Eritrociti
(lijevo) i
leukociti
(desno)
Leukociti
su bijele krvne stanice koje nastaju u ko?tanoj sr?i i
limfnim ?vorovima
. Promjer im je 8 ? 12 mikrometara. U litri
krvi
ima ih od 4 ? 8x10
9
. Leukociti se razlikuju prema izgledu, zastupljenosti, mjestu nastanka i funkciji.
Broj kod zdravih osoba se kre?e od 5-8x10
9
u 1 cm³ krvi i on se mijenja tijekom razli?itih fiziolo?kih uvjeta i tijekom starosti.
Uloga leukocita je mnogostruka: fagocitoza je sposobnost da unese bakterije u svoju citoplazmu, da ih probavi i da stvara antitjela, a sekretorna aktivnost je sposobnost leukocita da stvaraju enzime, histamin i heparin.
Kemijska i fizikalna svojstva
[
uredi
|
uredi kod
]
Leukociti
sadr?e oko 80%
vode
, velike koli?ine glikogena koji slu?i kao izvor energije, puno nukleoproteida, histamin i heparin.
Od fizi?kih osobina najva?nije je ameboidno kretanje kojim prelaze iz krvi u tkiva.
Oblik leukocita se razlikuje. Svi leukociti periferne krvi su okruglog oblika. Granulasti u citoplazmi imaju specifi?ne granule koje se boje kiselim i baznim bojama, a ima i neutralnih granula. Limfociti su okrugle stanice koje ?ine ⅓ leukocita periferne krvi. Monociti su najmanje zastupljeni leukociti i jedro im mo?e biti razli?itog oblika.
Veli?ina leukocita je razli?ita: granulocita je 12-15 mikrona, limfocita oko 10 mikrona, a monocita oko 15-30 mikrona.
Osnovni dijelovi su
citoplazma
i jedro. Granulociti mogu biti prema boji: azurofilni-boje se ljubi?asto, bazofilni-boje se plavo-crno, eozinofilni-boje se crveno i neutrofilni-boje se svijetlo ru?i?asto.
Postoje tri glavne vrste leukocita:
- 1)
Granulociti
? najbrojnija vrsta leukocita. Prete?no imaju nepravilnu jezgru podijeljenu na re?nji?e (segmentirani granulociti), a u mlađim stanicama je nepodijeljena (nesegmentirani granulociti). Prema boji zrnaca u citoplazmi granulociti se dijele na:
- a)
neutrofilni
? ima ih oko 60%, neobojeni su, sitni te veoma pokretni. Sadr?avaju niz
enzima
koji sudjeluju u razgradnji fagocitiranih tvari kao npr. amilaza, katalaza, nukleaza...
- b)
eozinofilni
? ima ih 2 ? 4%, Manje su pokretni od neutrofila. Sadr?avaju
histamin
te sudjeluju u alergijskim reakcijama.
- c)
bazofilni
? ima ih do 5%, modra zrnca, nejednake veli?ine. U zrncima je pohranjena tvar koju nazivamo
heparin
te ona spre?ava proces zgru?avanja krvi u krvotoku.
- 2)
Limfociti
? ima ih oko 30%. Promjer im je 8 ? 12 mikrometara. Imaju veliku okruglu jezgru i oskudnu
citoplazmu
. I oni su pokretne stanice. Funkcija limfocita je stvaranje globulina, a imaju i va?nu ulogu u imunolo?koj obrani organizma jer su im antitijela prete?no gama-globulini. Stvaranje i propadanje limfocita je veoma brzo, te se ?itava populacija mo?e izmijeniti u roku 24 sata.
- 3)
Monociti
? ima ih oko 6%. Promjer im je 10 ? 24 mikrometra, te imaju veliku, ve?inom re?njastu jezgru, bubre?asta oblika. Oni su također pokretne stanice, a glavna funkcija im je
fagocitoza
.
| Tip
|
Mikroskopski izgled
|
Dijagram
|
Pribli?no %
kod odraslih
|
Dijametar (
μm
)
[1]
|
Glavne mete
|
Jedro
|
Granule
|
Vijek
[1]
|
| Neutrofil
|
 |
 |
62%
|
10?12
|
|
Vi?ere?njeviti
|
Dobro, blago ru?i?asto (boja H& E)
|
Od 6 sati do nekoliko dana
(dani u
jetri
ili odtalim tkivima)
|
| Eozinofil
|
 |
 |
2,3%
|
10?12
|
|
Dvore?neviti
|
Potpuno ljubi?asto-narand?asti (boja H&E)
|
8?12 dana (circuliraju po 4?5 sati)
|
| Bazofil
|
 |
 |
0,4%
|
12?15
|
|
Dvo- ili trore?njeviti
|
Veliki plavi
|
Nekoliko dana po nekoliko sati
|
| Limfocit
|
 |
 |
30%
|
Mali limfociti: 7?8; veliki: 12?15
|
|
Duboko bojenje, ecentri?ni
|
NK-?elije i citotoksi?ne (CD8+) T-?elije
|
Godinama memorijske ?elije, sedmicama za sve ostale
|
| Monocit
|
 |
 |
5.3%
|
15?30
[2]
|
Monociti migriraju iz krvotoka u druga tkiva i diferenciraju u
makrofaga
tamo?njeg tkiva,
Kupfferove ?elije
i jetri
|
Bubre?asti
|
Nema
|
Satima do danima
|
?ivotni vijek leukocita je razli?it. Neki leukociti koji nastaju u ko?tanoj sr?i ostaju tamo pohranjeni dok za njima ne nastane potreba. Npr. granulociti nakon ?to dospiju u krv ?ive jo? oko 5 dana. Glavna zada?a leukocita je obrana organizma od stranih, opasnih napada?a. To su prvenstveno
mikroorganizmi
, ali i mnoge otrovne tvari.
Granulociti se stvaraju u
jetri
kod ploda, a kod djece i zdravih osoba u ko?tanoj sr?i, limfocitne se stvaraju u slezini a u manjim koli?inama u ko?tanoj sr?i, a monociti se stvaraju u ko?tanoj sr?i.