Jura
je naziv za mali
planinski lanac
smje?ten sjeverno od
Alpa
, koji dijeli rijeke
Rajnu
i
Rhonu
te slu?i kao njihova
vododjelnica
. Planine koje ga ?ine se nalaze u
Francuskoj
,
?vicarskoj
i
Njema?koj
.
[1]
Ime“Jura” dolazi od kaletskog korijena "jor" koji je latiniziran u "juria", ?to zna?i ?uma ("Jura" se tako mo?e grubo prevesti i kao "?umske planine").
[2]
[3]
[4]
U Francuskoj Jura pokriva regiju
Franche-Comte
, prostiru?i se na jug do departmana
Rhone-Alpes
i isto??no od departmana
Ain
, s time da gorje svoj vrh ima
Le Cret de la Neige
. Ju?ni dio francuske Jure je sjeverozapadno od departmana
Savoie
. Sjeverni kraj je na ju?nom robu
Alsacea
. Oko 1600 kvadratnih gorja je za?ti?eno kao
Regionalni prirodni park Jurskih planina
.
U ?vicarskoj gorje prekriva zapadnu granicu s Francuskom u
kantonima
Basel
,
Solothurn
,
Jura
,
Bern
(tj.
Bernska Jura
),
Neuchatel
,
Vaud
, te granicu s Njema?kom u kantonu
Schaffhausen
. Također uklju?uje kanton
Basel-Landschaft
. ?vicarska Jura je industrijalizirana od 18. vijeka te je predstavljala glavno sredi?te
urarske
industrije. Zbog toga se u njoj nalaze relativno veliki gradovi na velikim nadmorskim visinama kao ?to su
La Chaux-de-Fonds
,
Le Locle
, and
Sainte-Croix
(poznat po svojim
muzi?kim kutijama
). U ovoj oblasti se bilje?i primjetan pad stanovni?tva od 1960. ?vicarska Jura predstavlja jedno do tri geografske oblasti ?vicarske, uz
?vicarsku visoravan
i
?vicarske Alpe
.
U Njema?koj je Jura ni?e visine, te se prostire po
bavarskoj
,
?vapskoj
i
Frana?ku
visoravan.
Prema ovom gorju je nazvan francuski departman
Jura
, ?vicarski
Kanton Jura
, i
jurski
period u
geolo?kim dobima
.
- ↑
Ebel, J.G. 1808. Ueber den Bau der Erde in dem Alpengebirge zwischen 12 Langen- und 2-4 Breitengraden nebst einigen Betrachtungen uber die Gebirge und den Bau der Erde uberhaupt. Zweyter Band.
Orell Fussli und Compagnie
428 pp; Zurich
- ↑
Rollier, L. 1903. Das Schweizerische Juragebirge.
Sonderabdruck aus dem Geographischen Lexikon der Schweiz, Verlag von Gebr. Attinger,
39 pp; Neuenburg
- ↑
Holder, H. 1964. Jura - Handbuch der stratigraphischen Geologie, IV.
Enke-Verlag
, 603 pp., 158 figs, 43 tabs; Stuttgart
- ↑
Arkell, W.J. 1956. Jurassic Geology of the World.
Oliver & Boyd
, 806 pp.; Edinburgh und London.