Ve?ina svjetskih zemalja ne upotrebljava ljetno vrijeme, koje se obi?no upotrebljava u
Evropi
i
Sjevernoj Americi
.
ljetno vrijeme u upotrebi
ljetno vrijeme prethodno u upotrebi
ljetno vrijeme nikad nije bilo u upotrebi
Prolje?e:
Promjena s normalnog vremena na ljetno vrijeme. Sat se pomi?e za jedan sat
unaprijed
.
Jesen:
Promjena s ljetnog vremena na normalno vrijeme. Sat se pomi?e za jedan sat
unatrag
.
Dopisnica o uvođenju ljetnog vremena u Njema?koj 30. aprila 1916. (Njema?ki muzej satova, arhiv, inv. 100318)
Ljetno vrijeme
ili
ljetno ra?unanje vremena
(
engl.
daylight saving time ? DST
), međunarodnim dogovorom prihva?eno ra?unanje
vremena
pri ?emu se tokom ljetnih mjeseci
satovi
pomi?u za jedan
sat
unaprijed da bi danje svjetlo uve?er trajalo jedan sat du?e. Dio godine prije i poslije ljetnog vremena naziva se
normalno vrijeme
(
standardno vrijeme
,
zonsko vrijeme
). Svrha ljetnog ra?unanja vremena jest ekonomske prirode - dodavanje jednog sata periodu dnevnog svjetla ?ime bi se pove?ala produktivnost i smanjili tro?kovi rasvjete.
Prva je ljetno ra?unanje vremena, od 30. aprila do 1. oktobra 1916., uvela
Njema?ka
za vrijeme
Prvog svjetskog rata
.
Sporenja o prednostima i nedostacima
[
uredi
|
uredi kod
]
Ljetno ra?unanje vremena je u posljednje vrijeme do?lo pod udar kritike, s obzirom na pove?ano kori?tenje klima uređaja u ljetnim mjesecima, poreme?aje spavanja, pove?an broj prometnih nesre?a kao i velike tro?kove stalnog podsje?anja javnosti na to da se mora prilagoditi promjeni. Tako ga je
NR Kina
ukinula 1991. godine, a
Rusija
ga je ukinula 2011. godine tako da u celom svetu s izuzetkom dr?ava na podru?ju Evrope i
NAFTA
ekonomskog saveza gotovo nitko ne vr?i promenu s ljetnog na zimsko vreme i obratno.
