Legura
je mje?avina
metala
s jednim ili vi?e drugih elemenata.
?isti metali imaju uglavnom relativno lo?e mehani?ke ili hemijske osobine. Mije?anje metala s drugim elementima iz tog razloga omogu?ava pobolj?anje mehani?kih ili hemijskih osobina metala kroz pove?anje ?vrsto?e, obradivosti ili smanjenja podlo?nosti hrđanju.
Osnovni metal u leguri se naziva "bazni metal" ili "baza". Elementi koji se svjesno dodaju bazi u leguri u cilju pobolj?anja mehani?kih ili hemijskih svojstava se nazivaju legurni ili dodatni elementi, dok se ne?eljeni elementi nazivaju one?i??enjima.
Legurni elementi su također uglavnom metali, ali se ponekad baznom metalu dodaji u drugi hemijski elementi, kao npr.
karbon
u
?eliku
ili
gusnom ?eljezu
,
silicijum
u
aluminijumu
itd. Ukoliko se metalu dodaje nemetal, uglavnom se radi o veoma maloj koli?ini. Tako je npr. koncentracija karbona u ?eliku manja od 2% ukupne mase, dok se gusnom ?eljezu dodaje manje od 6% karbona. S druge strane se npr.
mesing
obi?no pravi od
bakra
i
cinka
u odnosu 50:50.
I u prirodi se daju na?i legure, ali je to jako rijetko. U historiji je zabilje?eno kori?tenje prirodne legure
zlata
i
srebra
pod imenom
elektra
.
- amalgam
:
?iva
+ neki drugi metal, npr.
nikl
i
srebro
ili
bakar
(naziv amalgam se također koristi za mje?avinu metala koja se koristi za izradu zubarskih plombi)
- monel
® (registriran ?ig) : nikl + bakar
- zamak
: cink + aluminijum +
magnezijum
+ bakar
- invar
: legura skoro neosjetljiva na temperaturne razlike (36% nikl, 0,4%
mangan
, 0,1% ugljik, 63,5% ?eljezo)
