Katarina Kosa?a
Kraljica Bosne
Vladavina	26 . maj 1446 - 10 . juli 1461 .
Prethodnik	Voja?a
Nasljednik	Marija od Despotovine
Krunidba	nepoznato
Supru?nik	Stjepan Toma?, kralj Bosne
Djeca	Ishak-beg Kraljevi? Katarina Toma?evi? nepoznato
Otac	Stjepan Vuk?i? Kosa?a
Majka	Jelena Bal?i?
Rođenje	1424 / 1425 Blagaj
Smrt	25. oktobar 1478 Rim
Mjesto sahrane	Santa Maria in Aracoeli

Bla?ena Katarina Vuk?i? Kosa?a-Kotromani? ( Blagaj , krajem decembra 1424 ili krajem septembra 1426 - Rim , 25. oktobar 1478 ) je bila supruga kralja Stjepana Toma?a i pretposljednja bosanska kraljica.

Iako je ?esto tako nazivaju, Katarina nije bila posljednja bosanska kraljica. Posljednja bosanska kraljica bila je Mara , supruga Stjepana Toma?evi?a . ^{[1] [2] [3] [4] [5] [6] [7] [8] [9] [10]}

Rođena je 1424 . ili 1426 . godine u Blagaju kod Mostara . Otac joj je bio Stjepan Vuk?i? Kosa?a , a majka Jelena Bal?i? , k?erka Bal?e Bal?i?a i unuka Jelene Lazarevi? , k?erke srpskog kneza Lazara Hrebljanovi?a .Pored Katarine Stjepan i Jelena su imali jo? dva sina :

• Vladislav Hercegovi? Kosa?a
• Vlatko Hercegovi? Kosa?a

Katarinin otac je 20. januara 1448 . godine u povelji Fridrika III, cara Svetog Rimskog Carstva , nazvan "herzog", ?to na njema?kom jeziku zna?i " vojvoda ". Stjepan Vuk?i? Kosa?a je vladao podru?jem Poljica, Makarskog primorja, Humske zemlje , mati?nim posjedima koje je obuhvatalo gornje Podrinje, dijelove Polimlja, Zete i primorja sa rezidencijom u Novom ( Herceg Novi ). Katarininom ocu se, međutim, svidio njema?ki naziv vojvodske titule, pa ga u svojoj diplomatsko-upravnoj korespondenciji i dekretima koristi u odoma?enom bosanskom obliku "herceg". Od njegove titule poti?e novi naziv za njegov posjed Hercegovina .

Herceg Stjepan, u to vrijeme najmo?niji bosanski velika?, se borio za stabilnost Humske zemlje u sastavu Bosanskog kraljevstva , bio je vjeran bosanskoj kruni i dinastiji bosanskih kraljeva Kotromani?a . Međutim, u vrijeme represije kralja Toma?evi?a nad pripadnicima Crkve bosanske , pred kraj Bosanskog Kraljevstva, Herceg Stjepan je stao u za?titu bosanskih heretika, ?to je dovelo do nesuglasica na relaciji s bosanskom krunom. Toma?evi?, ?eljan dokazivanja i krune koju je zatra?io od pape, po?eo je sprovoditi teror nad hereticima. Kasnije su odnosi između Kosa?e i Toma?evi?a izglađeni, ?to je zabilje?eno u pismu hercega Stjepana Mleta?koj Republici od 1. decembra 1461 . godine.

Vuk Kosa?a

Stracimir Bal?i?

Lazar Hrebljanovi?

Milica Nemanji?

Karlo Topija

Hrana Vukovi? Kosa?a

đurađ II Bal?i?

Jelena Lazarevi?

Nikita Topija

Vukac Hrani? Kosa?a

Bal?a III Bal?i?

Mara Topija

Stjepan Vuk?i? Kosa?a

Jelena Bal?i?

Ahmed-pa?a Hercegovi? Kosa?a

Vladislav Hercegovi? Kosa?a

Katarina Kosa?a

Stjepan Toma? Kotromani?

Ishak-beg Kraljevi?

Katarina Kotromani?

Stjepan Toma?evi? Kotromani?

Jelena Brankovi? (Mara)

Stjepan Toma? je prije dolaska na tron ?ivio u bra?noj zajednici sa krstjankom Voja?om . Uz odobrenje pape Eugena IV , nakon ?to je progla?en kraljem, raspustio je Voja?u, po?to je bila niskoga roda i stoga nedostojna titule kraljice .

Tra?e?i suprugu kralj Stjepan Toma? je, po nagovoru savjetnika, izabrao Katarinu, k?er Stjepana Vuk?i?a Kosa?e, koja je u to vrijeme imala 22 godine. Vjen?anje je obavljeno po katoli?kom obredu na dan Uza?a??a , 26. maja 1446 . godine ^[11] u Milodra?u kod Fojnice . Prije braka, Katarina se morala odre?i bogumilstva i prihvatiti rimokatoli?anstvo . ^[12] Ovim brakom kralj Stjepan Toma? dobio je mo?nog saveznika u liku svoga punca, Stjepana Vuk?i?a Kosa?e, u ratu protiv Osmanlija . Za vjerski odgoj kraljice Katarine brinuli su se franjevci . Sam papa Eugen IV poslije vjen?anja iste godine dao je dozvolu da sama po svojoj ?elji izabere dva kapelana među bosanskim franjevcima. Katarina, zajedno sa svojim mu?em Stjepanom Toma?em, sagradila je po Bosni mnoge crkve, među kojima su crkva Presvetog Trojstva u Vrlima, crkva Sv. Katarine u Jajcu , crkva Sv. Tome u Vranduku , kao i najve?u zapo?etu crkvu u gradu Bobovcu 1461 . godine.Kralj i kraljica su stolovali u Kraljevoj Sutjeski

Katarina je Stjepanu Toma?u rodila troje djece - djete nepozntog imena koje je umrlo 1460 . godine i koje je u trenutku smrti imalo 14. godina , Sigismunda i Katarinu , a imala je i pastoraka , sinova i k?eri njenog mu?a i krstjanke Voja?e( navedeni su Katarini pastorci):

• Stjepan Toma?evi?
• Stefania Eleonora Kotromani?
• k?i , koja se udala po?etkom 1451 . godine.
• sin , koji je umro na Mljetu 1462 . godine
• sin ?

Katarinin mu? umire 10. jula 1461 . godine i ona njegovom smr?u prestaje biti prva ?ena kraljevstva. Nasljednik njenog mu?a, Stjepan Toma?evi? , dao joj je titulu kraljice majke i Katarina je nastavila ?ivjeti na dvoru kraljice Mare .

Osmanske osvaja?ke sile su nadirale s istoka i kralj Stjepan Toma?evi?, Katarinin pastorak, je okon?ao svoj ?ivot brane?i svoj tron. Osmanlijsko osvajanje Bosne je zateklo kraljicu majku Katarinu u Kozogradu iznad Fojnice . Iako je grad bio opsjednut, uspjela je pobje?i i povukla se na Kupres . Tu je okupljala snage za odbranu Bosne. U to vrijeme je na Kupresu u mjestu Vrila (danas Otinovci) dala sagraditi Crkvu Presvetog Trojstva.

Kad se turskim osvajanjima nije moglo odoliti ni na Kupresu, kraljica se preko Konjica i Po?itelja zajedno s kraljevskom pratnjom povukla do Stona , a zatim do Dubrovnika . Legenda ka?e da je kraljica i kralji?ina pratnja izbjegla osmanlijsku potjeru tako ?to je sve konje naopako potkovala. U Dubrovniku je pohranila ma? svog mu?a. Taj ma? je pohranila " pod zavjetom, da se on dadne njezinu sinu Sigismundu, kad se oslobodi turskog ropstva ", kako bi se borio za oslobođenje svoje zemlje. I Dubrovnik je bio pod turskom prijetnjom. On je jakom diplomatskom aktivno??u i dobrim diplomatskim vezama sa zapadnim zemljama te velikom otkupninom uspio o?uvati svoju nezavisnost i slobodu, a kraljica Katarina je morala oti?i iz Dubrovnika i do?la je u Rim , gdje je sve do svoje smrti " radila na oslobađanju svoje zemlje i odbrani svoje vjere ".

Katarininu djecu su Osmanlije odveli na dvor u Istanbul , gdje su primili islam. Postoje indikacije da je princa i princezu u Istanbul odveo njihov daid?a, Katarinin mlađi polubrat Stjepan, koji je također primio islam i postao poznat kao Ahmed-pa?a Hercegovi? . Sigismund je u Osmanlijskom carstvu napravio veliku karijeru i dobio je titulu sand?ak-bega od Karasija. Prelaskom na islam uzeo je ime Ishak, ali je i nakon toga po ocu nazivan " Kraloglu ", ?to na turskom jeziku zna?i "Kraljevi?". Nikada se nije vratio kr??anstvu.

Biv?u kraljicu su u Rimu uzdr?avali papa Siksto IV i papa Pavao II mjese?nom penzijom od 100 dukata koja je prvi put zabilje?ena 1466 . godine. U egzilu je Katarina dr?ala vlastiti mali dvor koji se sastojao uglavnom od njenih sunarodnjaka. Bila je po?tovana li?nost u Rimu i u?estvovala je u onda?njem dru?tvenom ?ivotu, pojavljuju?i se, naprimjer, na vjen?anju velikog kneza Moskve, Ivana III , i bizantske princeze Sofije Paleolog . U egzilu joj je dru?tvo pravila jo? jedna protjerana kraljica, svrgnuta kiparska vladarica Karlota .S Katarinom su ?ivjeli njeni dvorjani , koji su ?ivjeli s njom prije nego li je postala bosnaska kraljica. Svi navedeni dvorjani su bili rođeni u okolici Mostara i svi su pre?ivjeli pad Bosne :

• Paula
• Jelna
• Mara
• Radi?
• Abraham

Svi su ?ivjeli s kraljicom do njene smrti .

Dugo je poku?avala dobiti nazad skrbni?tvo nad svojom djecom. Tra?ila je pri tom nov?anu pomo? milanskog kneza Galeazza Marije Sforze . Nadala se da ?e na taj na?in uspjeti otkupiti svoju djecu, ali Sforza joj je odbio posuditi novac.

Kraljica Katarina je, osje?aju?i da joj se bli?i smrt, 20. oktobra 1478 . godine po?ela sastavljati svoju oporuku. Prvo je navela da ?eli biti pokopana u crkvi Santa Maria in Aracoeli , a zatim je izrazila svoju nadu u oslobođenje Bosne. Imaju?i na umu velikodu?nost koju su prema njoj pokazali pape Siksto IV i Pavao II, u svojoj oporuci napisala je kako Bosansko kraljevstvo povjerava svoju zemlju Bosnu Svetoj Stolici dok se njena djeca ne vrate kr??anstvu. Po?to se pobrinula za svoje fantomsko kraljevstvo, Katarina je raspodijelila ostatak svog novca, nakita i odje?e među svojim vjernim dvorjankama i slugama, te djeci, ali opet pod uvjetom da se vrate kr??anstvu. Sinu je ostavila mu?ev srebreni ma?, nazna?iv?i da se isti treba predati Bal?i Kosa?i, sinu njenog brata Vladislava , ukoliko ?imun ostane musliman. Crkvi Santa Maria in Aracoeli ostavila je svoj kraljevski pla?t sa?injen od zlata i svile.

Kraljica Katarina je umrla 25. oktobra 1478 . godine u Rimu . Njeno tijelo je polo?eno na po?asno mjesto u crkvi Santa Maria in Aracoeli. Progla?ena je bla?enom, a dan njene svetkovine je 25. oktobar . Tu svetkovinu slave katolici, posebno franjevci Bosne i Hercegovine.

Na njenom grobu je stajao natpis na bosan?ici . Međutim, 1590 . godine, prilikom premje?tanja kralji?inih posmrtnih ostataka iz prezbiterija crkve (gdje je grob bio u horizontalnom polo?aju) do njihove trenutne lokacije, na lijevi stub ispred glavnog oltara, originalni natpis je zamijenjen natpisom na latinskom jeziku. Pri tom je napravljena gre?ka u njenom opisu. Novi natpis ju je nazvao sestrom, umjesto k?erkom hercega Stjepana. Na novoj nadgrobnoj plo?i prikazan je kralji?in lik u prirodnoj veli?ini, s krunom na glavi i kraljevskim pla?tom preko ramena. S jedne strane njene glave nalazi se grb njenog mu?a, a s druge strane grb njenog oca koji se danas vi?e ne mo?e prepoznati.

Catharinae Reginae Bosnensi Stephani ducis San[c]ti Sabbae sorori ex genere Helenae et domo principis Stephani natae Thomae regis Bosnae uxori quantum vixit annorum LIIII et obdormivit Romae anno Domini MCCCCLXXVIII dei XXV octobris monumentum ipsius scriptis positu [13]

Katarini, kraljici bosanskoj, sestri Stjepana, hercega svetog Save, od poroda Jelene i doma hercega Stjepana, Toma?a, kralja Bosne, ?eni, koja je ?ivjela 54 godine i umrla u Rimu ljeta Gospodnjeg 1478, 25. dana oktobra, spomenik njenim pismom ostavljen.

• Spisak bosanskih vladara
• Stjepan Toma? Kotromani?

• Esad Kurtovi? Prilog bibliografiji radova o bosanskoj kraljici Katarini (1425-1478) (U povodu 525 obljetnice smrti), Bosna franciscana XIII/22, Sarajevo 2005, 201-211. [1] ^{[ mrtav link ]}
• Dubravka Zrn?i?-Kulenovi?, '?ijom je na?a kraljica?', 2005
• Ibrahim Kajan, 'Katarina, kraljica bosanska', 2004
• Ibrahim Kajan, 'Tragom bosanskih kraljeva - putopis', 2003

Titule po braku
Prethodnik: Voja?a	Kraljica Bosne 1446 - 1461	Nasljednik: Marija od Smedereva