Kr?tenje Isusa

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Francesco Albani ; Kr?tenje Isusa

Kr?tenje Isusa kod Jovana Krstitelja je događaj koji je ozna?io po?etak Isusovog javnog propovedanja. Ve?ina dana?njih hri??ana smatra Isusovo kr?tenje va?nim događajem i temeljem za hri??anski obred kr?tenja .

Jovan Krstitelj je vr?io obredna kupanja na reci Jordan i propovijedao kr?tenje pokajanja radi opro?tenja grijehova . Istori?ari ocenjuju da je Isusovo kr?tenje kod Jovana istorijska ?injenica, koju rani hri??ani ne bi bez osnova uneli u svoja jevanđelja. [1] Nau?nici smatraju da je Isus o?ito bio sledbenik Jovana, [2] prihvataju?i njegovu poruku samim tim ?to je tra?io da ga ovaj krsti. [3]

Prema hri??anskom predanju, Isus je nakon kr?tenja proveo ?etrdeset dana u pustinji , nakon ?ega je po?eo da propoveda. [4]

Hri??anska tradicija

[ uredi | uredi kod ]
Reka Jordan

Evanđelja Novog zavjeta pripovijedaju i da je Isus oko svoje tridesete godine oti?ao da se krsti kod Jovana Krstitelja. Hri??anski izvori prikazuju da je Jovan navodno rekao Isusu: “ti treba mene da krsti?, a ti dolazi? meni?” (Matej 3;14), te da ga je krstio tek na njegovo inzistiranje. Biblijski tekst pripovijeda da nakon ?to ga je Jovan potopio u reku Jordan i krstio ga, sa neba se na Isusa spustio Duh sveti u vidu goluba i otvorilo se nebo i Bo?ji glas je progovorio: “ Ti si sin moj ljubljeni. U tebi mi sva milina .“ Ovaj događaj se u hri??anstvu naziva bogojavljanje .

Prema adopcionisti?kom gledi?tu, karakteristi?nom za rano hri??anstvo , Bog je Isusa prihvatio kao sina na kr?tenju, kada je glas sa neba objavio da je on Bo?iji sin . [5] Neki rukopisi navode i ovu verziju: ? Ti si moj Sin, danas sam te rodio ”. [5]

U Isto?nom hri??anstvu se kr?tenje Isusa slavi 6. januara, na blagdan Bogojavljenja . U rimokatoli?koj i anglikanskim crkvama se obilje?ava narednog tjedna, kao svetkovina Kr?tenja Isusovog . Među katolicima se obilje?ava kao jedno od otajstava krunice . U pravoslavlju predstavlja jedno od Dvanaest svetkovina .

Mandejska tradicija

[ uredi | uredi kod ]

Mandejska tradicija prikazuje sasvim druga?iju sliku Isusovog kr?tenja, koje je detaljno opisano u njihovim svetim spisima. Je?u (Isus) je prikazan kako moli Jahju (Jovana) da ga krsti njegovim kr?tenjem i nazove njegovim imenom, dodaju?i da ako ne bude dobar u?enik, neka ga izbri?e iz svojih stranica. [6] Međutim, Jahja mu odgovara da je "lagao Jevreje i varao sve?tenike", da je ukinuo ?abat koji je Mojsije u?inio obavezuju?im, da je osramotio ?ofar u inostranstvu, i tako dalje. [6] Međutim, nakon mnogo ubeđivanja, i zagonetki koje mu Jovan postavlja, Isus na kraju ipak postaje njegov u?enik.

Filozofska kritika

[ uredi | uredi kod ]

Kelsos , gr?ki platonisti?ki filozof iz 2. veka, daje prvu filozofsku kritiku hri??anstva. On, između ostalog, kritikuje i prikaz Isusovog kr?tenja:

Kad si se ti kupao, ka?e? da je iznad tebe preletjela ptica. No koji je od pouzdanih svjedoka vidio taj oblik, ili tko je ?uo glas s neba, koji te je proglasio bo?jim sinom , naime tko je to ?uo osim tebe i jo? nekolicine, koji su s tobom bili ka?njeni (I. 41). [7]

Povezano

[ uredi | uredi kod ]

Izvori

[ uredi | uredi kod ]
  1. Harris, Stephen L. , Understanding the Bible. Palo Alto: Mayfield. 1985. "The Historical Jesus" p. 255-260
  2. Crossan, John Dominic. The essential Jesus. Edison: Castle Books. 1998. p. 146
  3. Isus , Enciklopedija ?ivih religija (str. 316-318), Nolit, Beograd, 2004.
  4. Jevanđelje po Marku 1:13-14
  5. 5,0 5,1 Bart Ehrman - Isus to nije rekao (scribd)
  6. 6,0 6,1 Gnostic John the Baptizer , by G. R. S. Mead
  7. Branko Bo?njak, Gr?ka filozofska kritika Biblije (Kelsos contra apologeticos )

Eksterni linkovi

[ uredi | uredi kod ]