Kukuruz
(
lat
.
Zea mays
) je jednogodi?nja biljka-?itarica iz porodice trava (
Graminae
). Sve do
Cortesovog
osvajanja Meksika postojala je jedino u
Sjevernoj Americi
, nakon ?ega se pro?irila u
Evropi
. U Evropu je donesen 1493. a po nekim izvorima 1535. Na
Balkan
je stigao u 17. stolje?u. Razvile su se razli?ite sorte sa ?irokom primjenom u prehrambenoj industriji.
Korijen mu je ?ili?ast, a stablo visoko i ?lankovito s odvojenim mu?kim i ?enskim cvjetovima. Plod mu je
klip
sa zrnjem koje je uglavnom ?uto ili bijelo. Također je uzgojen veliki broj raznih vrsta hibrida.
Upotrebljava se za ishranu ljudi i doma?ih ?ivotinja i za industrijsku proizvodnju.
Mljevenjem zrna kukuruza (sli?no kao ?to se melje p?enica ? ?ito) dobija se bra?no (kukuruzno bra?no). Od kukuruznog bra?na ili mije?anjem sa p?eni?nim bra?nom se za ljudsku ishranu priprema:
hljeb
, proja, ka?amak,
kola?i
i dr.
Od kukuruza se dobija
?krob
koji se koristi u razne svrhe. Proizvodi se i
farmaceutski ?krob
(
Maydis amylum
) koji ima razli?itu primjenu u medicini i farmaciji.
Od klica izvađenih iz zrelog kukuruza spravlja se vrlo hranljivo i ljekovito ulje (
Maydis oleum
) veoma bogato gliceridima nezasi?enih masnih kiselina (linolne, oleinske i sl.) i fitosterolima (sitosterol, stigmasterol); sadr?i i liposolubilne vitamine (posebno
vitamin A
).
U kukuruznim klicama ima oko 28% masnog ulja, 1%
lecitina
, inozitofosforne kiseline, belan?evina, gvanidina, glutamina, ?e?era i drugih biolo?ki vrlo va?nih materija, zbog ?ega se klice cene kao veoma jaka, koncetrovana hrana. Interesantno je da se kukuruzna svila, uz ostale sastojke, koristi za pravljenje cigareta protiv bronhijalne astme.