Mi? je jedna od bitnih komponenti svakog stonog ra?unara i funkcija mu je da se pomo?u njega pomera kursor na ekranu monitora .

Firma Epl je 1984 . godine predstavila mi?a u sklopu svog ra?unara . Tada?nji mi? je imao samo jedan taster i vezao se preko, za to posebno napravljenog, serijskog porta. Mehanizam koji je omogu?avao rad je bio elektromehani?ki. Do 2000 . godine je ovaj mehanizam u potpunosti i bez izmena zadr?an. Ve? 2000 . godine se pojavljuje nov tip mehanizma koji se zasnivao na optici . Ti mi?evi se jo? nazivaju i opti?kim mi?evima . Broj tastera je evoluirao od jednog do 5, pa i vi?e. Broj tastera se pove?avao u skladu sa zahtevima i mogu?nostima operativnog sistema koji je kori??en. Tako u Mikrosoftovom DOSu se mogao koristiti samo jedan taster; sa pojavom Windowsa 95 se mogao koristiti i drugi taster, Windows 98 pa nadalje koriste i tre?i taster (ili to?ki?, koji ga zamenjuje). 4 i vi?e tastera je napravljeno prvenstveno zbog komfornosti u igrama.

Najosnovnija tehnologija za izradu mehanizma koji omogu?uje mi?u da prepozna pomicanje je zasnovana na elektromehanici . Elektronski deo je sastavljen od dva optoizolatora (elektronski sklop koji se sastoji od ( diode ) koja pri prolasku struje kroz nju emituje svetlost tj. LED-a . Mehani?ki deo je sastavljen od jedne kuglice koja je izrađena (naj?e??e) od teflona i dva zup?anika. Princip rada je slede?i: kada pomerimo mi?a po nekoj relativno hrapavoj povr?ini, kuglica se pokrene i ?zavrti“ zup?anike. Optoizolatori registruju pomeranje zup?anika i ?alju signal u elektronski sklop koji ga dalje pretvara u signal razumljiv ra?unaru i ?alje mu ga.

Najnovija tehnologija za izradu mehanizma koji bi registrovali pomak mi?a po nekoj povr?ini se zasniva na optici. Va?no je napomenuti da kod ovih novih mi?eva ne postoje pokretni delovi. Na njegovoj donjoj strani su sme?tene dve komponente. Prva je LED dioda koja emituje svetlost. Druga komponenta je CCD (specijalna vrsta optoelektri?nog integralnog kola) ?ip. Ovaj ?ip radi po principu kamere , samo ?to se on pali i gasi u vrlo kratkim vremenskim razmacima. Naime, kada opti?kog mi?a stavimo na neku povr?inu koja idealno ne odbija svetlost i kada ga pomeramo, CCD ?ip registruje te pomeraje. Razumljivim jezikom re?eno, CCD ?ip snima sliku ispod sebe (koju osvetljava LED dioda) i pri pomeranju mi?a CCD ?ip poredi sliku sa po?etnog polo?aja sa slikom koja se dobila pomeranjem i ?alje to elektronskom sklopu koji proverava na koju je stranu pomeren mi? upoređuju?i dobijene slike. Treba napomenuti da se ovaj proces odvija veoma brzo i da bi trebalo da se odvija ?to br?e mo?e, da bi se dobila ?to bolja preciznost.

U po?etku je interfejs bio serijski, ali se od 1997 . godine zamenjuje za to specijalnim portom ?ija oznaka je PS/2. Ovaj interfejs je obi?no zelene boje tako da lako mo?emo prepoznati u koji port treba priklju?iti kabel od mi?a. U dana?nje vreme se proizvode i mi?evi koji se priklju?uju u USB port (uglavnom su to opti?ki mi?evi) jer je on univerzalan i postoji na skoro svim dana?njim ra?unarima. Treba napomenuti i da postoje mi?evi koji se ne povezuju kablovima sa ra?unarom. Naime, oni posjeduju ?bazu“ (naziv za uređaj koji prima signale od mi?a) koja je preko, gore navedenih portova, povezana sa ra?unarom, a sam mi? komunicira sa bazom preko infracrvenih ili radio talasa. Zna?i, ipak se baza mora kablom povezati na ra?unar, dok sam mi? mora opet koristiti baterije da bi mogao slati signale ka bazi.

Da biste mogli koristiti mi? na va?em ra?unaru, morate imati slobodan priklju?ak za njega. Po?to ga priklju?ite potrebno je postaviti odgovaraju?e upravlja?ke programe da bi ga operativni sistem mogao koristiti. Kako se mi? instalira, konsultujte uputstvo koje ste dobili sa mi?em.

Procedura koja je naj?e??a je: U DOSu treba izmeniti AUTOEXEC.BAT datoteku tako da se u njoj poziva upravlja?ki program za mi?a. U Windowsu obi?no nije potrebno ni?ta pode?avati jer on sam pode?ava sve potrebne upravlja?ke programe. Kako se pode?ava rad mi?a u Windowsu XP: Start>Settings>Control panel>Printers and Other hardware> Mouse. U prozoru koji se otvorio vide?ete 5 kartica. Prva kartica se zove Buttons i na njoj pode?avate: kada uklju?ite Switch primary and secondary buttons prvo i i drugo dugme ?e zameniti uloge; Double click speed kliza? pode?ava vremenski razmak koji je potreban da bi se opcija duplog klika mogla aktivirati. ?to je kliza? ?desnije“ to zna?i da morate br?e kliknuti dva puta da biste ne?to uradili i obrnuto; Tre?a opcija je Turn on ClickLock. Ona slu?i da se posle određenog vremena (nakon klika levog tastera mi?a) zaklju?a doti?ni klik. Druga kartica je Pointers. Na njoj se mogu podesiti slede?e stvari: u padaju?em meniju Scheme mo?ete izabrati neku od ponuđenih ?ema za izgled pokaziva?a (eng:pointer, prim.aut). U polju Customize mo?ete sami podesiti kako ?e pokaziva? izgledati u određenom trenutku. Na levoj strani se nalaze imena događaja a na desnoj trenutni izled pokaziva?a za taj događaj. Da biste promenili izgled pokaziva?a za taj događaj, dva puta brzo kliknite (ili pritisnite dugme Browse) na sli?icu trenutnog izgleda pokaziva?a. Otvori?e se okvir za dijalog u kome mo?ete izabrati datoteku koja sadr?i sli?icu pokaziva?a kojeg ?elite. Po?to sve to fino podesite, tu ?emu mo?ete snimiti tako ?to ?ete kliknuti na dugme Save As u polju Scheme. Tre?a kartica je Pointer Options. U polju Motion pode?avate brzinu kretanja pokaziva?a na ekranu. U polje Snap To uklju?ite opciju Snap To ako ?elite da se va? pokaziva? automatski premesti na Default dugme u okvirima za dijalog. U polju Display Pointers Trails uklju?ujete i pode?avate ne?to poput tragova koji ostaju za pokaziva?em mi?a prilikom pomeranja. Slede?a opcija je Hide pointer while typing. Kada je uklju?ena sakri?e pokaziva? mi?a dok kucate, a on miruje. ?im ponovo pokrenete mi?a, pokaziva? ?e biti prikazan. Zadnja opcija je vrlo korisna i slu?i za to da vam poka?e mesto gde se trenutno nalazi pokaziva? mi?a kada pritisnete Kontrol (ctrl) taster. Vrlo je korisna ako imate pove?an kontrast i osvetljenje boja na monitoru ili vam je pak ekran sastavljen od mnogo razli?itih detalja (npr, ako imate puno ikonica na radnoj povr?ini koja ima pozadinu sa puno boja). ?etvrta kartica je Wheel. Ona je korisna ako imate mi?a sa to?ki?em. U polju Scroll lines unesite koliko linija teksta treba da se izlista jednim pomeranjem to?ki?a mi?a, a ako ?elite da vam se jednim pomerajem to?ki?a na mi?u izlista jedan ekran, uklju?ite opciju Scroll One Screen at Time.

Danas se mi?evi proizvode za PS/2 i USB priklju?ak, dok je postojala i stara verzija sa serijskim priklju?kom. U budu?nosti PS/2 se planira potpuno zamjeniti sa USB standardom.

Također, mi?evi sa kuglom su zastarjeli, tako da se danas najvi?e koriste opti?ki mi?evi, dok se be?i?ni i laserski mi?evi jo? uvijek probijaju na tr?i?te obi?nih korisnika zbog jo? uvijek relativne skupo?e. Do danas postoji nekoliko vrsta mi?eva:

• Mi? sa kuglom
• Opti?ki mi?
• Be?i?ni mi?
  • RF mi?
  • Bluetooth mi?
• Laserski mi?
• Biometri?ki mi?

Kompjuterski mi? na Wikimedijinoj ostavi

• Isprobavanje, usporedba i ocjenjivanje zvu?nih mi?eva Arhivirano 2005-12-28 na Wayback Machine-u - bosanski hardver portal - Hardwarebase.net Arhivirano 2006-06-19 na Wayback Machine-u