Grad Bruxelles

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Grad Bruxelles
Ville de Bruxelles
Stad Brussel
Grand place u Bruxellesu
Grand place u Bruxellesu
Grand place u Bruxellesu
Grb grada Bruxellesa
Grb
Koordinate : 50°51′N 04°21′E  /  50.850°N 4.350°E  / 50.850; 4.350
Dr?ava Belgija
Regija Regija glavnoga grada Bruxellesa
Belgijske zajednice Francuska zajednica
Flamanska zajednica
Okrug Bruxelles
Vlast
 -  Gradona?elnik Freddy Thielemans ( PS )
Povr?ina
 -  Ukupna 32,61 km²
Stanovni?tvo (2006.)
 -  Grad 144.784
 -  Gusto?a 4.440
Po?tanski broj 1000-1130
Pozivni broj 02
Slu?bena stranica Grad Bruxelles
Karta
Položaj grada Bruxellesa unutar Briselske regije
Polo?aj grada Bruxellesa unutar Briselske regije

Polo?aj grada Bruxellesa unutar Briselske regije

Grad Bruxelles ( francuski : Bruxelles-ville ili Ville de Bruxelles , nizozemski : Stad Brussel ) je najve?a op?ina unutar Regije glavnoga grada Bruxellesa i slu?beni glavni grad Belgije (?l. 194 belgijskog ustava).

Iako se op?enito smatra da je cijelo podru?je Briselske regije glavni grad Belgije, to je samo de facto istina, dok je de iure samo podru?je grada Bruxellesa glavni grad Belgije. Briselska regija, koja se i sama vrlo ?esto naziva samo ?Bruxelles“ sastoji se, uz grad Bruxelles, od jo? 18 op?ina.

Zbog ovih ?esto zbunjuju?ih pojmova, stanovnici Bruxellesa ?esto na ime grada dodaju sufiks -ville tj. -stad (?grad“) kako bi razlikovali podru?je op?ine od aglomerizacijskog podru?ja grada.

Podru?je op?ine [ uredi | uredi kod ]

Grad Bruxelles sastoji se od:

  • povijesnog sredi?ta grada, koji se vi?e manje nalazi unutar biv?ih gradskih zidina, koje su danas zamijenjene cestama. Zbog svog specifi?nog oblika, ovo se podru?je op?ine naziva ?pentagon“ ili ?srce Bruxellesa“;
  • podru?ja koja su pripojena ovoj op?ini u drugoj polovici 19. te po?etkom 20. stolje?a. To su:
    • na sjeveru, godine 1853 ., nakon financijskog kraha op?ine Saint-Josse-ten-Noode ( Sint-Joost-ten-Node ), grad Bruxelles je kupio pola teritorija te op?ine. Danas je to Sjeverna ?etvrt (Nord).
    • na jugu, godine 1860 ., 123 hektara ?ume ( foret de Soignes ili Zonienwoud ) pripojeno je gradu kako bi se napravio park Bois de la Cambre ili Ter Kamerenbos koji je trebao postati ?etali?te za gradsku aristokraciju. Istovremeno je za pristup ovom parku sagrađena i velika presti?na avenija. Ova avenija Louise ( avenue Louise ili Louizalaan ) danas dijeli na dva dijela op?inu Ixelles ( Elsene ).
    • na istoku, godine 1880 ., vojni teren i okolno podru?je u op?ini Etterbeek , pripojeni su gradu Bruxellesu kako bi se napravio park za proslavu jubileja nezavisnosti ( parc du Cinquantenaire ili Jubelpark ). U ?etvrtima koje se nalaze između ovog parka i sredi?ta grada, koje su također pripojene u to vrijeme, danas se nalaze zgrade Europske unije .
    • na sjeveru, godine 1921 ., biv?e op?ine Laeken ( Laken ), Neder-Over-Heembeek i Haren pripojene su gradu Bruxellesu.

Uprava [ uredi | uredi kod ]

Kao i u svakoj drugoj belgijskoj op?ini, na ?elu se nalazi na?elnik tj. gradona?elnik ( bourgmestre ili burgemeester ). Ova funkcija nije isto ?to i funkcija ministra predsjednika regija glavnoga grada Bruxellesa ili funkcija guvernera regije glavnoga grada Bruxellesa .