Kamen iz Rosette je kamen koji je omogu?io de?ifriranje pisma anti?kog Egipta, a otkriven je 15. srpnja 1799 . pokraj gradi?a Rosette (dana?nji Ra?id ), smje?tenog u Delti Nila 40-tak milja od Aleksandrije .

Prilikom radova na rekonstrukciji stare tvrđave, koje su izvodili pripadnici Napoleonovog ekspedicionog korpusa (spremaju?i se za napad britanskih i turskih snaga) u tom podru?ju, kapetan Pierre Bouchard vidio je crnu bazaltnu plo?u. Zapazio je da plo?a sadr?i 3 sekcije, a svaka od njih bila je ispisana drugim pismom. Ubrzo je shvatio va?nost svog otkri?a i poslao tu plo?u u Kairo u?enjacima koje je Napoleon poveo sa svojom ekspedicijom. Oni su izradili prepise tekstova koje su vidjeli na plo?i i to je kasnije omogu?ilo prodiranje u tajne egipatskog pisma hijeroglifa . To je pismo stolje?ima bilo tajna, unato? poku?ajima mnogih da proniknu u nju. Dvije godine kasnije, francuska vojska u Egiptu je pora?ena i predala se, a svi pronađeni antikviteti u posjedu Francuza (uklju?uju?i i kamen iz Rosette) morali su biti predani Britancima . Danas je originalni kamen iz Rosette u British Museumu u Londonu .

Sadr?aj teksta na kamenu iz Rosette ima malen zna?aj, ali kamen je izuzetno va?an jer je na vrhu ispisano nekih 14 linija (redaka) hijeroglifa, u sredini 32 linije demotskog pisma, a na dnu 54 linije gr?kog pisma. Premda su nau?nici gotovo odmah po otkri?u kamena preveli ispis na gr?kom, ostalo nisu mogli razumjeti.

Međutim, 1808 . godine mladi francuski nau?nik i lingvist Jean-Francois Champollion (u dobi od 18 godina) zapo?eo je istra?ivati natpise s kopije kamena iz Rosette i pismo drevnih Egip?ana u naporu da de?ifrira misteriozne hijeroglife. Dugo vremena nije bilo rezultata, a onda je pretpostavio da sva tri teksta (na tri razli?ita pisma) imaju isti sadr?aj. To se pokazalo ispravnim zaklju?kom, a s obzirom da je gr?ki jezik bio dobro poznat, klupko se polako po?elo odmotavati. ?etrnaest godina kasnije ( 1822 .) Champollion je potvrdio da su neki hijeroglifi bili fonogrami (fonetski ili zvu?ni), a drugi opet piktogrami (slikovni). U 1824 . godini on objavljuje svoju znamenitu knjigu egipatskih hijeroglifa, u kojoj je ustvrdio osnovne temelje kompleksnog sistema hijeroglifskog pisanja.

Bilo je to otkri?e - da egipatsko hijeroglifsko pismo primjenjuje kombinacije ideograma i fonetskih znakova - koje je omogu?ilo proboj u prijevod tog pisma. Kona?no, ta sposobnost otvorila je vrata spoznaje kompletne povijesti anti?kog Egipta i rađanje nove znanstvene discipline - egiptologije .

Kamen iz Rosette na Wikimedijinoj ostavi