Kongo
(
fr.
Congo
), ranije
Zair
(
fr.
Zaire
), velika rijeka ekvatorijalne
Afrike
, duga je pribli?no 4700 km. Po du?ini, Kongo je peta rijeka u svijetu i druga u Africi, nakon
Nila
.
Veli?ina porije?ja joj je 3,800.000 km² i po obilju vode jedna je od najve?ih rijeka na svijetu. Tvore je dva izvori?na toka: Luapula i Lualaba. Pod nazivom
Zair
poznata je nizvodno od Stanleyevih slapova. U Republici Kongo naziva se Kongo, a u
Angoli
Rio Zaire. Ima velik broj pritoka (Lindi,
Lomami
, Mangala,
Ubangi
, Sangha, Kwa i dr.). Golemim, 11 kilometara ?irokim,
estuarijem
utje?e u
Atlantski ocean
. Plovna je od u??a do grada Matadi (134 km), od Malebo Poola (Stanlye Pool) do Stanleyevih slapova (1690 km) te uzvodno do slapova u du?ini od 942 km (Lualaba). Golemi hidroenergetski potencijal Konga samo je lokalno iskori?ten.
Te?e prete?no kroz
Demokratsku Republiku Kongo
i
Republiku Kongo
, te dijelom kroz
Zambiju
i
Angolu
. Rijeka je ?iroka od 0,8 do 16 kilometara, ovisno o lokaciji i dijelu godine.
Kongo nastaje u ju?nom dijelu Demokratske Republike Kongo, gdje se sastaju rijeke Lualaba i Luvua. Zatim te?e prema sjeveru, do Stanleyevih slapova, u blizini grada Kisangani, i vrlo blizu
ekvatora
po?inje skretati obrnuto od kazaljke na satu. Prvo te?e prema sjevero-zapadu, zatim prema zapadu, pa prema jugu. Ulijeva se u Atlantski ocean formiraju?i veliki rije?ni bazen koji prekriva vi?e od 4 milijuna km². Zbog svog polo?aja u najve?em afri?kom ki?nom pojasu, Kongo nosi vi?e vode od bilo koje druge rijeke na zemlji, osim
Amazone
u Ju?noj Americi. Na u??u u Atlantski ocean protoka Konga je 34.000 m³ po sekundi. Unutar toka rijeke Kongo nalazi se 4000 rije?nih otoka od kojih je vi?e od 15 du?ih od 16 kilometara. Upravo zbog ovih otoka neki dijelovi toka nisu plovni. Skoro 400 kilometara Konga nije plovno, ali ne samo zbog ovih otoka nego i zbog mnogih slapova.
Rijeka Kongo je podijeljena u ?etiri dijela: Izvori?ni dio, Gornji Kongo, Srednji Kongo i Donji Kongo.
U Kongo se ulijeva voda iz izvora u sjevernoj Zambiji i ju?noj Demokratskoj Republici Kongo, na visinama od 1000 do 2000 metara nadmorske visine. Ovi izvori imaju mnogo brzaca pa se ne mogu koristiti za komercijalnu navigaciju. U Zambiji, Chambeshi i ostali izvori, ulijevaju se u jezero
Bangweulu
, koje je okru?eno mnogim mo?varama. Voda iz jezera Bangweulu ulijeva se u rijeku
Luapula
, koja tvori granicu između Zambije i Demokratske Republike Kongo, te se ulijeva u jezero
Mweru
. Jezero Mweru otje?e u rijeku
Luvua
u Demokratskoj Republici Kongo. Zapadno, u ju?nom dijelu Demokratske Republike Kongo, rijeka
Lualaba
i njezini pritoci nastaju u visoravnima Katanga. Lualaba se s rijekom
Lufira
ulijeva u jezero
Upemba
i te?e sjeverno gdje se s rijekom
Luvua
sastaje u sjevernom dijelu Katange.
Gornji Kongo, koji se smatra i nastavkom Lualabe, te?e od u??a Luvue u Lualabu do Stanleyevih slapova. Samo 300 kilometara Gornjeg Konga, između gradova
Kindu
i
Ubundu
je plovno. Uzvodno od grada Ubundu nalazi se lanac od sedam velikih vodopada koji se prote?u na du?ini od 100 kilometara. Stanleyjevi slapovi su zadnji od njih i nalaze se 50 kilometara sjeverno od ekvatora i 460 metara iznad razine mora.
Kisangani
, jedan od najve?ih gradova u Demokratskoj Republici Kongo, nalazi se odmah ispod tih slapova.
Srednji Kongo skre?e prema sjevero-zapadu, zapadu i jugo-zapadu, a nadmorska razina između Stanleyevih slapova i Malebo Poola opada za samo 100 metara. Svih 1600 kilometara je plovno. Na ovom dijelu rijeke ulijevaju se ?etiri velike rijeke:
Lomami
,
Aruwimi
,
Ubangi
i
Kasai
.
Lomami
te?e prema sjeveru, skoro paralelno s Gornjim Kongom, a u??e u Kongo joj se nalazi s ju?ne strane, oko 130 kilometara nizvodno od grada
Kisanganija
. Rijeka Aruwimi, koja se u gornjem dijelu toka naziva Ituri, odvodnjava podru?je velikih ki?nih ?uma zapadno od
Albertovog jezera
. Te?e prema zapadu i ulijeva se u Kongo sa sjeverne strane, 100 kilometara nizvodno od u??a rijeke
Lomami
.
Ubangi
, najve?i Kongov pritok, te?e od u??a rijeka
Bomu
i
Uelle
prema zapadu i prati granicu između Demokratske Republike Kongo i Sredi?nje Afri?ke Republike. U blizini
Banguia
, glavnog grada Sredi?nje Afri?ke Republike, naglo skre?e prema jugu i ulijeva se u Kongo malo ju?nije od ekvatora. Od ovog u??e pa do to?ke ispod grada
Kinshasa
, Srednji Kongo ?ini prirodnu granicu između Demokratske Republike Kongo i Republike Kongo. Na tom dijelu rijeka
Kasai
, poznata jo? i pod nazivom
Kwa
, utje?e u Kongo s istoka. Kasai i njegovi pritoci teku sjevero-zapadno od sjeverne Angole prema Demokratskoj Republici Kongo. Ostali veliki pritoci na Srednjem Kongu su:
Lulonga
,
Ikelemba
,
Ruki
,
Itimbiri
,
Mongala
i
Sangha
. Oko 160 kilometara nizvodno od u??a rijeke Kwa, Kongo se pro?iruje u jezero koje je poznato pod nazivom
Malebo bazen
ili
Stanleyev bazen
. Tu rijeka Kongo kru?i oko otoka Mbamou.
Kongo se nakon Stanleyevog bazena ponovno su?ava i do Atlantskog oceana je dug jo? 435 kilometara. Glavni grad Demokratske Republike Kongo, Kinshasa, nalazi se na suprotnoj strani od glavnog grada Republike Kongo, Brazzaville. Zbog divljih brzaca ve?ina Donjeg Konga je plovna samo za manje rije?ne brodove. Zadnji brzaci nalaze se 135 kilometara uzvodno od u??a. Glavna luka,
Matadi
, smje?tena je na ju?noj strani rijeke, odmah ispod brzaca. Kinshasa i Matadi su spojeni ?eljeznicom. Nizvodno od Matadia, Kongo formira prirodnu granicu Demokratske Republike Kongo i Angole.
Narod
Bantu
?ivio je uz rijeku Kongo vi?e od 2000 godina. Na rijeci su lovili ribe, a između rijeke i pra?ume, nalazilo se plodno tlo. Mo?no carstvo ljudi iz Konga razvilo se
1300-ih
godina.
Portugalski pomorac
Diogo Cam
prvi je poznati europljanin koji je posjetio rijeku Kongo. Na svojim putovanjima od
1482
. do
1485
. godine u?ao je u estuarij Konga. Okolno podru?je proglasio je
portugalskim
teritorijem i ostavio je portugalsku zastavu na obali kao dokaz svog otkri?a. Kralj Konga za?elio je dobrodo?licu Camu i svim sljede?im istra?iva?ima pa su ostvarili vrlo prijateljske odnose i trgovinu s Portugalom. Vi?e od 300 godina pro?lo je dok nije do?lo do ozbiljnih istra?ivanja rijeke Kongo.
Francisco Jose de Lacerda
, portugalski istra?iva?, do?ao je do visoravni Katanga s istoka
1798
. To su u?inili i arapski trgovci
1800-ih
.
Arapi
su pro?irili svoj utjecaj na isto?nu stranu zavale Konga gdje su mnogo trgovali. ?kotski istra?iva? i misionar,
David Livingstone
, posjetio je rijeke Luapula i Lualaba
1871
. godine vjeruju?i da su one izvor Nila. Prvi istra?iva? koji je sam istra?io cijelu rijeku bio je Anglo-Ameri?ki novinar i istra?iva?
Henry Molton Stanley
.
1876
. i
1877
. godine Stanley je pre?ao vi?e od 2600 kilometara uz rijeku Kongo. Uz pomo? belgijskog kralja
Leopolda II.
, Stanley se vratio u Kongo od
1879
. do
1884
. godine. Osnovao je 22 naselja na Kongu, na Gornjem Kongu pustio je 4 broda pogon i izgradio je cestu oko brzaca na Donjem Kongu između Matadia i Malebo bazena.
1885
. godine Slobodna Zemlja Kongo, koja je uklju?ivala ve?i dio zavale Konga, postala je privatno vlasni?tvo Leopolda II.
1908
. taj entitet postao je belgijska kolonija, Belgijski Kongo, a
1960
. postigao je nezavisnost kao dr?ava Kongo.