U
antici
,
Kilikija
ili
Cilicija
(
antgr?.
Κιλικ?α
[
Kilikia
],
lat.
Cilicia
), je bila oblast, povremeno i politi?ka jedinica, koja se nalazila na jugoist?nom delu
Male Azije
, u dana?njoj
Turskoj
, severno od
Kipra
.
Kilikija se nalazila na granici Male Azije sa Sirijom. Severno od Kilikije se nalazi planina
Taur
. Eponimni osniva? Kilikije bio je Kiliks, legendarni osniva? dinastije koji je vladao tom obla??u.
Kilikija Trahija
("kr?evita Kilikija";
gr?.
ιλικ?α Τραχε?α
), je planinski deo ove oblasti, nedaleko od Taura. Prili?no je stenovita, ali primorski deo ima dobre luke, koje su u anti?ko vreme bile pribe?i?te gusara. U anti?ko vreme kr?evita Kilikija je bila dobro po?umljena
Kilikija Pedija
("ravna Kilikija"; gr?.
Κιλικ?α Πεδι??
) je isto?niji deo Kilikije i obuhvata veliku primorsku ravnicu sa plodnom zemljom, pogodnom za uzgoj
pamuka
,
maslina
i
pomorand?i
.
Kilikija je bila naseljena jo? od neolita. Kilikijci se prvi put pojavljuju u tekstovima kao Khilikku u asirskim natpisima, po?etkom 1. milenijuma pre Hrista. Izgleda da
Heti
nisu uspostavili svoju vlast nad Kilikijom.
Tokom prevlasti
Persije
, Kilikijom je vladala lokalna dinastija, koja je bila formalno uklju?ena u ?etvrta satrapija|satrapiju. U vreme Ksenofonta u Kilikiji je bila na vlasti jedna kraljica, ?to je mo?da ostatak matrilinearnog dru?tva.
Posle smrti
Aleksandra Velikog
, Kilikija je jedno vreme bila pod kontrolom
Lagida
, a zatim pod upravom
Seleukida
.
Kr?evita Kilikija
postala je pribe?i?te pirata, ?to je zaustavio
Pompej
67. pne.
Verovatno je tek tada ovaj deo Kilikije postao deo rimske provincije Kilikije.
Ravni?arska Kilikija
postala je rimska provincija oko
100. pne.
Pompej joj je pro?irio granice. Oktavijan Avgust je spojio provincije
Siriju
i Kilikiju. U vreme Carstva, Sirijom i Kilikijom je upravljao prokonzul.
U 7. veku, Arapi su osvojili Kilikiju, a
Vizantija
je uspela da povrati ovu oblast tek 965. u vreme cara
Ni?ifora Foke
.
Tokom
Krsta?kih ratova
Kilikija, tada
Jermensko kraljevstvo
bila je va?na dr?ava.
Ovo hri??ansko, preciznije monofizitsko, kraljevstvo, okru?eno muslimanskim dr?avama, bilo je neprijateljsko prema
Vizantiji
, i podr?avalo je krsta?e.
Konstantin I Jermenski
(
1095
.-
1100
. godine) pomogao je krsta?ima da stignu do
Antiohije
. Njegovu politiku neprijateljstva prema
Vizantiji
i muslimanskim dr?avama nastavili su i njegovi naslednici.
Lav II Jermenski
(vladao
1187
.-
1219
. godine) pro?irio je svoje kraljevstvo preko
Taura
. I on je pomagao
krsta?ima
i bio je o?enjen jednom krsta?kom princezom sa
Kipra
.
Jermenija
je pala pod vlast egipatskih
Mameluka
1375
. godine i to nakon ?to je dr?ava bila oslabljena nastojanjem jednog krsta?kog princa koji je postao jermenski kralj da zemlju preobrati u katolicizam.
Kr?evita Kilikija je pala u ruke
Turaka
u 15. veku, dok je Ravni?arska Kilikija ostala nezavisna sve do po?etka 16. veka.
Jermensko stanovni?tvo Kilikije je prakti?no istrebljeno iz ove oblasti tokom
Jermenskog genocida
. 1. januara 1919. Kilikiju su okupirali Francuzi. Kilikija je u stvarnosti ponovo prepu?tena Turskoj
1921.
godine.
?etiri moderne turske provincije ?ine danas teritoriju Kilikije.
Gr?ka tradicija
takođe pominje neku Kilikiju, malu oblast severoisto?no od
Troade
, u severozapadnoj Mala Azija|Maloj Aziji. Te?ko je na?i vezu između ove Kilikije i velike Kilikije na jugu Male Azije. Trojansku Kilikiju pominje
Homer
u Ilijadi, kao i
Strabon
.