Klarinet (it. clarinetto , njem. klarinette , fr. clarinette , en. clarinet , rus. кларнет , skra?eno Cl. ) je drveni puha?ki instrument sa ?ednostrukim ?ezi?kom od trske. Po?etni dio mu ?e usnik , kljunastog oblika, na ?i?u se ravnu stranu, preko ulaznog otvora cijevi, nalije?e ?ezi?ak, u?vr??en na donjem kra?u metalnim obru?em sa zavrtnjem. Cijev ima ?etiri dijela, ko?i se uvla?e ?edan u drugi, a zavr?ni ?e ljevkast (tzv. korpus ) i po rubu opto?en metalnim prstenom. Na cijevi se nalazi veliki bro? rupica, od kojih se jedan dio pokriva jagodicama prstiju, a ostali poklopcima (tzv. klapnama ) koje se pokre?u slo?enim sustavom poluga. Mehanizam suvremenog klarineta je vrlo usavr?en, kao i izvođa?ka tehnika, tako da on spada među najvirtuoznije instrumente po lako?i s kojom se mogu izvoditi i krajnje brzi i slo?eni tonski pokreti. Raspon izvodljivih tonova mu je dosta velik, a sam ton je bogat i izra?ajan, pogodan za vrlo razli?ite glazbene karaktere. Posebna odlika klarineta je ?irok raspon glasno?e ? od skoro jedva ?ujnog zvuka do vrlo prodornog, naro?ito u visokim tonovima. Najdublji registar, tzv. ?almajski , vrlo je osoben po tamnoj i dramati?noj zvu?nosti. S obzirom na sve ovo, klarinet je među duha?kim instrumentima najsvestraniji, pa mu se i u orkestru ?esto dodjelju?u istaknute uloge, solisti?ka literatura je dosta bogata, nalazi mjesta u komornim ansamblima, vode?i ?e melodi?ski instrument u duha?kim orkestrima, a posebno zna?a?nu ulogu ima u jazzu .

Najdalje porijeklo klarineta se?e do instrumenata s tr??anim jezi?kom ? u staroj Gr?koj ( aulos ), pa i ranije, u egiptu i drugdje. Suvremeni klarinet se razvio krajem 17. stolje?a, Denerovim ( Johann Christoph Denner ) usavr?avanjem ?edne vrste ?almaja , kojem je dodao rupice i dvije dirke i time pove?ao opseg instrumenta preko dvije oktave (od malog f do c ³ ). Ugradnjom klapne ( registar dirke ) blizu usnika, omogu?eno je preduvavanje, te je jo? pove?an opseg instrumenta, kao i ja?i zvuk u srednjem registru. Denerovo revolucionarno otkri?e utjecalo je na stvaranje prvog klarineta na svijetu, 1696. Ve? u 18. stolje?u ?e (npr. kod Mozarta ) bogato kori?ten, a u?ao ?e u klasi?an orkestarski sastav u djelima Betovena , kada definitivno zauzima mjesto u simfonijskom orkestru. Tehni?ki ?e usavr?en tokom 19. stolje?a, kada su ga rado koristili skladatelji romanti?ari.

Klarinet se gradi u tri osnovna registarska oblika: B Klarinet ( Clarinetto in Sib ) koji zvu?i veliku sekundu ni?e od zapisanog, A Klarinet ( Clarinetto in A ) koji zvu?i malu tercu ni?e od zapisanog, i rjeđe kori?teni C Klarinet ( Clarinetto in Do ) koji zvu?i kako je zapisano.

Druge vrste klarineta [ uredi | uredi kod ]

Osim osnovna tri oblika,klarinet se javlja i u obliku malih klarineta koji se grade u vi?e registarskih oblika: in Eb koji zvu?i malu tercu vi?e od napisanog, in Ab ko?i zvu?i malu sekstu vi?e, in F ko?i zvu?i kvartu vi?e i in Db ko?i zvu?i malu sekundu vi?e. Svi ovi klarineti su ?esti u pro?irenoj obitelji klarineta, kao ?to je slu?a? u vo?nim orkestrima, a rjeđi u klasi?no? muzici (ipak, Richard Strauss u operi Electra tra?i slijede?e klarinete: 1 Cl. in Eb, 4 Cl. in B, 2 Cl. contralti (basethorn), 1 Cl. basso).

?o? ?edan oblik klarineta ?e i basethorn ili kontralt klarinet ( it. clarinetto contralto ili corno di bassetto, njem. Bassetthorn, fr. cor de basset, en. bassethorn, rus. baset-horn) ko?i ?e retko u upotrebi, ali se ipak mo?e na?i kod Mozarta , Beethovena , Richarda Straussa i drugih.

Ipak, na??e??i registarski oblik klarineta ko?i se nalazi u klasi?nom orkestru ?e bas klarinet .

Veze [ uredi | uredi kod ]

• Međunarodna klarinetisti?ka asocijacija
• Klarinet (?asopis)
• KlarinetFest
• Klarinetisti u Srbiji
• Klarinetska literatura u Srbiji
• Klarinetista
• Instruktivna klarinetska literatura
• Prstoredi tonova na klarinetu
• Porodica klarineta
• Nega i ?uvanje klarineta
• Trska za klarinet
• ?timovanje klarineta
• Amba?ura

Izvori [ uredi | uredi kod ]

• Blagojevi?, Andrija: Pregled istorijskog razvoja klarineta i literature za klarinet , Fakultet umetnosti, Zve?an, 2010.
• Eberst, Anton : Klarinet i klarinetisti , Forum, Novi Sad, 1963.
• Eberst, Anton: Osnovna ?kola za klarinet , Savez muzi?kih dru?tava i organizacija Hrvatske, Zagreb, 1967.
• Lazi?, Radivoj : U?im klarinet I - IV , Zavod za ud?benike i nastavna sredstva, Beograd, 1998.
• Brun, Bruno : ?kola za klarinet I i II sveska , Prosveta, Beograd, 1956.
• Brun, Bruno : ?kola za klarinet III sveska , Udru?enje muzi?kih pedagoga Srbije, Beograd, 1975.

Ostala izdanja [ uredi | uredi kod ]

Klarinet na Wikimedijinoj ostavi

• Brun, Bruno: Izbor malih komada , Prosveta, Beograd, 1953.
• Stefanovi?, Milenko: Laki komadi , Milivoj Ivanovi?, Beograd, 1970.
• Eberst, Anton: Koncertni album za klarinet i klavir , Nota, Knja?evac, 1975.
• Lazi?, Radivoj : Vedri dani u muzi?koj ?koli , Savez dru?tava muzi?kih i baletskih pedagoga Srbije, Beograd, 1996.
• Lazi?, Radivoj: Raspevani klarinet I - IV, Zavod za ud?benike i nastavna sredstva, Beograd, 1997.
• Lazi?, Radivoj - Peri?i?, Vlastimir : Laki klarinetski dueti I i II, Beograd, 1998.