Koordinate: 36° 53′ 12″ SG ?, 10° 18′ 53″ IGD

Za ostale upotrebe, v. Kartagina (razvrstavanje) .

Kartaga ili Kartagina ( gr?ki : Καρχηδ?ν [ Karkh?d?n ], latinski : Carthago , od feni?anskog ??? ???? [ Qart-?ada?t ] ? "Novi grad" ( Qart ? "grad", ?ada?t ? "novi"), arapski : ????? takođe ?????? [ Qar???(a) ]), je anti?ki grad koji se nalazio na severu Afrike , na teritoriji dana?njeg Tunisa , kao i istoimena civilizacija koja se razvila u sferi utjecaja tog grada. Grad se nalazi na isto?noj strani jezera Tunis s druge strane dana?njeg grada Tunisa . Prema legendi su je osnovali feni?anski kolonisti pod vodstvom Elisse ( Didona ). Postala je veliki i bogati grad, a tako i najve?a sila na Mediteranu sve dok nije uni?tena u tre?em punskom ratu godine 146. pne. Iako je uni?tena kao centar punske kulture, ne?to kasnije su je Rimljani ponovno osnovali te je postala jednim od najva?nijih gradova Imperije, ?to ?e ostati sve do svog drugog uni?tenja - od strane muslimanskih osvaja?a godine 698. Danas podru?je oko Kartage predstavlja predgrađe Tunisa.

Prema predanju, nakon smrti kralja Tira Matana I , krajem 9. veka pne. nasledio ga je njegov sin Pigmalion . Pigmalion je bio u sukobu sa svojom sestrom, Elisom (Didona), te je naredio da se ubije njen mu?, Aserba vrhovni Melkartov sve?tenik. Elisa je pobegla sa svojim pristalicama na Kipar , i odatle na sever Afrike , dana?nji Tunis, gde joj je kralj Jarba dozvolio da podigne grad na povr?ini koliko se prostire ko?a bika. Domi?ljata princeza Elisa naredi da se ko?e bika ise?e na tanke trake sa kojima je uspela da okru?i jedno brdo i okolne zemlje. Tamo je osnovala Kvart Hada?t ( feni?anski : Quart Hadasht ), ?to zna?i "Novi grad", to jest Kartaginu, 814. pne ^[1] .

Kolonija je postala veoma va?na trgova?ka sila i rival samim feni?anskim metropolama. Oko ovog grada nastalo je Kartaginjansko carsvo, najva?nija pomorska sila na Mediteranu do Punskih ratova .

Tokom stalnih sukoba sa Rimskim carstvom i tri Punska rata , Kartagina je poslednji put napadnuta 149. godine pre nove ere. Povod za tre?i Punski rat je bila odluka Rimskog senata za napad. Rimski senator Marko Porcije Katon Stariji je ispred Rimskog senata rekao ?uveno lat . Carthago delenda est , "Kartaginu se mora uni?titi". Pune tri godine Kartagina je odolevala napadima, da bi na kraju bila pobeđena i porobljena. Odlukom Rimskog senata svi pre?iveli Kartaginjani su prodati kao robovi i Kartagina je razru?ena a zemlja oko grada preorana i posuta morskom soli, da ne bi uspevala vegetacija. Postojala je i zabrana naseljavanja oblasti Kartagine, koja se primenjivala oko dvesta godina.

Vandali osvajaju Kartaginu 439. godine zauzimaju?i teritorije pod Rimskom vla??u. Oni koriste povoljnu strate?ku poziciju i vr?e piratske napade po sredozemlju. Naj ?uveniji napad na Rim su izveli 2. juna 455. godine. po ?emu je u srednjem veku usvojen izraz Vandalizam . Konsolidovanjem Isto?nog Rimskog carstva pod Justinijanom I 15. septembra 533. godine, Rimljani pod vodstvom Velizara ponovo zauzimaju Kartaginu.

Dvije velike, umjetne luke su građene u gradu, jedna za ?uvanje velike mornarice od 220 ratnih brodova poznata i kao Koton, i druga trgova?ka za trgovinu. Unutar vojne luke, koja je ujedno bila i sredi?te grada, nalazio se umjetan otok sa ovalnom zgradom sa koje se moglo nadgledati pristani?ta i brodove koji prilaze gradu .

Vojna luka nazivala se jo? i Koton Kartage, bila je kru?nog oblika, a njezine se konture mogu razaznati jo? i danas. Lako bi bilo uzeti ove lagune kao djelo prirode, ali one su nedvojbeno ljudsko djelo. One su ostaci arhitektonskog ?uda antike. Iskapanja su pokazala da su Karta?ani sagradili stotine dokova od opeke na umjetnom otoku kru?nog oblika, usred zdanja. Brodovi su se mogli dovu?i na kopno za popravak. Arheolozi su izra?unali da su u izgradnji ovog mamutskog projekta, Karta?ani uklonili ?etvrtinu milijuna kubnih metara zemlje. Od trgova?ke luke je bila za?ti?ena ovalnim i masivnim zidom te u nju nije smio kro?iti niti jedan stranac. Smatrano svjetskim ?udom u doba antike, ovo sofisticirano zdanje je moglo primiti oko 220 ratnih brodova u nadsvođene odjeljke, poput dana?njih gara?a. Bila je to najnaprednija luka svojeg doba. Sve je nadgledavala kapetanija koja je bila locirana u sredi?tu, na umjetnom otoku. Od tamo su mogli nadgledati cjelu luku i obalu.

Grad je imao masivne zidove, 37 kilometara duge, dulje od drugih gradova toga vremena. Ve?i dio zidina je bio smje?ten na samoj obali. Bio je to obrambeni sustav od tri dijela; jarka sa nasipom, manjeg zida i glavnog zida u kojem je ?ivio i dio Karta?ke vojske te konji i slonovi. I zidine Kartage su bile smatrane svjetskim ?udom, te su i one bile najsofisticiraniji obrambeni sustav svojeg vremena u koje su stanovnici imali veliko povjerenje. U pravilu, ve?i dio zida nikada nije bio probijen. Grad je također imao velike nekropole i podzemna groblja, sakralna podru?ja, tr?nice, Vije?e starje?ina, tornjeve, veliku knji?nicu i kazali?te , i bio je podijeljen u ?etiri stambene povr?ine jednake veli?ine sa istim rasporedom.

Otprilike u sredi?tu grada nalazila se visoka citadela zvana Byrsa, a njezini se ostaci mogu vidjeti i danas. Sa svojim velikim brojem stanovnika (500 000), Kartaga je bila jedan od najve?ih gradova helenisti?kog doba (po nekim procjenama samo je Aleksandrija bila ve?a) i ujedno spada među najve?e gradove pred-industrijske povijesti. Kartaga se mo?e usporediti sa Manhattanom u New Yorku , jer je velika populacija ?ivila na relativno malom podru?ju. Budu?i da je bila jaka ?elja da se nastavi ?ivjeti unutar gradskih zidina, unato? rastu?oj populaciji, gradski su arhitekti kao rije?enje uzeli apartmane i vi?ekatnice. Zanimljivo je da su stanovnici Kartage, kako bu u?tedili novac, svoje ku?e oblagali nekom vrstom ?buke, tako da su izgledale kao da su izgrađene od skupocjenog mramora.

Kartagom su u po?etku vladali kraljevi , ali je kasnije vlast preuređena u neku vrstu oligarhije i republike gdje su vlast u rukama uglavnom imali bogati trgovci i aristokrati. Oni su ?inili Karta?ki senat poznat jo? i kao Vrhovno vije?e. Izvr?nu vlast su imali Suffeti, koji su imali funkciju sli?nu rimskim konzulima. Vrhovno vije?e (rimski i gr?ki izvori govore o "Senatu", i o " vije?u starje?ina "ili "gerousia"), koje je imalo ?irok raspon ovlasti, međutim, nije poznato da li je Suffeti izabrani u ovom vije?u ili skup?tine ljudi. Suffeti su imali i pravosudne te sudske izvr?ne ovlasti, ali ne i vojnu. Iako je gradsku administraciju ?vrsto kontrolirala oligarhija, mo?emo na?i demokratske elemente poput biranja zakonodavaca, sindikata i mjesta sastanaka. Karta?koj upravi su se divili ?ak i Grci , osniva?i demokracije.

Kartaga je bila ozlogla?ena od strane svojih neprijatelja, da prakticira ?rtvovanje beba i djece. Plutarh (ca. 46-120 CE) spominje tu praksu, kao ?to u?inili Tertulijan, Orosius i Diodor Siculus. Polibije i Livije to ne spominju.

Moderna arheolo?ka iskopavanja mogla biti potvrditi Plutarhove tvrdnje. U jednom dje?ijem groblju zvanom Tofet otprilike 20000 urni su zakopane između 400 i 200 g.pne., u praksi sve do ranih godina kr??anskog perioda. Urne su sadr?avale spaljene kosti novorođen?adi i u nekim slu?ajevima ?ak kosti fetusa i dvogodi?nje djece. Ovi ostaci se tuma?e kao dokazi da u slu?aju nedono??a, roditelji bi ?rtvovali svoje najmlađe dijete. Postoji jasna korelacija između u?estalosti ?rtava i dobrobiti grada. U lo?im vremenima (rat, su?a, glad) ?rtve su bile ?e??e, ?to ukazuje na pove?ane vapaje upu?ene bogovima. ?rtve su prino?ene Molohu , bogu Sunca i blagostanja.

Ponekad se tvrdi, međutim, da su ta tijela samo kremirani ostaci umrle djece, iako je u svjetlu drugih Kanaanskih dokaza to manje vjerojatno. U Kartagi je nekoliko tekstova koji su pre?ivjeli i apsolutno ne spominjite ?rtvovanje djece. Mnogi moderni znanstvenici danas smatraju da je mnogo vjerojatnije da su te pri?e dio rimske propagande protiv Kartage kako bi opravdali njihova osvajanja i razaranja. U tijeku je rasprava među modernim arheolozima i drugim znanstvenicima.

Dok pre?ivjeli punski tekstovi ne spominju ?rtvovanja dali su dovoljno detaljan portret vrlo dobro organizirane kaste, hramova i sve?enika koji obavljanju razli?ite funkcije, za razne prigode. Kartaga je imala mnogo bogova. Vrhovni bo?anski par bio je bo?ica Tanit i bog Ba`al Hamon. Tanit je bila i bo?ica za?titnica Kartage te se njezin simbol nalazi gotovo posvuda. Sve?enici su bili potpuno obrijani za razliku od ve?ine stanovni?tva. U prvim stolje?ima grada obredna slavlja uklju?ivala su ritmi?ki ples, izveden iz Feni?anske tradicije.

Izgleda da je bo?ica Astarte bila popularna u ranim razdobljima. Na vrhuncu svoje kozmopolitske ere Kartaga je izgleda prihvatila bogove i iz drugih civilizacija: Gr?ke , Egipta i Etru??anskih gradova - dr?ava .

Ru?evine Kartagine su otkrivene prilikom građevinskih radova na palati Predsednika Habiba Burgibe , u drugoj polovini 20.-og veka . Danas se koriste kao turisti?ka atrakcija.

• "Religious Life in Roman Carthage, c. 180 CE", by James B. Rives, York University (PDF)