Irski građanski rat

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Irski građanski rat
Datum 28. jun 1922 ? 24. maj 1923
Lokacija Irska Slobodna Dr?ava
Casus belli spor oko prihva?anja Anglo-irskog sporazuma
Ishod Pobjeda prista?a Sporazuma
Sukobljene strane
Michael Collins  
Richard Mulcahy
Eamon De Valera
Liam Lynch  
Frank Aiken
Snage
Nacionalna vojska: ~55.000 vojnika i 3500 oficira do kraja rata,
Zrakoplovna slu?ba: 10 aparata
CID: 350
~15.000
?rtve i gubici
~800 pripadnika Nacionalne vojske ubijeno
4 pripadnika CID i 2 Građanskih obrambenih snaga
~1,000?3,000 ubijenih
~12.000 zarobljenih [1]
civila: nepoznato, ~250 samo u Dublinu [2]

Irski građanski rat ( engleski : Irish Civil War ; irski : Cogadh Cathartha na hEireann ) je oru?ani sukob koji se od 1922. do 1923. vodio na prostoru novostvorene Irske Slobodne Dr?ave (dana?nja Republika Irska ) između njenih redovnih oru?anih snaga (tzv. Nacionalna vojska i policija) s jedne, i radikalnih irskih nacionalista na ?elu sa Irskom republikanskom armijom (IRA) s druge strane. Uzrok je bilo neslaganje oko kompromisnog Anglo-irskog sporazuma kojim je prethodne godine okon?an irski rat za nezavisnost , a koji su radikalni pripadnici IRA zbog o?uvanja dr?avnopravnih veza sa Britanijom i podjele otoka na katoli?ki i protestantski dio smatrali izdajom. Povod za sukob je bio spor oko nadzora nad biv?im kasarnama i oru?jem Britanske vojske koje je Irska Slobodna Dr?ava preuzela temeljem Sporazuma; niz manjih incidenata je 28. juna 1922. je u Dublinu eskalirao u tzv. Bitku za Dublin , odnosno krvave uli?ne borbe u kojima je Nacionalna vojska, dijelom zahvaljuju?i artiljeriji i drugom te?kom oru?ju koje su im dostavili Britanci, porazila republikance. Iako je IRA bila broj?ano ja?a i na po?etku kontrolirala najve?i dio irske teritorije, Nacionalna vojska je relativno brzo uspostavila svoju vlast po svim ve?im gradovima. IRA je na to reagirala preorijentiranjem na gerilsku strategiju, ?ija je najpoznatija ?rtva bio Michael Collins, komandant Nacionalne vojske. Na njuj je vlada odgovorila uvođenjem prijekih sudova i masovnim pogubljenjima zarobljenih pripadnika IRA-e. To, kao i eksplicitno stavljanje Katoli?ke crkve na stranu vlade, je za nekoliko mjeseci dovelo do slabljenja i osipanja redova IRA-e, ?iji su predstavnici na prolje?e prihvatili ponudu da polo?e oru?je. Irski građanski rat, iako je izazvao daleko brojnije ljudske i materijalne ?rtve od rata za nezavisnost, je u samoj Irskoj dugo vremena bio tabu tema, dijelom i zbog toga ?to su u njemu jedni druge na brutalne na?ine ubijali nekada?nji suborci i prijatelji. Njegove posljedice su se, pak, o?itovale kroz sve donedavno neupitnu dominaciju stranaka Fianna Fail i Fiana Gael - stvorenih od nekada?njih ratnih protivnika - irskom politikom.

Izvori

[ uredi | uredi kod ]
  1. Michael Hopkinson, Green Against Green , str. 272?273
  2. Paul V Walsh, The Irish Civil War ? A study of the conventional phase

Vanjske veze

[ uredi | uredi kod ]