Za valutu Nezavisne Dr?ave Hrvatske pogledajte tekst Kuna (NDH)

Hrvatska kuna
ISO 4217
Kod	HRK
Denominacije
Nov?anice	5, 10, 20, 50, 100, 200, 500, 1000 kn
Kovanice	1, 2, 5, 10, 20, 50 lipa, 1, 2, 5, 25 kn
Demografija
Izdavanje
Nacionalna banka	Hrvatska Narodna Banka
Kovnica	Hrvatska kovnica novca
Vrijednost
Inflacija	3.3%
Izvor	The World Factbook , 2005 .

Kuna , odnosno hrvatska kuna bila je slu?bena valuta u Republici Hrvatskoj od 30. 5. 1994 do 1. 1. 2023. Stoti dio kune bila je lipa. Kratica za kunu u platnom prometu u zemlji bila je kn, a za lipu lp. Međunarodna kratica za kunu bila je HRK.

U pokrajinama vi?e i ni?e rimske provincije Panonije (dana?nja Mađarska i Slavonija ), ubirani su porezi u vidu kuninih ko?a, koje su tada bile iznimno cijenjene. ^[1]

Prvi hrvatski novac s likom kune je bio srebrni denar iz 13. stolje?a, u periodu 1230-1380, kojeg su kovali hrvatski banovi . Na sedam od ukupno osam tipova toga novca dominirao je lik kune. Prve dvije kovanice su bile veoma sli?ne. Jedna je iz vremena Bele IV. i herceg Kolomana (1235), a druga iz vremena herceg Stjepana (1246). Na njima se pojavljuje kuna u trku ulijevo, između dvije ?estokrake zvijezde, a tekst je ovijen dvjema kru?nicama od bisera. Isti motiv dominira i na kasnijim kovanicama, za vrijeme kralja Stjepana V , Ladislava IV i Andrije III , te vi?e slavonskih banova i protubanova u 13. stolje?u, zbog ?ega se banski denari u numizmatici naziva slavonskim banovcima. ^[1]

Usta?ki pokret u Italiji je 1934. izdao je srebrnu kovanicu od 5 kuna. Ante Paveli? , vođa Usta?kog pokreta, u svojoj knjizi sje?anja objavljenoj pod nazivom ?Do?ivljaji“ je zapisao kako je ideja o nazivu ?kuna? za nov?anu jedinicu njegova, te da je naziv dao po povijesnom imenu kuninog krzna, koje se u dalekoj pro?losti koristilo u ?domovini“, osobito na dunavskom podru?ju, kao plate?no sredstvo. Na licu toga novca se nalazila oznaka njegove vrijednosti u kunama i godina kovanja. Sve je uokvireno u kru?ni hrvatski tropleter. Na nali?ju je u sredini hrvatski grb iznad dvije vrpcom povezane grancice, a unaokolo je nadpis sa zeljom za stvaranje suverene Hrvatske. ^[2] Kovanica od 5 kuna je izdana kao prvi korak k uvođenju nove valute, najprije u redovima samog Usta?koga pokreta, a kasnije je planirano da se kuna koristi u Hrvatskoj. Planovi Usta?kog pokreta za uvođenju kune kao slu?bene valute su bili dalekose?ni i prili?no detaljno razrađeni. Međutim, kovanice od 5 kuna iz 1934. se nikada nisu koristile za kupoprodaju, ve? su je najverovatnije kupovali ?lanovi Usta?koga pokreta, za uspomenu. Kuna se trebala dijeliti na 100 banica. Daljnju izradu kuna i banica sprije?ila je reakcija Italije, nakon atentata na kralja Aleksandra (9. 10. 1934), po?to je internirala Antu Paveli?a, a kasnije i onemogu?ila rad cjelokupne usta?ke organizacije. Nije poznato koliko je srebrnih kovanica od 5 kuna iskovano i one danas predstavljaju veliku rijetkost. ^[3]

Nakon ?to je 1939 . godine, uspostavljena Banovina Hrvatska unutar jugoslavenske monarhije , banovina je razmatrala mogu?nost kovanja vlastitog novca kune. ^[1]

Zamisao o uvođenju kune kao valute u praksu je sprovedena tek s formiranjem Nezavisne dr?ave Hrvatske u Drugom svjetskom ratu . Ustanovljena je 26.7. 1941 . te slu?ila na teritoriju NDH, sve dok je nakon zavr?etka rata nove jugoslavenske vlasti 9.7. 1945 . nisu zamijenile jugoslavenskim dinarom .

Nakon ?to je u Hrvatskom saboru 25. 6. 1991. usvojena odluka o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske, Franjo Tuđman je 16. 8. 1991. osnovao komisiju, koja je ve? istog mjeseca donijela odluku da se trajni hrvatski novac zove hrvatska kruna, a njegov stoti dio banica, ?to je preto?eno u Zakon o Narodnoj banci Hrvatske, po kome je sve do ljeta 1993. slu?bena moneta bila hrvatska kruna. ^[4]

Po?to je hrvatski novac bilo potrebno izraditi ?to prije, ^[5] a kako ne bi kompromitirali krunu velikom devalvacijom u tegobnim vremenima, ^[4] komisija na ?elu sa Marijanom Han?ekovi?em , dotada?njim ministrom financija, se na radnom sastanku 29. 8. 1991, iz prakti?nih razloga, odlu?ila za izdavanje privremenog novca pod nazivom hrvatski dinar . ^[5]

Maja 1993, deset zastupnika Zastupni?kog doma Hrvatskoga dr?avnoga sabora predlo?ilo je izmjenu Zakona o Narodnoj banci Hrvatske, te izmjenu naziva hrvatske krune, nazivom kuna, uz obja?njenje da treba po?tivati tradiciju, te da ?kruna i banica nikako ne odgovaraju mladoj republici“. Nakon rasprava, tokom vi?e saborskih sjednica, u julu 1993, sa 70 glasova za, 21 protiv i 10 suzdr?anih kuna je prihva?ena, tako da kruna nikada nije uvedena. Javnih rasprava za i protiv kune bilo je i nakon uvođenja kuna. ^[4]

Osim toga, postojala je sigurnost, da zbog povijesnih asocijacija na Usta?ki pokret, nitko od ozbiljnijih stranih politi?kih ?imbenika, kojima je jedino bila bitna stabilnost valute, ne?e imati primjedaba na njen novi naziv. ^[4]

Jo? prije odluke o zamjeni naziva valute, 25. 2. 1993, Komisija za pripremu prijedloga koncepcije monetarnog sustava i izradu nov?anica, na ?ijem je ?elu bio akademik Dalibor Brozovi? , donijela je odluku o raspisivanju pozivnog natje?aja za izradu novog kovanog novca. Poziv za dostavu ponuda, s okvirnim uvjetima, upu?en je 31. 3. 1993, a umejtnici su imali 5 dana vremena (5. 4. 1993) da dostave svoje prijedloge. Pobjednik natje?aja za kovanice, Kuzma Kova?i? progla?en je 13. 4. 1993. Prve nacrte i pokusne otiske za osam apoena nov?anica hrvatskih kruna izradili su umjetnici Miroslav ?utej i Vilko ?iljak. Nakon ?to je odlu?eno da naziv nove valute bude kuna, redizajnirne su nov?anice krune u kune. ^[4]

Za stoti dio kune izabran naziv lipa (drvo). Kako naziv kuna potje?e iz ?ivotinjskog svijeta, tra?io mu se parnjak u biljnome svijetu.

Nov?anice koje glase na kunu, kao nov?anu jedinicu Republike Hrvatske, te kovani novac koji glasi na kunu i lipu, pu?tene su u optjecaj dana 30. 5. 1994, na tada?nji Dan dr?avnosti .

Prva zada?a vlade nakon uvođenja kune bila je da o?trom terapijom eliminira inflaciju, uspostavi ekonomska stabilnost, kao bitna pretpostavka za pripremu i opremu vojske i policije u ratnim godinama. ^[4]

Kovni?ke matrice za prvo izdanje iz 1993. su izrađene u njema?koj dr?avnoj kovnici u Stuttgartu , a potom u britanskom Royal Mintu. Istovremeno su nov?anice kuna tiskane u njema?koj tvrtki Giesecke & Devrient Munchen , koja je u to vrijeme tiskala i njema?ke marke , a u istoj tiskari su svojedobno tiskane i nov?anice NDH kuna. Izrada kovanog novca kuna i lipa zapo?ela je u Zagrebu 14. 1. 1994. nakon otvaranja Hrvatskog nov?arskog zavoda. ^[6]

Hrvatski nov?arski zavod, koji se nalazi u dr?avnom vlasni?tvu, proizvodi kovanice, dok se papirne nov?anice i dalje tiskaju u inozemstvu ( Be? i Munchen ), budu?i da u Hrvatskoj ne postoji tiskara koja raspola?e potrebnom opremom za tisknje prema uobi?ajenim standardima za nov?anice, te da se kupnja opreme za tiskanje samo sopstvenog novca ne isplati. ^[7]

Autor likovnog rje?enja za kovani novac kuna i lipa je Kuzma Kova?i?, osim kovanice od 25 kuna, koja se od 1997. izdaje kao prigodni optjecajni kovani novac, ?iji je autor likovnog rje?enja Damir Matau?i? . ^[8]

Sve kovanice su otkovane u Hrvatskom nov?arskom zavodu u Zagrebu. ^[8]

Na licu kovanica lipa nominalna vrijednost smje?tena je na podlozi od gran?ice lipe s listovima i cvjetovima, a na kunama je lik kune u trku. ^[8]

Na nali?ju svih apoena lipa se nalazi motiv biljne, a na kunama ?ivotinjske vrste. ^[8]

• avers: kukuruz ( lat . zea mays )

• avers: vinova loza ( lat . vitis vinifera )

• avers: hrast lu?njak ( lat . quercus robur )

• avers: duhan ( lat . nicotiana tabacum )

• avers: maslina ( lat . olea europea )

• avers: velebitska degenija ( lat . degenia velebitica )

• avers: slavuj ( lat . luscinia magarhynchos )

• avers: tunj ( lat . thunnus thynnus )

• avers: mrki medvjed ( lat . ursus arctos )

Kovanica od 25 kuna je prigodni optjecajni novac izrađena od dvodijelne kovine. Oblika je pravilnog dvanaestorokuta, promjera 32 mm i mase 12,75 g. Jezgro sustava 92% bakra , 6% aluminija i 2% nikla , promjera 18 mm i mase 4,05 g, okru?uje prsten od slitine srebrnasta sjaja, od 75% bakra i 25% nikla, promjera 18 mm i mase 8,70 g. ^[9]

Ove kovanice građani ?esto zadr?avaju za sebe, pa se rijetko nalaze u svakodnevnom pla?anju. ^[9]

Nali?je ve?ine kovanica je isto: broj?ana oznaka nominalne vrijednosti 25. U konture brojeva ukomponiran je prikaz kune zlatice. U donjem srednjem dijelu prstena je dr?avni grb. Lijevo od grba je lovorov list, a desno gran?ica hrasta lu?njaka s plodovima. Na gornjoj kru?noj povr?ini prstena istaknut je natpis sa imenom dr?ave. ^[9]

Kovanice se međusobno razlikuju po licu. Do sada su izrađene serije sa slijede?im licima ^[10] :

• 1997. pu?tena u optjecaj povodom obilje?avanja zavr?etka uspostave teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske, ^[9] po?to je dvije godine nakon Operacije Bljesak i Operacije Oluja i preostalo podru?je pod kontrolom UN-a u isto?noj Slavoniji mirno reintegrirano u hrvatski dr?avni sustav. ^[1] Motiv na licu je zemljopisna karta Podunavlja, sa ucrtanim granicama Republike Hrvatske sa susednim dr?avama. Podlogu zemljopisne karte ?ini povr?ina kvadratnog oblika. Kovanica je izdana u koli?ini od 300.000 komada. ^[9]
• 1997. pu?tena u optjecaj povodom primanje Republike Hrvatske u OUN - 22. V. 1992. Motiv na licu je znak Organizacije ujedinjenih naroda, plo?ni prikaz planeta Zemlje, s posebno istaknutim reljefnim prikazom Republike Hrvatske. Kovanica je izdana u koli?ini od 300.000 komada.
• 1997. pu?tena u optjecaj povodm Prvog kongresa hrvatskih esperantista 31. V - 1. VI 1997. Motiv na licu je simbol Kongresa, elipsasta kru?nica, unutar koje je u dva okomita stupca smje?teno osam izdu?enih romboida usmjerenih svojim vrhovima jedan prema drugome i tvore?i veliko slovo "E" ( esperanto ). U lijevom stupcu je pet romboida, a desnom stupcu su tri romboida ispunjena okomitim linijama, koje simboli?no predstavljaju crvena i bijela polja hrvatskoga grba. Kovanica je izdana u koli?ini od 300.000 komada.
• 1998. pu?tena u optjecaj povodom EXPO-Lisabona 1998. Motiv na licu je model starohrvatskog broda falku?e iz XI i XII stolje?a. Unutar prstena, u njegovu donjem polukrugu, niz je vodoravnih linija, koje simboliziraju morsku povr?inu. Kovanica je izdana u koli?ini od 300.000 komada.
• 1999. pu?tena u optjecaj povodom uvođenja eura u jedanaest zemalja Europske Unije. Motiv na licu je slovo E, po?etno slovo naziva nove nov?ane jedinice eura, preko koga je raspr?eno dvanaest razli?ito stiliziranih zvjezdica, koje simboli?no predstavljaju ?lanica Europske monetarne unije. Kovanica je izdana u koli?ini od 300.000 komada.
• 2000. pu?tena je u optjecaj povodom po?etka novog milenija. Motiv na licu je fetus , kao univerzalni simbol ljudskog ?ivota. Kovanica je izdana u koli?ini od 300.000 komada.
• 2004. pu?tena u optjecaj povodom obilje?avanje stjecanja kandidatskog statusa Republike Hrvatske za ?lanstvo u Europskoj Uniji 18. VI. 2004. Motiv na licu su dva kvadrata postavljena jedan iznad drugog, s povezanim vrhovima, koji simboliziraju Republiku Hrvatsku. Spojeni rubovi kvadrata tvore tri linije, koji simboliziraju pleter, povijesnu hrvatsku ornamentiku. U prstenu kovanice je postavljeno dvanaest zvjezdica. Kovanica je izdana u koli?ini od 30.000 komada.
• 2005. pu?tena u optjecaj povodom 10. obljetnice međunardnog priznanja RH. Motiv na licu je reljef Hrvatske, preko kojeg su istaknute vodoravne i okomite blago zaobljene linije, koje simboliziraju paralele i meridijane planeta Zemlje. Uz donji rub, istaknuti su datumi 15. 1. 1992. - 15. 1. 2002. Kovanica je izdana u koli?ini od 200.000 komada.
• 2010. pu?tena u optjecaj povodom odr?avanja godi?nje skup?tine Europske banke za obnovu i razvoj, u Zagrebu 14. i 15. V 2010. Motiv na licu je slu?beni amblem skupa na kojemu je prikazana panorama grada Zagreba. Kovanica je izdana u koli?ini od 20.000 komada.
• 2012. pu?tena u optjecaj povodom potpisivanja ugovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj Uniji, 9. XII. 2011. Motiv na licu je p?elinje sa?e koje simbolizira Europsku Uniju. Arhitekturu p?elineg sa?a tvori dvadeset i sedam ?elija unutar kojih su 27 zvjezdica, simboli zemalja ?lanica Europske Unije. Uz nju je jo? jedan kvadrat, kao simbol Hrvatske, na putu da dogradi postoje?u konstrukciju p?elineg sa?a. Kovanica je izdana u koli?ini od 20.000 komada.
• 2013. pu?tena u optjecaj povodom pristupanja Republike Hrvatske Evropskoj Uniji 1. VII. 2013. Motiv na licu je arhitektura p?elinjeg sa?a sa dvadeset i sedam ?elija unutar kojih su zvjezdice, kao simboli zemalja ?lanica Europske Unije, kojoj je dograđena 28. ?elija unutar koje je kvadrati? sa polo?enom zvjezdicom. Kovanica je izdana u koli?ini od 20.000 komada.
• 2016. pu?tena u optjecaj povodom 25. obljetnice neovisnosti Republike Hrvatske. Na licu kovanice je naizmjeni?ni prikaz svijetlih i matiranih kvadrata unutar kojih su u pozitivu i negativu ispisane godine, koje simboliziraju dvadesetpetogodi?nje razdoblje neovisnosti. Nali?je je posebnom tehnikom kovanja razgrani?eno a ?etvrtine od kojih su dvije, jedna nasuprot drugoj, matirane i ispunjene tankim okomitim linijama, dok su druge dvije ?etvrtine, jedna nasuprot drugoj, sjajnih povr?ina. Na kovanici je upisan datum 8. X 2016. Izdana je u koli?ini od 50.000 komada.

Autori idejnog rje?enja nov?anica su Miroslav i ?imun ?utej i Vilko ?iljak . Svaka nov?anica ima svoju osnovnu boju. Na licu svake nov?anice se nalazi lik jednog povijesnog velikana, osim na nov?anici od 5 kuna, gdje su zajedno dvojica obiteljski povezanih hrvatskih plemi?a. Na nali?ju su prikazani panorama ili karakteristi?an motiv jednoga grada u Hrvatskoj. ^[11]

Prva serija nov?anica kuna izdana je u apoenima od 5, 10, 20, 50, 100, 200, 500 i 1000 i nosi datum izdanja 31. 10. 1993. ^[11] Na njima je potpis tada?njeg guvernera Narodne banke Hrvatske Pere Jurkovi?a . ^[6] Nov?anica od 5. kuna iz 1993. su povu?ene iz optjecaja 2007. Nov?anice od 50, 100 i 200 kuna prestale su biti zakonsko sredstvo pla?anja 1. 1. 2010. godine. ^[12]

Sve kunske nov?anice imaju s lica, u sredi?njem dijelu, tiskan kvadrat s grbom Republike Hrvatske, uz ?iji je desni rub reljefnim mikropismom tiskan je u ?esnaest redaka tekst himne ? Lijepa na?a “. Na svim nov?anicama, osim na nov?anici od 5 kuna, u lijevom donjem kutu je reljefnim tiskom urađen znak za slijepe osobe, unutar kojeg je mikropismom ispisan određeni tekst. ^[12]

• 5 kuna. Druga verzija nov?anica od 5 kuna izdanje 7. 3 2001. i pu?tena je u optjecaj 9. 7. 2001. ^[12] ),
  • Fran Krsto Frankopan
  • Petar Zrinski
• 10 kuna. Druga verzija izdana je 15. 1. 1995. i pu?tena je u optjecaj 30. 6. 1995. Tre?a verzija izdana je 7. 3. 2001. pu?tena je u optjecaj 18. 6. 2001. ?etvrta verzija je izdana 9. 7. 2012. i pu?tena je u optjecaj 18. 3 2013. ^[12]
  • Juraj Dobrila
• 20 kuna. izdana je 7. 3. 2001. i pu?tena je u optjecaj 18. 6. 2001. Tre?a verzija je izdana 9. 7. 2012. i pu?tena je u optjecaj 18. 3 2013. ^[12]
  • Josip Jela?i?
• 50 kuna. Druga verzija je izdana 7. 3. 2002. i pu?tena je u optjecaj 25. 8. 2002. ^[12]
  • Ivan Gunduli?
• 100 kuna. Druga izdana je 7. 3. 2002. i pu?tena je u optjecaj 3. 6. 2002. Tre?a verzija je izdana 9. 7 2012. i pu?tena je u optjecaj 1. 7. 2013. ^[12]
  • Ivan Ma?urani?
• 200 kuna. Druga verzija je izdanje 7. 3. 2002. i pu?tena je u optjecaj 12. 8. 2002. Tre?a verzija je izdana 9. 7 2012. i pu?tena je u optjecaj 1. 7. 2013. ^[12]
  • Stjepan Radi?
• 500 kuna,
  • Marko Maruli?
• 1000 kuna,
  • Ante Star?evi?

spisak valuta

• Katalog suvremenog hrvatskog novca