Coordinates : 51°16′47″N 1°4′59″E  /  51.27972°N 1.08306°E  / 51.27972; 1.08306

Katedrala u Canterburyju

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Katedrala, Opatija sv. Augustina i Crkva sv. Martina u Canterburyju
Svjetska ba?tina ? UNESCO
  Ujedinjeno Kraljevstvo
Registriran: 1988 . (12. zasjedanje)
Vrsta: kulturno dobro
Mjerilo: i, ii, vi
Ugro?enost : no
Referenca: UNESCO

Katedrala u Canterburyju , slu?benog imena Katedrala i metropolitska Kristova crkva u Canterburyju , je katedrala u Canterburyju , Kent ; najslavnija i jedna od najstarijih kr??anskih građevina u Engleskoj . Danas je prijestolnica nadbiskupa Canterburyja koji je vjerski lider Engleske crkve i smatra se sredi?tem Anglikanske zajednice ?irom svijeta. God. 1988., upisana je na UNESCO -v popis mjesta svjetske ba?tine u Europi kao iznimno arhitektonsko djelo velike ljepote ukra?eno najve?om kolekcijom vitraja u Ujedinjenom Kraljevstvu.

Katedrala prije ru?enja normanskog tornja

51°16′47″N 1°4′59″E  /  51.27972°N 1.08306°E  / 51.27972; 1.08306

Historija

[ uredi | uredi kod ]

Kada su Rimljani osvojili Britaniju 43. god., ve? je postojalo selo Durwhern koje su oni prozvali Durovernum i pretvorili u administrativni centar pokrajine Kent. Kao va?nu stanicu između primorja i Londona , Canterbury su opsjedali Juti , a kasnije Angli i Sasi , te je u 6. vijeku postao prijestolnica Saksonskog Kraljevstva pod imenom Cantwarabyring (Grad ljuti iz Kenta). U to vrijeme Engleskom su jo? uvijek dominirale poganske religije, a Canterbury je postao sredi?te kr??anstva kao prvi grad koji je priznao primat Vatikana .

God. 597., monah Augustin , kojega je poslao papa Grgur I. , je pristao na obale Kenta kako bi pokrstio Sase. Toplo ga je primio kralj Ethelbert od Kenta , koji je iako jo? uvijek paganin, bio o?enjen frana?kom princezom i kr??ankom, Bertom. Ona je na brdu izvan rimskih zidina grada dala izgraditi crkvu posve?enu sv. Martinu , koja i danas stoji i smatra se najstarijom posve?enom crkvom u Engleskoj. Nakon pokr?tenja kralja, Augustin je osnovao samostan s crkvom unutar gradskih zidina, a papa joj je dodijelio status katedrale , ?ime je postala prvom prvostolnicom u Engleskoj, a Augustin prvim biskupom .

Samostan i crkvu su uni?tili Vikinzi u 9. i 10. vijeku , a obnovio ih je nadbiskup Sveti Dunstan 978 . god. Katedrala je obnavljana jo? dva puta, nakon napada Danaca 1013 . i Normana 1066 . god.

Thomas Becket na vitraju katedrale
Kor iz 12. vijeka
Tlocrt katedrale

U katedrali su ?etiri pla?enika kralja Henry II. 29. decembar 1170 . mu?ki ubili nadbiskupa Thomasa Becketa zbog dugogodi?njeg spora oko crkvenih privilegija. Krvi mu?enika su pripisana ?udotvorna svojstva i mase hodo?asnika su pohrlile u Canterbury , te je Becketa papa Aleksandar III. proglasio svetim ve? 1173 .

Slijede?e godine je ve?ina katedrale stradala u po?aru, i obnovio ju je arhitekt Wilim iz Sensa u novom goti?kom stilu koji je ve? dominirao u Francuskoj. Canterburyjska katedrala je tako postala prvom goti?kom građevinom u Engleskoj, znamenita po svom trobrodnom kri?nom planu i duljini od 168 m.

Hodo?a??e na grob Thomasa Becketa je vijekovima pridonosilo razvoju grada i njegove katedrale, a u njoj su sahranjeni i Edward Crni Princ i Henry IV . Vjerskim reformama u 16. vijeku, kojim je ukinuo crkvene redove pa tako i Canterburyjsku opatiju, Henry VIII od Engleske je umanjio va?nost ovog sveti?ta. U 17. vijeku , za vrijeme Engleskog građanskog rata , izgrednici su uni?tili svete slike, vitraje, pa ?ak i grobnicu sv. Thomasa Becketa. Samostanske zgrade su napu?tene i danas su ru?evine, ali im se jo? mo?e pristupiti kroz klaustar koji je postao dvori?te Univerziteta sv. Augustina, osnovanog nakon reformi.

Krajem 18. vijeka originalni normanski toranj je sru?en zbog straha od uru?avanja, a 1830-ih je zamijenjen tornjem u stilu ju?nog goti?kog tornja. Romani?ki samostan je u 19. vijeku zamijenjen neogoti?kom knji?nicom i arhivom koji su uni?teni u njema?kom bombardiranju tokom Drugog svjetskog rata.

Katedrala trenutno skuplja novce za potpunu obnovu, za koju se procjenjuje da ?e ko?tati minimalno 50 milijuna funti.

Odlike

[ uredi | uredi kod ]

Katedrala je trobrodna goti?ka crkva s dvobrodnim transeptom i glavnim brodom iz 1378. god. u perpindikularnom stilu (engleska o?tra gotika), na temeljima starije romani?ke građevine. Simbol engleske crkve je mozaik-rozeta u obliku kompasa na podu glavnog broda.

U sredi?njem tornju (1494.-1504.) iznad glavnog broda, nalazi se veliko zvono prozvano "Harry". U ju?nom tornju na zapadnom ulazu nalazi se 14 zvona, a sjeverni, tzv. "Veliki Dunstan" ima jedno zvono te?ko 3,1 tonu.

Isto?ni dio katedrale iz 12. st. je najsa?uvaniji. U petobrodnoj apsidi , nazvanoj "kruna", nalazi se toranj - kapela (nekada mauzolej sv. Thomasa) u kojoj je jedini vitraj koji je pre?ivio ikonoklazam anglikanske reforme i bombardiranje u Drugom svjetskom ratu .

Ispod se nalaze zapadna (riznica katedrale) i isto?na (kapela sv. Trojstva u kojoj je nekada bila grobnica sv. Thomasa) normanska kripta

Ostav?tina

[ uredi | uredi kod ]

Hodo?a??e sv. Thomasu u Canterburyjsku katedralu je sredi?nja tema Geoffreya Chaucera u djelu Canterburyjske pri?e iz 14. vijeka ., a katedrala je sredi?njem mjesto radnje drame Thomasa S. Eliota Ubojstvo u katedrali (1935.) koje opisuje ubojstvo sv. Thomasa.

Povezano

[ uredi | uredi kod ]

Vanjske veze

[ uredi | uredi kod ]