Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (skra?. HAZU ; 1866?1941. i 1947?91. Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti , skra?. JAZU ), najvi?a kulturna i znanstvena institucija u Hrvatskoj .

Osnovana je u Zagrebu godine 1866 . pod imenom Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti ( lat. Academia scientiarium et artium Slavorum meridionalium ). Glavne zasluge za njezino osnivanje ima biskup i dobrotvor Josip Juraj Strossmayer , vode?i zagovornik visokog obrazovanja u ono doba. On je 10. prosinca 1860 . prvoj Banskoj konferenciji uputio pismenu darovnicu i dao nov?ani prilog od 50.000 forinti nu?an za zakladu akademije . Njegov primjer ubrzo su slijedili i drugi. Strossmayerov prijedlog o osnutku Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti jednoglasno je prihva?en u Hrvatskom saboru 1861 . godine. Odmah je izabran odbor za izrađivanje statuta i sve je u obliku zakonskog prijedloga poslano kralju u Be? da odobri. Odobrenje je stiglo tek 1863 . uz zahtjev za promjenom određenih tekstualnih izri?aja u pravilniku Akademije. Sabor je promjene izvr?io 1865 ., a kralj u Be?u je poslao odobrenje 1866 . godine. Odmah zatim potvrdio je i prvih 14 pravih ?lanova Akademije. Pravilnik Akademije ostao je nepromijenjen do osnutka Nezavisne dr?ave Hrvatske 1941 . godine. Tada je i njezin naziv Jugoslavenska promijenjen u Hrvatska . Nakon zavr?etka Drugog svjetskog rata naziv Jugoslavenska je vra?en i zadr?an sve do 1991 . godine, kada je ponovno zamijenjen sada?njim nazivom.

• HAZU nailazi na ozbiljnu kritiku u hrvatskoj javnosti. Jedan dio kritike 2010 . i 2014 . godine odnosi se na Akademijino neodgovorno i ?ak protuzakonito poslovanje dr?avnim novcem koji obilno prima iz prora?una . ^{[1] [2]}
• Drugi dio kritike upu?en je znanstvenoj razini aktivnosti HAZU. Npr. u razdoblju od 2005 . do 2007 . godine Razred za filolo?ke znanosti HAZU sastavio je nekoliko izjava za javnost o jeziku i jezi?noj situaciji u Hrvatskoj koje je prihvatilo ?itavo predsjedni?tvo HAZU, da bi potom bile objavljene u medijima . Te izjave su nai?le na veliku kritiku. Zamjereno im je da

akademici iznose neznanstvene tvrdnje o jeziku, povijesti , naciji i kulturi . Iako je najmanje pola stolje?a dobro poznato da takve tvrdnje nisu to?ne, i njihova osporenost je odavno ugrađena u visoko?kolsko obrazovanje zapadnoevropskih zemalja, hrvatski akademici ?ine sve kako bi doma?u sredinu izolirali od zapadnoevropskih znanstvenih standarda i kako bi joj uskratili pristup znanju . Spre?avaju dotok informacija, nastoje da se ?uje samo njihova rije?, re?u svaku mogu?nost druk?ijeg pristupa temi jezika, povijesti i nacije. Tra?e da njihovi tekstovi, koji slu?e ujedna?avanju mi?ljenja, bespogovorno dobiju status pjesmice koju ?e napamet nau?iti i ponavljati svi ?lanovi nacije. ^[3]

?  Snje?ana Kordi? o izjavama HAZU

Nadalje, o izjavi ?Polo?aj hrvatskoga u europskim integracijama’ utvrđeno je da ??itav tekst HAZU po?iva na neistinitim postavkama, a cilj mu je praviti neutemeljenu paniku , ?iriti odbojnost prema Evropi i ja?ati nacionalizam.“ ^{[4] [5]} O drugoj izjavi objavljenoj pod naslovom ?Izjava o polo?aju hrvatskog jezika’ analiza je pokazala da ?izjava sadr?i brojne neto?ne tvrdnje i neosnovano zastra?ivanje“ , ^[6] te da ?iz izjave HAZU vidi se da ta institucija ne zastupa znanost i da ne primjenjuje kriterije znanosti o jeziku . Ona zastupa politiku , i to najgori oblik nacionalisti?ke politike - ?ovinizam . Pritom se ne mo?e re?i da joj takvu politiku netko name?e, nego HAZU predstavlja njezin izvor“ . ^[6] Da je HAZU kontinuirano desetlje?ima zastupnik ekstremnog nacionalizma u hrvatskom dru?tvu vidi se i iz teksta HAZU iz 2022 . "Prilozi za za?titu hrvatskih nacionalnih interesa prilikom pregovora Republike Hrvatske s Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom i Srbijom u pogledu njihova ulaska u Europsku uniju". ^[7]

I izjave kojima se HAZU 2014 . izja?njava o ekonomskoj situaciji u Hrvatskoj su svojom nestru?no??u i lai?kim pristupom problemu navele niz javnih osoba da se upitaju za svrhu postojanja HAZU i da tra?e ukidanje financiranja HAZU iz dr?avnog prora?una . ^[8]

• Tre?i tip kritike koji se upu?uje HAZU je da se kod primanja novih ?lanova i kod vlastitih aktivnosti rukovodi politi?kim preferencama, a ne znanstvenim ili umjetni?kim kriterijima. ^{[2] [9] [10] [11] [12]} Npr. u medijima je posebno odjeknulo ?to 2006. HAZU nije primila za ?lana biologa Miroslava Radmana, koji je ?lan Francuske akademije znanosti. Odluka HAZU ocjenjivana je kao zadr?avanje politi?ki motiviranog diktata prosjeka. ^[13] Jednak slu?aj je kada 2010 . godine Ivan điki? , hrvatski znanstvenik koji radi na Goetheovom Sveu?ili?tu u Frankfurtu i ?lan je Njema?ke akademije znanosti Leopoldina, nije primljen u HAZU premda je vi?e citiran u svijetu nego cijeli medicinski razred HAZU od 18 ?lanova. ^{[14] [15]}

• Franjo Ra?ki (1866?1886)
• Pavao Muhi? (1887?1890)
• Josip Torbar (1890?1900)
• Tadija Smi?iklas (1900?1914)
• Tomislav Mareti? (1915?1918)
• Vladimir Ma?urani? (1918?1921)
• Gustav Jana?ek (1921?1924)
• Gavro Manojlovi? (1924?1933)
• Albert Bazala (1933?1941)

• Tomo Mati? (1942?1945) (de jure 1946)

• Andrija ?tampar (1947?1958)
• Grga Novak (1958?1978)
• Jakov Sirotkovi? (1978?1991)

• Ivan Supek (1991?1997)
• Ivo Padovan (1997?2004)
• Milan Mogu? (2004?2010)
• Zvonko Kusi? (od 2011)

• slu?beni website