Jasmina Ahmetagi?

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Jasmina Ahmetagi?
Rođenje 1970
Beograd
Dr?avljanstvo Srbija
Zanimanje knji?evni kriti?ar, knji?evni stru?njak, univerzitetski profesor, bibliotekar, knji?evni u?enjak

Jasmina Ahmetagi? ( Beograd , 1970) srpska je profesorica , nau?na istra?iva?ica, knji?evna kriti?arka , teoreti?arka i pesnikinja .

Biografija

[ uredi | uredi kod ]

Rođena je 1970. u Beogradu. Diplomirala je na Filolo?kom fakultetu u Beogradu , gdje je magistrirala i doktorirala s temom ?Biblijski podtekst srpske proze od druge polovine dvadesetog veka (R. Konstantinovi?, M. Kova?, D. Ki?, M. Pavi?, B. Peki?, V. Dobrivojevi?)“. Doktor knji?evnih nauka, vanredni profesor i vi?i nau?ni saradnik. Bila je profesorica u Zemunskoj gimnaziji , koju je i sama zavr?ila, radila je u dva navrata u Narodnoj biblioteci Srbije , bavila se lekturom, predavala je na Internacionalnom univerzitetu i Dr?avnom univerzitetu u Novom Pazaru , radila je u Institutu za srpsku kulturu na Kosovu , kratko je bila na Univerzitetu "Alfa" u Beogradu. Posljednju godinu dana radi ponovo u Institutu za srpsku kulturu Leposavi? . 27. januara 2015. dobila je nagradu "Nikola Milo?evi?", za knjigu "Pripoveda? i pri?a", koja se od 2002. dodjeljuje u Srbiji za najbolje djelo iz oblasti filozofije, estetike i teorije knji?evnosti i umjetnosti, za prethodnu godinu. Nagrada joj je sve?ano uru?ena 9. februara 2015, u prostorijama Radio Beograda.

Bibliografija

[ uredi | uredi kod ]
  • Anti?ki mit u prozi Borislava Peki?a, 2001.
  • Potraga koja jesam: o prozi Vladana Dobrivojevi?a, 2002.
  • Unutra?nja strana postmodernizma: pogled na teoriju / o Pavi?u, 2005.
  • Antropopeja ? biblijski podtekst u Peki?evoj prozi, 2006.
  • Da?d od ?ivoga ugljevlja: ?itanje s Biblijom u ruci proze Danila Ki?a i Mirka Kova?a, 2007.
  • Zlostavljanje i druge ljubavne pesme, 2009.
  • Pri?e o Narcisu zlostavlja?u: zlostavljanje i knji?evnost, 2011.
  • Nevidljivo zbivanje - pravoslavna duhovnost u prozi Grigorija Bo?ovi?a, 2012.
  • Knjiga o Dostojevskom: bolest prekomernog saznanja, 2013.
  • Pripoveda? i pri?a, 2014.
  • Proza du?e, 2016.

Zna?ajniji autorski tekstovi

[ uredi | uredi kod ]
  • Fantom postmodernizma, 2004.
  • Izgleda, dakle ? nije, 2005.
  • Religioznost Eduarda Sama, 2005.
  • Autenti?na religioznost ili jeres? ( Hazarski re?nik ), 2006.
  • Dramska slika problema viktimizacije, 2006.
  • Fenomen ?uda u romanu Opsada crkve Svetog Spasa Gorana Petrovi?a, 2007.
  • Izabrana proza ? Draga Gavrilovi?, autor predgovora Jasmina Ahmetagi?, 2007.
  • Problemati?an identitet pripoveda?a u romanu Vje?nik Ned?ada Ibri?imovi?a, 2007.
  • Vrlinska bi?a Drage Gavrilovi?, 2007.
  • Stanje poricanja: ironija i memorija (suo?avanje s krivicom Konrada Rutkovskog), 2009.
  • Je li bilo kne?eve ve?ere? 2009.
  • Specijalni dodatak - Sjene gradova (Karahasanovo knji?evno i filozofsko djelo) / Fenomen straha u romanu Isto?ni diwan D?evada Karahasana, 2010.
  • Privatno i javno u Selimovi?evim romanima Dervi? i smrt i Tvrđava , 2010.
  • Evolucija romanesknog ?anra, 2010.
  • Projektivna identifikacija Mustafe Mad?ara, 2011.
  • Ptice od zaborava, ptice uskrsnu?a i druge artificijelne ptice u poeziji Branka Miljkovi?a, 2011.
  • Kosti?ev Pera Segedinac i Gorski vijenac , 2011.
  • Arhetipski motivi Skendera Kulenovi?a, 2011.
  • Petronijev Satirikon i Kiklop Ranka Marinkovi?a: menipska satira i postmoderni roman, 2011.
  • Da li je Avgustin po?inio greh protiv ljubavi? ( Ispovesti v. s. Vita Brevis ), 2012.
  • Zlatno runo u svetlu dubinske psihologije, 2012.
  • Banalnost zla u pri?i ? Bife ’Titanik’ ” Ive Andri?a, 2012.
  • ?ovjek, Bosna i svijet u umjetni?kim vidicima Abdulaha Sidrana / Empatija u poeziji Abdulaha Sidrana, 2012.
  • Pisati roman je kao graditi ku?u, 2012.
  • Slepilo Hosea Saramaga - tuma?enje parabole: govor o vrednostima, 2012.
  • Grigorije Bo?ovi? i Ivo Andri?: Nahijska prokuda i Put Alije đerzeleza , 2012.
  • Isidora Sekuli?'s attitude towards " The mountain wreath " and the Kosovo idea : nationalism and cosmopolitism, 2012.
  • Strast za nemogu?im vladike Danila: Neka bude ?to biti ne mo?e , 2012.
  • U traganju za izgubljenim runom: koncepcija vremena u Zlatnom runu , 2013.

Unutra?nja strana postmodernizma: pogled na teoriju / o Pavi?u

[ uredi | uredi kod ]

Ahmetagi?eva u ovoj knjizi otvoreno i o?tro preispituje knji?evni opus akademika Milorada Pavi?a, uglavnom onog kojeg je kritika branila po svaku cijenu, a naj?e??e postmodernisti?kom teorijskom aparaturom. Prvi dio knjige preispituje Pavi?a kao, po rije?ima postmoderne kritike, najvrjednijeg i tipi?nog predstavnika srpskog postmodernizma, a drugi dio knjige preispituje sam postmodernizam, i to iz ugla iskaza koji su mu dali njegovi zagovornici.

Antropopeja ? biblijski podtekst u Peki?evoj prozi

[ uredi | uredi kod ]

Gledano iz perspektive sinhronije, u knji?evnom ?ivotu svake kulture postoje centar i periferija, pri ?emu treba znati da stanovnici centra neke knji?evnosti nisu ono najbolje ?to u njoj egzistira. Asinhrono prou?avanje knji?evnosti kako-tako, stvari postavi na svoje mesto, ali ono obi?no dođe sa zaka?njenjem i kada kod u?esnika knji?evnog ?ivota uveliko splasne stvarala?ki naboj. Srpska knji?evnost u tom smislu nije nikakav izuzetak i odvajkada je bila prepuna aksiolo?kih tenzija, socijalnih izneveravanja i netrpeljivosti.

Kad je re? o savremenoj srpskoj knji?evnosti, odnos između sredi?ta i margine prevashodno je određen klanovskim uslovnostima, zatim politi?kim ishodi?tima, pa tek onda estetskom provenijencijom. Naravno, odnosi u sveri javnog ?ivota i materijalni momenti, kao i generacijske uslovnosti, presudno su doprineli polarizaciji knji?evnog ?ivota i uspostavljanju iskrivljenog aksiolo?kog sistema. Mo?da to nije toliko uo?ljivo u njenom ?anrovskom sistemu, ali jeste u jednoj baru?tini savremenog knji?evnog ?ivota koju tvore univerzitetska i teku?a knji?evna kritika. Isti ljudi ve? nekoliko decenija naseljavaju knji?evne ?irije, isti ljudi, sa uporno??u na kojoj bi im mnogi pozavideli, izdaju propusnice za knji?evni centar, odnosno presude za knji?evnu periferiju, njenu anonimnost i ve?ala.

U ovu sumornu sliku savremene srpske knji?evnosti, u domenu knji?evne kritike, mnogi se ne uklapaju. To pre svega va?i za Jasminu Ahmetagi?. Stvaraoci koji prate savremenu srpsku knji?evnost, na distanci i od centra i od periferije, nagledali su se kako se autori sele iz centra na marginu i obrnuto, ali mnogi ka?u da odavno nisu sreli ni o?troumniju, ni hrabriju ni nepotkupljiviju osobu od ovog znalca koji raspola?e izuzetnim interpretativnim ume?em, retkim darom za analogije, za otkrivanje tajanstvenih veza među razli?itim pismima i kulturama, hrabro??u za izricanjem utemeljenih knji?evnih sudova, odsustvom svake malicioznosti jer se rukovodi mi?lju da je svaka prava umetnost pre svega profetska, a to zna?i otkrivala?ka delatnost, a tek potom rekolektivna taktika pomo?u koje se sti?e do zapretanih mogu?nosti jezika.

Iz predgovora Miroljuba Jokovi?a

Da?d od ?ivoga ugljevlja: ?itanje s Biblijom u ruci proze Danila Ki?a i Mirka Kova?a

[ uredi | uredi kod ]

Danilo Ki? i Mirko Kova? su pripadnici generacije ? rije? je o sad ve? slavnom triju (Peki?, Ki?, Kova?) ? koja sedamdesetih godina unosi poeti?ke preokupacije koje ?e narednih decenija dominirati u srpskoj prozi i u dobroj mjeri odrediti njen razvoj. Srodnost opusa ove dvojice autora dovoljno je isticana: kori?tenje dokumentarne tehnike, autoreferencijalnost, fragmentarnost,intertekstualnost, mozai?nost, odnos prema stvarnosti, nagla?ena ironija. U ovoj knjizi Jasmine Ahmetagi? je, zapravo, rije? o uporednom ?itanju pisaca (Ki?a i Kova?a) s obzirom na biblijski podtekst djela.

Pri?e o Narcisu zlostavlja?u: zlostavljanje i knji?evnost

[ uredi | uredi kod ]

Za temu ove studije Ahmetagi?eva je uzela fenomen zlostavljanja u knji?evnosti koji je razmatrala u okviru pet cjelina. Temu moralnog zlostavljanja ona analizira na primjeru junaka Kafkinog Procesa i Peki?evog romana "Kako upokojiti vampira"; ljubavno zlostavljanje tra?i u Nabokovljevoj "Loliti", "Milevi Ajn?tajn" Vide Ognjenovi?, Peki?evom "Zlatnom runu" i Andri?evoj pri?i "Zlostavljanje". Porodi?no zlostavljanje tretira na osnovu romana Elfride Jelinek i Bore Stankovi?a "Pijanistkinja" i "Gazda Mladen," a temu odnosa ?rtve i zlo?inca , odnosno potrebe ?rtve za psiholo?kim prevazila?enjem torture, analizira u dvije drame koje se bave logorskim iskustvom "Vojnik i lutka" đorđa Lebovi?a i Arijela Dorfmana "Smrt i devojka". Posljednje i najintrigantnije poglavlje naslovljeno je ? Zlostavljanje knji?evnosti “ u kome autorica prelazi na problem zlostavljanja knji?evnosti u na?oj sredini, i to od strane kriti?ara i tuma?a koji knji?evnost podvrgavaju ideolo?kom i politi?kom sudu podobnosti reduciraju?i sadr?aj djela na mjeru sopstvene ideolo?ki motivirane poente. Autorica analizira tri takva slu?aja: tuma?enje Njego?evog "Gorskog vijenca" kao inspiratora rata u Bosni i genocida u Srebrenici koje je izveo Esad Bajtal, tuma?enje "Opsade crkve sv. Spasa" Gorana Petrovi?a kao paradigme nacionalisti?ke ideologije savremene srpske kulture, koje je izveo Sa?a Ili?, kao i na?in na koji Mirko Kova? u svojoj esejisti?ko-memoarskoj knjizi "Pisanje ili nostalgija" izvodi nacionalisti?ki profil Borislava Peki?a.

Kritika

[ uredi | uredi kod ]

Radio i TV-emisije

[ uredi | uredi kod ]

Nagrade

[ uredi | uredi kod ]
  • Nagrada " Isidorijana " za knjige "Unutra?nja strana postmodernizma: pogled na teoriju / o Pavi?u" i "Antropopeja ? biblijski podtekst u Peki?evoj prozi".
  • Knjiga "Pri?e Narcisa zlostavlja?a: zlostavljanje i knji?evnost" je u?la u naju?i izbor za nagradu "Isidora Sekuli?" 2012.
  • Knjiga "Pri?e Narcisa zlostavlja?a: zlostavljanje i knji?evnost" je u?la u u naju?i izbor za nagradu "Nikola Milo?evi?" 2012.
  • Knjiga "Pripoveda? i pri?a" je dobila nagradu "Nikola Milo?evi?" 2015.

Vanjski linkovi

[ uredi | uredi kod ]