Irgun Zvai Leumi ( hebr. ????? ???? ????? ), skra?eno kao Irgun je cionisti?ka jevrejska militantna organizacija koja djelovala na palestinskim podru?jima od 1931 . do 1948 . godine.

Irgun je prvobitno djelovao u lokalnim jevrejsko - arapskim okr?ajima. Nakon usvajanja tzv. ?Bijele knjige“ 1939 . pro?iruje svoje djelovanje i na stvaranje dr?ave Izrael , a kako bi ovaj problem bio rije?en, zapo?inje borbu protiv britanske vlasti u Palestini i ilegalni transport jevrejskih izbjeglica iz Evrope . Nakon Drugog svjetskog rata , najve?i dio Irguna, kojeg je predvodio David Raziel , odlu?io se za kooperaciju s britanskim snagama u njihovoj borbi protiv nacisti?ke Njema?ke . Godine 1944 . Irgun, na ?elu sa Menahem Beginom je odlu?io nastaviti oru?anu borbu protiv britanske vlasti u Palestini i to ?inio sve do stvaranja dr?ave Izrael. Nakon progla?enja nezavisnosti Izraela 1948 . Irgun je raspu?ten i ve?ina boraca se pridru?ila Izraelskim obrambenim snagama .

Ideologija [ uredi | uredi kod ]

Irgun je osnovana na principima desni?arskih ideologija cionisti?kog revizionizma . S obzirom da se radi o radikalnom nacionalizmu, neki suvremenici ga smatraju fa?isti?kim. Vladimir ?abotinski , jedan ideologa ove tajne organizacije, u po?etku je bio fasciniran fa?izmom u Italiji.

Jedan od osnovnih principa organizacije je ?oko za oko, zub za zub“, ?to je podrazumijevalo operacije odmazde nakon arapskih napada, u kojima se nije pravila razlika između naoru?anih neprijatelja i civila.

Među najozbiljnijim teroristi?kim akcijama Irguna smatraju se eksplozije na pijaci u Haifi , 6. jula 1938 . godine kada je aktivirana eksplozivna naprava postavljena u konzervi mlijeka, usmrtiv?i 23 ljudi i raniv?i 52. Eksplozija je bila odgovor Irguna za osudu i kaznu 29. juna 1938 . ?loma Ben-Josefa zbog neuspjelog poku?aja ubojstva putnika u autobusu na putu 21. aprila 1938 . u Safedu , ?to je trebalo biti odgovor na ubojstvo sedam Jevreja u martu i aprilu 1938 . u oblasti Akre .

Najpoznatija akcija Irguna usmjerena protiv Britanaca bila je eksplozija u hotelu Kralj David u Jeruzalemu 22. jula 1946 . Kao rezultat te akcije 91 ljudi je poginulo, a 250 te?ko povrijeđeno. Među stradaima je 41 Arapa, 28 Britanaca, 17 Jevreja i 5 ostalih.

Niz sli?nih bomba?kih akcija u periodu od 1946 . do 1948 . rezultirao je povla?enjem Britanaca i stvaranjem dr?ave Izrael .

Vođa Irguna Menachem Begin je 1948 . osnovao desni?arsku politi?ku partiju, Herut , koja je kasnije postala znatno ve?a partija Likud . Godine 1977. postaje izraelski premijer i dobitnik Nobelove nagrade za mir .

Godine 1979 . izraelska vlada dodjelila je Orden ?asti ?lanovima Irguna kao u?esnicima u borbi za uspostavljanje dr?ave Izrael.

Irgun i terorizam [ uredi | uredi kod ]

Ostav?tina Irguna i njegov historijski status predmetom je kontroverzi i varira od ? teroristi?ke grupe“ do ? pokreta otpora “ ^[1] , kao i u slu?aju srodne organizacije Lehi ^[2] . Kriti?ari Iguna kao argumente za terorizam navode niz udara na civilne ciljeve, uklju?uju?i bomba?ki napad na hotel Kralj David ^{[1] [2]} koji sa 91 ?rtvom predstavlja najsmrtonosniji incident takve vrste u historiji Izraela i Palestine . Navedena klasifikacija ?teroristi?ke organizacije“ problemati?na je za dr?avu Izrael ?ija se vojska djelomi?no temelji na Irgunu i ?iji su dr?avni poglavari bili njegovim ?lanovima. Među Izraelcima i cionistima prevladava stav da se radi o ? pokretu otpora “, ?oslobodila?koj grupi“ ili ?ak ?borcima protiv britanskog terorizma“ ^[1] . Sam M. Begin branio je ulogu Irguna tvrdnjama da im ?napadanje civila nije bila namjera“ ^[1] .

Izvori [ uredi | uredi kod ]

Vanjske veze [ uredi | uredi kod ]

Irgun na Wikimedijinoj ostavi