Grigorij Rasputin

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno sa stranice Grigorij Raspu?in )
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Grigorij Raspu?in

Grigorij Raspućin
{{{tekst_uz_sliku}}}

1869. januar 1869.
Pokrovsko Pokrovsko Ruska Imperija
1916. decembar 1916.
Petrograd Petrograd Ruska Imperija

1869. 1916. Grigorij Jefimovi? Rasputin ( Pokorovskoje , 10. januar 1869 . - Sankt Peterburg , 30. decembar 1916 .), ruski sve?enik i mistik . Bio je jedna od najkontroverznijih osoba ruske historije i osoba koja je imala veliki utjecaj na posljednje dane dinastije Romanovih , na cara Nikolaja II Romanova , njegovu ?enu Aleksandru i njihovog sina Alekseja. Rasputina su zvali i ‘’Ludi monah’’ iako za svog ?ivota nije postao monah .

Rani ?ivot

[ uredi | uredi kod ]

Grigorij Rasputin je rođen u malom sibirskom selu Pokorovskoje na obali rijeke Ture u tada?njoj Tobolskoj guberniji (dana?nja Tajmenska oblast). Neko vrijeme su postojale izvjesne nedoumice oko ta?nog datuma rođena Rasputina i smatralo se da je rođen u periodu između 1863. i 1873. godine. [1] Međutim nedoumice su rije?ene pronalaskom novog dokumenta prema kojima je Rasputin rođen 10. januara 1869. godine po Julijanskom kalendaru , odnosno 22. januara 1869. godine po gregorijanskom kalendaru . [2]

Ne postoji mnogo podataka o ranom djetinjstvu Rasputina, a ono malo poznatog o njemu su najvjerovatnije iznijeli ?lanovi njegove porodice. Imao je starijeg brata Dmitrija i sestru Mariju koja je bolovala od epilepsije i koja se udavila u rijeci. Također se zna da je jedne prilike dok su se bra?a igrala pored jezera, Dmitrije pao u jezeru nakon ?ega je Grigorije sko?io u jezeru poku?avaju?i da ga spasi. Ipak, slu?ajni prolaznik ih je obojicu spasio ali je Dmitrije poslije umro od posljedica upale plu?a. Ti stra?ni gubici brata i sestre dok je Rasputin jo? bio dijete, su ostavili dubok trag na njega te je to vjerovatno i presudilo da svojoj djeci da upravo ta imena, Dmitrije i Marija, po bratu i sestri. Mitovi oko toga da je Rasputin posjedovao nadnaravne mo?i su vidljive i u pri?i koja ka?e da je jedne prilike kada je Efimu, Rasputinovom ocu, neko ukrao konja upravo Rasputin bio u stanju identificirati osobu koja je izvr?ila tu krađu.

Kada je napunio 18 godina odlazi u manastir i tamo ostaje 3 mjeseca. Tu se pridru?uje zabranjenoj flagelantskoj vjerskoj sekti. Nedugo nakon ?to je napustio manastir, Rasputin posje?uje svetog ?ovjeka po imenu Makarij ?ija se ku?a nalazila u blizini. Makarij je imao veliki utjecaj na Rasputina ?to je odrazilo i na oblikovanje njegovog karaktera. Rasputin se 1889. godine o?enio s Praskovia Fjodorovnom s kojom je imao 3 djece: Dmitrija, Varvaru i Mariju. S drugom ?enom je imao jo? jedno dijete. Godine 1901. odlazi od ku?e kao hodo?asnik i pri tome posje?uje Gr?ku i Jerusalim a 1903. godine dolazi u tada?nju rusku prijestolnicu Sankt Peterburg gdje se predstavlja kao sveti ?ovjek sa iscjeliteljskim i vidovnja?kim mo?ima. Zahvaljuju?i svojim hipnoti?kim mo?ima u Petrogradu zaustavlja krvarenje carevi?a Alekseja zbog ?ega ga je pod svoju za?titu uzela carica Aleksandra Fedorovna.

Iscjeljitelj carevi?a Alekseja

[ uredi | uredi kod ]

Na svom hodo?asni?kom putu po Sibiru, Rasputin je saznao o Aleksejovoj bolesti. Naime, tokom pada sa konja na odmoru sa porodicom, Aleksej je zadobio unutra?nje krvarenje. Tra?e?i svuda pomo? svome sinu, carica se obra?ala svima koji su mogli pomo?i te je njena prijateljica Ana Virubova preporu?ila Rasputina. Rasputin je pomogao carevi?u, navodno kroz molitve mada se pretpostavlja da je pomo?u pijavica ili pak hipnoze uspijevao da zaustavi krvarenje. Vremenom, zahvaljuju?i između ostalog i izlje?enju carevi?a, Rasputin je zadobio povjerenje cara koji ga je proglasio svetim ?ovjekom i prijateljem porodice. Osim toga vrlo brzo je ostvario svoj utjecaj na caricu pa ?ak i u politi?kom smislu.

Кontroverze

[ uredi | uredi kod ]

Rasputin po dolasku u Sankt Peterburg ubrzo postaje kontroverzna li?nost, postaje osoba koja je involvirana u paradigmu o?tre politi?ke borbe koja uklju?uje monarhisti?ke, antimonarhisti?ke, revolucionarne i druge politi?ke snage i interese. Vodi raskala?en i skandalozan li?ni ?ivot sa ?enama petrogradskog visokog dru?tva. ?esto je viđan kako odlazi sa prostitutkama, opija se i ne vra?a se ku?i do ranih jutarnjih sati. Bio je optu?en od mnogih uglednih osoba, za razna nedjela, od neograni?enog i neobuzdanog seksualnog ?ivota (uklju?uju?i silovanje ?asnih sestara) [3] pa do neprimjerene politi?ke dominacije nad kraljevskom porodicom. Zbog svi tih stvari, petrogradska elita ga i nije najbolje prihvatila. Do?ao je i u sukob sa Ruskom pravoslavnom crkvom zbog svog uvjerenja da se povezanost s Bogom mo?e posti?i kroz grijeh, jer navodno, grijeh je sastavni dio ljudskog pona?anja i da se kroz vjernikovo priznanje grijeha i prihvatanje poni?enja od ljudi, pridobiva bo?ija milost.

Na po?etku 1. svjetskog rata prori?e da ?e ruska armija biti uspje?na samo ako car uzme komandu nad vojskom u svoje ruke, ?to je zbog lo?e pripremljenog cara Nikolaja rezultovalo lo?im posljedicama po Rusiju. Dok je car bio na frontu, Rasputinov utjecaj na caricu je stalno rastao. Uskoro je postao njen li?ni savjetnik i popunio je utjecajna politi?ka mjesta svojim ljudima. Zbog tog svog utjecaja a i zbog 1. svjetskog rata, ruska privreda je po?ela naglo propadati. Osim carice, krivljen je i Rasputin upravo zbog njegovog utjecaja na nju. Takav razvoj događaja su koristili politi?ki protivnici cara i nastojali su da oslabe integritet dinastije Romanov te prisile cara da se odrekne apsolutne vlasti i odvoji crkvu od dr?ave.

Smrt

[ uredi | uredi kod ]
Moika Pala?a , pored rijeke gdje je Rasputin omamljen i ubijen

Ubistvo Rasputina je postalo legenda, dijelom zbog samih stvari koje su izmislile osobe koje su ga ubile a dijelom i zbog toga ?to je te?ko bilo razabrati stvarni tok ovog događaja. U no?i 30. decembra 1916. godine, Rasputina su odlu?ili ubiti knez Feliks Jusupov , cari?in rođak zajedno sa velikim vojvodom Dmitrijem Pavlovi?em i grupa zavjerenika. Namamili su ga u Moika pala?u i ponudili crnim vinom i kola?ima u koji su stavili veliku koli?inu cijanida , međutim kako otrov nije djelovao, Jusupov je iz neposredne blizine pucao na Rasputina. Rasputin je pao na pod naizgled mrtav. Nakon nekoliko minuta ustao je, udario kneza Jusupova i poku?ao da pobjegne. Ostali zavjerenici su ga sustigli, istukli ga i ispalili nekoliko metaka u njega te pa potom bacilli u hladnu rijeku Nevu . Kada su 3 dana poslije prona?li mrtvo Rasputinovo tijelo, autopsijom je ustanovljeno se da su mu plu?a bila ispunjena vodom ?to je zna?ilo da nije bio mrtav kad je ba?en u vodu i da se nastavio boriti za ?ivot prije nego se utopio. [4] Nakon toga, carica Aleksandra je pokopla Rasputinovo tijelo u temelje carskoga sela, ali nakon februarske revolucije grupa radnika iz Sankt Peterburga je otkrila posmrtne ostatke, odnijeli ih u obli?nju ?umu te ih spalili.

Reference

[ uredi | uredi kod ]
  1. Heinz Liepman, Rasputin and the Fall of Imperial Russia , p. 21.
  2. Edvard Radzinsky & Judson Rosengrant (ed.), The Rasputin File , Nan A. Talese, 2000, p. 25.
  3. Thomas Szasz, A Lexicon of Lunacy: Metaphoric Malady, Moral Responsibility, and Psychiatry . Transaction Publisher, 2003. ISBN 978-0-7658-0506-5 .
  4. Joseph L. Gardner (ed.), "The Unholy Monk", Reader's Digest Great Mysteries of the Past , 1991, p. 161.

Vanjske veze

[ uredi | uredi kod ]