Jansenizam je bio vjerski pokret unutar Katoli?ke Crkve tokom 17. i 18. vijeka . Tvorac mu je bio belgijski biskup iz Ypresa , Cornelius Jansen ( 1585. - 1638. ). po kome je i dobio naziv.

Dok renesansa i humanizam nagla?avaju ?ovje?ju vrijednost i um, jansenisti nagla?avaju Bo?ju svemo?, ?ovjekovu izopa?enost i nemogu?nost da se ?ovjek spasi ako nije za spasenje predestiniran . Inzistiraju?i na moralnoj rigoroznosti i na stavu da ?e spasenje posti?i samo rijetki među kr??anima, okre?u se naro?ito protiv isusova?kog pastoralnog du?ebri?ni?tva. Veliki simpatizer ovog pokreta bio je Blaise Pascal .

Zaokru?ene postavke jansenizma sadr?ane su u knjizi Augustinus, seu doctrina S. Augustini de humanae naturae sanitate, aegritudine, medicina, adversus Pelagianos et Massilienses ; tu knjigu Corneliusa Jansena su po njegovoj smrti dovr?ili i 1640. objavili njegovi suradnici. Postavke iz te knjige je Katoli?ka Crkva osudila, te je papa Inocent X. u buli Cum occasione ( 1653. ) izrijekom osudio pet postavki iz te knjige kao hereze . Svih pet postavki se odnose na predestinaciju, te sudjelovanje ?ovjekove volje i Bo?je milosti: rije? je u neku ruku o detaljima katoli?kog nau?avanja, koji bi mo?da u nekoj teolo?koj knjizi pro?li i nezapa?eno, da jansenisti nisu na tim detaljima tako predano inzistirali. Npr. jansenisti su inzistirali da ?ini herezu onaj koji bi rekao da je Isus prolio krv (ili da je umro) "za sve ljude". ^[1] Osudu koju je izrekao Inocent X. je u buli Ad sanctam Beati Petri sedem ( 1656. ) ponovio papa Aleksandar VII. ^[2]

Makar su jansenisti sebe smatrali rigoroznim sljedbenicima doktrina sv. Augustina i htjeli da ih se zove "augustinovci", isusovci su u njihovom nauku prepoznavali mnoge elemente kalvinisti?kog nau?avanja, koje je Katoli?ka crkva bila osudila ve? ranije i uporno su ih nazivali "jansenistima", pori?u?i ispravnost njihovih tuma?enja Augustinovih djela.

Svoje sjedi?te jansenisti su imali u samostanu Port-Royal-des-Champs (u istoj pokrajini gdje se nalazi i Pariz ), potom su osnovali u Parizu samostan imenom "Port-Royal", u koji se se onda preselile njihove najva?nije aktivnosti. Nakon ?to su ustanovili da od pape ne?e dobiti podr?ku, jansenisti se udru?uju s galikancima : to im za stanovito vrijeme osigurava sna?nu podr?ku dr?avnih vlasti. Kralj Luj XIV. je, naime, bio glavni promotor galikanizma, pokreta koji je privr?enost apsolutnoj monarhiji stavljao ispred privr?enosti papi .

Kona?na osuda jansenizma dolazi 1713. u vidu bule Unigenitus , koju je izdao papa Klement XI , osuđuju?i kao krivovjernu ?ak 101 postavku koju je u knjizi "Abrege de la morale de l'Evangile" iznio jansenisti?ki teolog Pasquier Quesnel . Iznimno daroviti Quesnel je tim svojim teolo?kim djelom (kona?no izdanje objavljeno 1678. godine) bio nakanio dati definitivnu obranu jansenizma, a ona je zapravo nazna?ila po?etak kraja jansenizma. Nakon ?to je Katoli?ka crkva vrlo dugo tolerirala djelovanje jansenista kao sve?enika i ?asnih sestara u redovima Crkve (imaju?i osobito u vidu visoku moralnost koja ih je redom odlikovala), Klement XI. je 1718. godine izdao bulu Pastoralis officii , izrekav?i ekskomunikaciju protiv jansenisti?kih pristalica koji odbijaju prihvatiti njegovu raniju bulu Unigenitus iz 1713. Jansenisti su ipak na nekim mjestima uspijevali dalje djelovali (iz samostana Port-Royal-des-Champs su bili iseljeni 1709. ) zahvaljuju?i za?titi koju im je pru?ao kardinal Louis-Antoine de Noailles, tada?nji nadbiskup Pariza.

U Nizozemskoj su ovi događaji doveli 1724. godine do stvaranja Starokatoli?ke crkve : prete?no kalvinisti?ka Nizozemska je naime odbijala prihvatiti bilo kojeg katoli?kog biskupa vjernog Rimu , a i djelovanje obi?nih sve?enika je bilo te?ko, ali su nizozemske dr?avne vlasti rado prihvatile jansenisti?ke sve?enike iz Francuske i njihove pobornike s nizozemskog govornog podru?ja u Belgiji . Tako je po prvi put nakon Reformacije bilo dozvoljeno ustoli?enje "katoli?kih" biskupa i formiranje biskupija koje nisu bile u uniji sa Rimom (rukopolo?io ih je 1724. godine Dominique Marie Varlet, biskup koji je od 1719. godine bio suspendiran od strane Svete stolice ). Ve?ina nizozemskih katolika se poslije opredijelila za jedinstvo sa Rimom. Starokatolika u Nizozemskoj danas ima svega oko pet tisu?a, prema preko ?etiri milijuna katolika.

• Michael Baius

Jansenizam na Wikimedijinoj ostavi