Jan Vaclav Antonin Stamic
(
Havli?k?v Brod
,
18. lipnja
1717.
?
Mannheim
,
27. o?ujka
1757.
) je bio
?e?ki
kompozitor i violinist, jedan od zna?ajnijih skladatelja
klasicizma
i reformator
klasi?ne simfonije
. Tokom svog kasnijeg boravka u
Mannheimu
, Stamic je bio poznat po germaniziranom obliku imena,
Johann Wenzel Anton Stamitz
. Danas se Stamica smatra osniva?em
Manhajmske ?kole
, ?iji su ?lanovi, iako osjetno manje va?ni, bili i njegovi sinovi
Carl
i
Anton
. Iako ga se danas uglavnom smatra klasicisti?kim kompozitorom, Stamic je zapravio jedan od kompozitora koji je ozna?io prijelaz iz
baroka
u
klasicizam
.
Stamicova obitelj potje?e iz dana?njeg
Maribora
u
Sloveniji
, mada je on rođen u dana?njem ?e?kom mjestu
Havli?k?v Brod
1717.
godine. Nakon jedne akademske godine, Stamic napu?ta
Sveu?ili?te u Pragu
kako bi se posvetio sviranju
violine
. O njegovom ?ivotu od
1735.
do
1741.
, kada je primljen na dvor u
Mannheimu
, ne zna se gotovo ni?ta. Njegovo primanje na dvor vjerojatno je bila posljedica razli?itih poznanstava nastalih u tom periodu.
Dana
1. srpnja
1744.
, Stamic se o?enio Marijom Antonijom Luneborn, s kojom je imao petoro djece -
Carla
, Mariju Franzisku,
Antona
te dvoje djece umrle u djetinjstvu. Tokom ljeta
1754.
godine, Stamic je vjerojatno napravio put u
Pariz
, gdje je ostao jednu godinu i javno izvodio svoja djela. U Parizu je objavio i svoja
Orkestralna tria, op. 1
, a mogu?e i druga djela. U
Mannheim
se vjerojatno vratio
1755.
godine. Umro je
27. o?ujka
1757.
u dobi od 39 godina.
?to se njegova opusa ti?e, Stamic je najpoznatiji po svojim simfonijama i orkestralnim djelima, međutim u historiji klasi?ne glazbe ostat ?e zapam?en po reformi
klasi?ne simfonije
. Osim ?to je pro?irio orkestar, Stamic je uveo ?etverodijelnu strukturu simfonije (brzi stavak - spori stavak - menuet i trio -
presto
ili
prestissimo
) u standardnu upotrebu. Iako se primjeri ?etverodijelnih simfonija mogu na?i i prije Stamica, on je bio prvi koji ju je konzistentno koristio u svojim djelima. Zna?ajan je i po doprinosu razvoju
sonatne forme
.
|
---|
|
Knji?evnici
| |
---|
Skladatelji
| |
---|
Umjetnci
| |
---|
Filozofija
| |
---|
Politika
| |
---|
Kultura
| |
---|
|