog oca na vojvodskom tronu . Zbog pritisaka se 1476 . o?enio pobo?nom ali hendikepiranom Jeanne od Francuske, k?erkom svog rođaka kralja Louis XI. . Mladi Louis bio je pravdoljubiv, pa je podigao bunu protiv kralja Charlesa VIII. , nakon ?eg je uhap?en i zatvoren - 1488 . Pomilovao ga je sam kralj i postavio za komandanta snaga koje su zauzele Asti u vrijeme njegove invazije na Apeninski poluotok i Napuljsko kraljevstvo od 1494 . do 1495 . [1]

Nakon smrti kralja - Charlesa VIII. , postao je francuski kralj kao predstavnik grane Valois-Angouleme iz Dinastije Valois . [1] Prva stvar koju je u?inio nakon ustoli?enja, bila je da je poni?tio svoj dotada?nji ??brak, kako bi se mogao o?eniti sa udovicom kralja Charlesa - Anom od Bretanje i time osna?ili personalnu uniju njezinog Vojvodstva i svog kraljevstva.

Njegov slijede?i potez bio je pro?irenje vlasti na Milansko Vojvodstvo , na osnovu nasljednih prava koje su mu preko oca kao vojvode od Orleana pripadala. Provalio je u Sjevernu Italiju sa vojskom koja je namjerno terorizirala krajeve kroz koje je prolazila i istjerao u ljeto 1499 . iz Milana svog suparnika Ludovica Sforzu , ali ga je Sforza ve? sljede?e zime ponovno zauzeo. [1]

I on se zanio idejama svog predhodnika - Charla VIII. da mu Napuljsko kraljevstvo pripada po an?uvinskoj liniji, zbog tog je 1500 . sklopio sporazum sa Fernandom II. Aragonskim u Granadi o podjeli Napuljskog kraljevstva . Oni su ga 1501 . i zauzeli, ali su se ve? godinu dana kasnije, posvadili i zaratili oko podjele, na kraju tih sukoba u martu 1504 . Francuzi su protjerani iz Napulja .

Na poticaj svoje ?ene Ane , Louis je sklopio novi sporazum u septembru 1504 . u Bloisu sa habsburg?kim carem Maksimilijanom I. , ovaj put se ponovno radilo o Milanskom Vojvodstvu . Dogovor je bio slijede?i - Louis ?e biti milanski Vojvoda uz obe?anje da ?e Milansko Vojvodstvo i Burgundija pripasti Maksimilijanovom unuku (budu?em caru Charlesu V ) i njegovoj zaru?nici Claude od Francuske (koja je bila k?i Louisa i Ane ), osim ako Louis ne dobije u međuvremenu - sina. Claude je prirodna nasljednica Bretanje , uz to su se Francuzi naljutili i na samu pomisao da bi mogli izgubiti Bretanju . Zbog tog je organiziran novi sastanak u Toursu u maju 1506 . na kom je presjedao Louis , uz prisustvo sve tri strane, na njemu se uglavnom inzistiralo da se Claude mora zaru?iti sa Louisovim budu?im nasljednikom - Francoisom Angoulemom [1] kako bi Bretanja ostala Francuska.

Nakon tog dogovora je Louis ponovno krenuo u invaziju Apeninskog poluotoka , nakon prelaska Alpa zauzeo je Genovu . U nedalekoj Savoni se u junu 1507 . sastao sa Fernandom II. i dogovorio novu koaliciju protiv Mleta?ke Republike , koja je 1508 . formalizirana kao - Cambrajska liga . U nju su u?li i Maksimilijan I. i papa Julije II. .

Lukava venecijanska diplomacija vremenom je rasto?ila tu ligu. Teritorijalnim ustupcima papi Juliju II. , prvo su njega smirili i uvjerili da su zapravo Francuzi neprijatelji. Na kraju se sve okrenulo protiv - Louisa kad je 1511 . organizirana velika anti - francuska koalicija Sveta liga u kojoj su bili ?vicarci , ?panjolci , Englezi , Papinska Dr?ava , brojne apeninske kne?evine i republike, uklju?uju?i naravno i Mleta?ku Republiku . [2] Na kraju se Louis pora?en morao povu?i iz Apenina .

Iako nije uspio u svojim talijanskim ambicijama, Francuzi su ga ipak voljeli, tako su ga od povjesnog sastanka u Toursu ( 1506 . zvali - otac naroda ( francuski : Pere du peuple ). Bio je omiljen i među obi?nim narodom, jer je pojednostavio i pobolj?ao sudsku praksu, nastoje?i time za?tititi upravo najni?e slojeve dru?tva od ugnjetavanja, uz to je sve svoje ratove financirao sve do 1509 ., bez pove?anja izravnih poreza (?to je u to doba bilo pravo ?udo). Njegova vladavina protekla je i bez građanskih ratova i buna, a nitko je nije ni napao - ?to je opet u ono vrijeme bilo rijetko. [1]

Prethodnik:
Charles VIII

francuski kralj
( 1498 . - 1515 .)
Nasl j ednik:
Francois I

Izvori [ uredi | uredi kod ]

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 ? Louis XII (engleski). Encyclopædia Britannica . Pristupljeno 10. 12. 2013 .  
  2. ? Luigi XII re di Francia, detto il Padre del popolo (fr. le Pere du peuple) (talijanski). Treccani . Pristupljeno 10. 12. 2013 .  

Vanjske veze [ uredi | uredi kod ]