Kiril Aleksandrijski

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno sa stranice Kiril od Aleksandrije )
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Sveti Kiril Aleksandrijski

Kiril Aleksandrijski ( gr? . Κ?ριλλο? ?λεξανδρε?α?, oko 375 ? 444 ) bio je ranohri??anski vizantijski teolog i aleksandrijski arhiepiskop koji je aktivno u?estvovao u komplikovanim doktrinarnim raspravama u prvoj polovini 5. veka . Naro?ito je poznat po svojoj borbi protiv Nestorija , carigradskog episkopa , ?iji ?e pogledi na Hristovu prirodu biti progla?eni za jeres , koja se naziva nestorijanstvo . Kiril Aleksandrijski prozvan je u?iteljem crkve 1882 . godine. U katoli?koj crkvi slavi se 27. juna , a u pravoslavnoj 9. juna .

?ivot i teologija

[ uredi | uredi kod ]

Kiril je nasledio svoga ujaka na polo?aju aleksandrijskog arhiepiskopa 412 . godine i odmah je do?ao u sukob sa civilnom upravom zbog strasti s kojom je zastupao ortodoksnu struju u crkvi. Zatvorio je crkve koje su zastupale novatijanizam , jednu ?izmati?ku sektu koja je poracila da crkva ima mo? da daruje oprost onima koji su tokom progona hri??ana bili zapali u idolatriju . Takođe je u?etvovao i u proterivanju Jevreja iz Aleksandrije , do ?ega je do?lo nakon ?to su ovi pokrenuli napade na hri??ane. Usledili su antisemitski nemiri, i Kiril ? koji, ako i nije bio direktno odgovoran za njih, svakako nije ni u?inio ni?ta da ih spre?i ? morao je da prizna autoritet civilne uprave kako bi se ponovo uspostavio red.

Kiril je ostao jedan od najistaknutijih delatnika hri??anske crkve u Egiptu , a u borbi sa Nestorijem istupao je i kao politi?ki i kao verski vođa. Taj se, naime, sukob ticao ne samo doktrinarnih pitanja, ve? je odslikavao i strah Egip?ana da ?e potpasti pod dominaciju Carigrada . Verski spor sastojao se u odnosu između bo?anske i ljudske prirode Isusa Hrista. Kiril je nagla?avao jedinstvo ove dve prirode u jednoj osobi, dok je Nestorije jednako nagla?avo njihovu podvojenost, ?to je ? kako su neki smatrali ? zapravo delilo samoga Hrista na dve osobe koje deluju u međusobnoj saglasnosti. Ovaj se sukob naro?ito zao?trio kada je Kiril insistirao da je Devica Marija zove Bogorodicom ( Theotokos = Bo?ja roditeljica), da bi se opisalo iskonsko jedinstvo dve prirode Hrista u okviru inkarnacije . Nestorije je odbio da prihvati takvu terminologiju, pa je njihov spor do?ao na dnevni red Efe?kog sabora odr?anog 431 . godine.

Naoru?an ovla??enjem da zastupa ne samo vlastito stajali?te nego i papu Celestina I , Kiril je sazvao sabor koji je osudio Nestorija. Međutim, nije sa?ekao dolazak nekih episkopa sa istoka, posebno iz Antiohije , gde je Nestorije ?iveo pre no ?to je postao carigradski arhiepiskop . Kada su i oni do?li u Efes , ponovo su sazvali sabor, koji je ovoga puta osudio Kirila. Međutim, na kraju je dobijeno papsko priznanje Kirilovog sabora, pa je Nestorije bio svrgnut kao jeretik. Ipak, i pored toga, rasprava se nastavila, a mir u crkvi postignut je tek 433 . godine, kada je Kiril izdao jednu izjavu, koja je predstavljala kompromis sa antiohijskim stanovi?tem, koje je nagla?avalo podvojenost dve Hristove prirode u okviru jedne osobe.

Kiril Aleksandrijski

Dela

[ uredi | uredi kod ]

Pored komentara o odabranim odlomcima prvih pet knjiga Starog zaveta , o Knjizi proroka Izaije i o Evanđelju po Jovanu i Evanđelju po Luki , među Kirilovim delima nalazi se odgovor na spis Protiv Galilejaca Julijana Apostate , rimskog cara od 361 . do 363 , koji je bio odgojen kao hri??anin ali je prilikom stupanja na presto objavio svoje preobrađenje na paganstvo . Ovaj Kirilov odgovor, koji predstavlja poslednje apologetsko delo hri??anstva protiv paganstva, takođe sadr?i zna?ajne odlomke ina?e izgubljenih Julijanovih dela. Odbraniv?i bo?anski integritet Hristovog rođenja, Kiril je dao povoda mnogim nesporazumima, a preko toga i nastanku jedne nove literature koja ?e tretirati pitanje odnosa dveju priroda u Hristu. Kiril je uman i obrazovan, ali mra?an, i bez topline jednoga Jovana Hrizostoma . Nikada se nije mogao uzidi?i do pesni?kih nadahnu?a, ve' u svim svojim delima ostaje sofist i nemilosredni polemi?ar.

Egzegetska djela

[ uredi | uredi kod ]
  • De adoratione et cultu in spiritu et veritate (O klanjanju i kultu u duhu i istini) , u formi dijaloga raspravlja o alegori?kom tuma?enju Starog zaveta .
  • Glaphyra seu Commentaria scita et elegantiora (Elegantni i znala?ki komentari) , komentar Petoknji?ja u 13 knjiga.
  • In Isaiam (Komentar o proroku Izaiji) i In prophetas minorum (Komentar o manjim prorocima) .
  • In Johannem (Komentar Evanđelja po Jovanu) .

Dogmatska djela

[ uredi | uredi kod ]
  • Thesaurus de sancta et consubstantiali Trinitate (Riznica o svetoj i istobitnoj Trojici) , gde se u 35 teza dokazuje, gotovo skolasti?kim na?inom, istobitnost Sina s Ocem i bo?anstvo Duha svetoga . Delo je upereno protiv Arija i Evnomija .
  • De sancta et consubstantiali Trinitate (O svetoj i istobitnoj Trojici) , gde se u sedam dijaloga sadr?ajno raspravlja o temama iz Thesaurusa .
  • In sanctum Symbolum (O svetom simbolu) ? kratko tuma?enje nikejskog simbola vere .

Polemi?ka djela

[ uredi | uredi kod ]
  • Anathematismi 12 , protiv Nestorija i odbrana ovih anatematizama u 3 knjige.
  • Adversus blasphemias Nestorii (Protiv Nestorijevih bogohula) .
  • De recta fide ad Augustas et Dominas (O pravoj veri [upu?eno] caricama i gospođama) , gde nastoji odvratiti carigradski dvor, cara Teodosija II i dvorske dame od nestorijanstva .
  • Apologeticus ad imperatorem (Obrana upu?ena caru) , gde brani svoje stajali?te u pitanju Nestorija.
  • Adversus anthropomorphitas (Protiv antropomorfita ) , a tako se nazivala jedna egipatska sekta koja je doslovno tuma?ila stih u Postanju (I, 27): "Tako je bog stvorio ?oveka po svojoj slici, u slici bo?joj on ga je stvorio; mu?ko i ?ensko on je stvorio".
  • Pro sancta christianorum religione adversus libros athei Juliani (Za svetu veru hri???ansku protiv knjiga ateiste Julijana) u 3 knjige.

Govori

[ uredi | uredi kod ]
  • Sermo in laudem Deiparae (Govor u ?ast Bogorodice) najslavniji je govor u ?ast Bogorodice u staroj hri??anskoj knji?evnosti.

Sa?uvano je takođe i 29 korizmenih poslanice, te oko 90 pisama od kojih se tri zovu ekumenskima, jer ih hvale ekumenski sabori; efe?ki , ?etvrti vaseljenski i drugi carigradski sabor.

Eksterni linkovi

[ uredi | uredi kod ]
Prethodi:
Teofil
Papa Aleksandrije
412–444
Slijedi:
Dioskor I