Istjek (hidrologija)

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Istjek
Ušće Save u Dunav
U??e Save u Dunav
U??e Save u Dunav

Istjek ili odtok (protok) je koli?ina ( volumen ) vode u određenoj jedinici vremena (obi?no je to m 3 /s ) koji protekne kroz popre?ni presjek nekog vodotoka. [1]

Istjek se obi?no mjeri na u??u rijeka .

Faktori koji uti?u na istjek [ uredi | uredi kod ]

Istjek ovisi o mnogo faktora a najva?niji su vezani za samu koli?inu vode koja je raspolo?iva na mjernom mjestu. U te faktore spadaju;

  • koli?ina oborinskih voda u određenom vremenskom razdoblju te njihov dotok u rije?ni tok
  • koli?ina podzemnih voda te njihov dotok u rije?ni tok
  • veli?ina slivnog podru?ja rijeke
  • veli?ina drena?nog podru?ja rijeke te njegova poroznost
  • neprirodne modifikacije rije?nog toka kao ?to su brane , ustave i melioracijski sistemi ( kanali )
  • prirodne modifikacije terena kao ?to su jezera , slapovi , kaskade i nagib terena (brzaci i mirne vode)
  • koli?ina naplavnog materijala kojeg rijeka nosi sa sobom nizvodno te njegovo talo?enje.

Veli?ina istjeka najvi?e varira tokom godi?njih doba i ki?nih sezona u određenom podru?ju a va?an faktor je i slivno podru?je rijeke jer ?to ima ve?i bazen, ve?a je i koli?ina oborinskih voda koje se slijevaju u njene pritoke .

Izra?un istjeka [ uredi | uredi kod ]

Mjera koja se upotrebljava za istjek je obi?no Kubni metar u sekundi (m 3 /s).

On se izra?unava pomo?u formule :

s time da:

  • ozna?ava istjek izra?en u kubnim metrima u sekundi (m 3 /s)
  • ozna?ava mjernu povr?inu izra?enu u kvadratnim metrima (m 2 )
  • ozna?ava brzinu protjecanja vodene mase izra?enu u metrima po sekundi (m/s)

Lista rijeka po mjerenjima istjeka [ uredi | uredi kod ]

Rijeke koje imaju najve?e istjeke na svijetu:

Kontinenti po bojama
Afrika Azija Europa Sjeverna Amerika Australija Ju?na Amerika
Rijeka Duljina (km) Duljina (milja) Slivno podru?je (km²) Prosje?ni istjek (m³/s) Utje?e u Izvori
Amazona 6,387 3,969 6,915,000 219,000 Atlantski ocean [2]
Kongo 4,371 2,716 3,680,000 41,800 Atlantski ocean [2]
Meghna 946 588 1,730,000 40,000 Bengalski zaljev [3]
Orinoco 2,140 1,330 880,000 31,900 Atlantski ocean [2]
Yangtze
(Chang Jiang) 		6,380 3,964 1,800,000 31,900 Isto?no kinesko more [2]
Parana
( Rio de la Plata ) 		3,998 2,484 3,100,000 25,700 Atlantski ocean [2]
Jenisej - Angara - Selenga 5,550 3,449 2,580,000 19,600 Karsko more [2]
Brahmaputra 2,948 1,832 583,000 19,200 Bengalski zaljev [4]
Lena 4,260 2,647 2,490,000 17,100 Laptevsko more [2]
Madeira - Mamore 3,239 2,013 850,000 17,000 Amazona [5]
Mississippi - Missouri 6,270 3,896 2,980,000 16,200 Meksi?ki zaljev [2]
Mekong 4,023 2,500 810,000 16,000 Ju?no kinesko more [2]
Ganges 2,510 1,560 907,000 14,270 Bengalski zaljev [6]
Biserna rijeka - Xi Jiang
(West) (Si Kang) 		2,200 1,376 437,000 13,600 Ju?no Kinesko more [2]
Tocantins 2,699 1,677 1,400,000 13,598 Atlantski ocean, Amazona [7]
Ayeyarwady 2,170 1,348 411,000 13,000 Andamansko more [2]
Ob - Irti? 5,410 3,449 2,990,000 12,800 Obski zaljev [2]
Amur
(Heilong) 		4,368 2,714 1,855,000 11,400 Okhotsko more [2]
Caroni 952 595 95,000 10,850 Orinoco rijeka
Mackenzie - Peace - Finlay 4,241 2,635 1,790,000 10,300 Beaufortsko more [2]
Saint Lawrence - Velika jezera 3,058 1,900 1,030,000 10,100 Zaljev Saint Lawrence [2]
Niger 4,167 2,589 2,090,000 9,570 Atlantski ocean [2]

Napomena: primjetno je da u ovoj tablici nema nekih od najve?ih svjetskih rijeka kao ?to su Nil , Dunav , Volga , Ind i Rajna , a razlog tome je ?to se te rijeke nalaze u podru?jima gdje koli?ina padalina na slivnom podru?ju daleko od prosje?ne koli?ine padalina tropskih i subtropskih podru?ja te podru?ja zahva?enih djelovanjem monsuna .

Veze [ uredi | uredi kod ]

Izvori [ uredi | uredi kod ]

  1. ↑ ? Расход воды ” (ruski). Большая советская энциклопедия. Arhivirano iz originala na datum 2011-08-02 . Pristupljeno 25. 11. 2012 .  
  2. ↑ 2,00 2,01 2,02 2,03 2,04 2,05 2,06 2,07 2,08 2,09 2,10 2,11 2,12 2,13 2,14 2,15 ?Rivers of the Earth” . Arhivirano iz originala na datum 2004-01-13 . Pristupljeno 2004-01-13 .  
  3. ↑ Liakath Ali, 2002: An Integrated Approach for the Improvement of Flood Control and Drainage Schemes in the Coastal Belt of Bangladesh ( Preview ). ISBN 90-5809-520-7 . Page 25
  4. ↑ Banglapedia
  5. ↑ ?6” . Arhivirano iz originala na datum 2009-10-10 . Pristupljeno 2013-11-10 .  
  6. ↑ ?Himal Magazine” . Arhivirano iz originala na datum 2006-12-08 . Pristupljeno 2013-11-10 .  
  7. ↑ ?The Hydrographi Region of The Amazon” . Arhivirano iz originala na datum 2007-09-28 . Pristupljeno 2013-11-10 .  

Vanjske veze [ uredi | uredi kod ]

Izvor: https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Istjek_(hidrologija)&oldid=41361577