Godefroy od Bouillona

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Gotfrid Bujonski

Gotfrid Bujonski ( 1060 ? 18. jul 1100 , Jerusalim ) je bio jedan od vođa krsta?a u Prvom krsta?kom ratu .

Nakon osvajanja Jerusalima bio je prvi vladar jerusalimskog kraljevstva. Nije se krunisao kao kralj, nego je vladao koriste?i titulu ?uvar Groba Gospodnjeg.

Rani ?ivot

[ uredi | uredi kod ]

Trebao je naslediti donju Lorenu od svog strica, ali 1076 . Henrik IV daje mu samo Antverpen i oduzima mu donju Lotaringiju. Njegov stric nije imao mu?kih potomaka i car to navodi kao razlog oduzimanju. Međutim, Gotfrid Bujonski se borio na strani Henrika i u Elsteru i pri opsadi Rima. Kona?no mu Henrik IV daje donju Lotaringiju 1082 . godine.

Bio je odan caru Henriku IV u njegovom sukobu oko investiture sa papom Grgurom VII. Kad je slede?i papa Urban II pozvao u krsta?ki rat na koncilu u Klermonu 1095 , Gotfrid Bujonski prodaje gotovo sve i pridru?uje se krsta?kom pohodu.

Prvi krsta?ki rat

[ uredi | uredi kod ]

Zajedno sa svojom bra?om Eustakom i Baldvinom Jerusalimskim kre?e avgusta 1096 . na ?elu vojske iz Lorene. Vojska je imala oko 40.000 vojnika, a kretali su se du? puta Karla Velikog, kako ga je prozvao papa Urban II . Imali su pote?ko?a u Mađarskoj, jer nije uspio spre?iti krsta?e da plja?kaju hri??ane. U Konstantinopolj je stigao avgusta 1096 . godine.

Polaganje zakletve Aleksiju Komninu

[ uredi | uredi kod ]

Bio je prvi krsta?, koji se sukobio sa carem Vizantije Aleksijem Komninom. Aleksije I Komnin je zahtevao da krsta?i polo?e zakletvu o lojalnosti i odanosti njemu i da predaju Vizantiji sve teritorije koje osvoje, a nalaze se trenutno pod muslimanskom okupacijom. Kona?no je nakon dugog ne?kanja polo?io zakletvu u januaru 1097 . godine. To su u?inile i ostale krsta?ke vođe.

Opsada Nikeje i bitka kod Dorileja

[ uredi | uredi kod ]

Bio je prvi, koji je do?ao u opsadu Nikeje . Nakon Nikeje krsta?i su se razdvojili, a on je ostao u glavnom delu. U bici kod Dorileja Turci Seld?uci pod vođstvom sultana Arslana uspeli su da opkole prednji deo krsta?ke vojske. Uz pomo? drugih krsta?kih vođa uspeo je da oslobodi prednji deo i zauzeo je turski logor sa velikim blagom.

Opsada Antiohije

[ uredi | uredi kod ]

Posle duge opsade i osvajanja Antiohije 1099 , krsta?i su nisu mogli slo?iti ?to im je slede?i cilj. Ve?ina pe?aka ?elela je krenuti na Jerusalim . Rejmond Tulu?ki je tada bio najuticajniji vođa i zapo?ljavao je mnoge kao svoje vazale. Rejmund je oklevao da se nastavi na Jerusalim. Posle meseci ?ekanja obi?ni krsta?i su prisili Rejmunda da se krene na Jerusalim. Gotfrid Bujonski im se pridru?uje.

Oslobađanje Jerusalima i stvaranje kraljevstva

[ uredi | uredi kod ]

Gotfrid Bujonski je bio aktivan u opsadi Jerusalima , a bio je među prvima koji su 15. jula 1099 . u?li u Jerusalim. U Jerusalimu je usledio pokolj Muslimana i Jevreja. Rejmond Tulu?ki je odbio da on bude imenovan kraljem Jerusalima, tako da se umesto njega bira Gotfrid Bujonski, koji odbija da ga proglase kraljem u gradu gde je Hrist umro. Gotfrid Bujonski 22. jula uzima titulu ?uvara Groba Gospodnjeg.

Tokom svoje kratke vlasti Gotfrid je odbranio kraljevstvo Jerusalim protiv Fatimida iz Egipta u bici kod Askalona avgusta 1099 . godine. Suo?avao se sa opozicijom Dagobera iz Pize , Latinskim patrijarhom Jerusalima i Rejmondom Tulu?kim. Rejmond je spre?io Gotfrida Bujonskog da sam zauzme Askalon nakon pobede kod Askalona.

Tokom 1100 . uspostavlja svoj autoritet u Akri, Askalonu, Arsufu, Jafi i Kesareji, a ti gradovi tada jo? nisu osvojeni. Osvojeni su nakon Gotfridove smrti, a Askalon tek 1153. godine. Svađe sa Dagoberom se nastavljaju. Gotfrid Bujonski i Boemund Tarentski ?ele da Arnulf od ?oka ostane patrijarh, a Dagober ?eli da Jerusalim postane papski feud. Dagober sklapa dogovor sa Gotfridom da Jerusalim i Jafa pripadnu crkvi, ako se kraljevstvo mo?e uspostaviti u Kairu.

Gotfrid Bujonski umire 1100.

[ uredi | uredi kod ]

Ali Gotfrid je umro jula 1100 , a dotad nije imao vremena da osvoji Egipat , pa je ostalo otvoreno pitanje ko ?e vladati Jerusalimom . Pristalice sekularne monarhije pozvali su Gotfridovog brata Baldvina Jerusalimskog sa postane kralj. Dagobert je pristao, tako da je Baldvin Jerusalimski postao prvi kralj Jerusalima 25. decembra 1100 . godine.

Kako je ta?no umro nije pouzdano poznato. Po arapskim hroni?arima pogodila ga je strela pri opsadi Akre. Hri??anski hroni?ari to ne spominju, nego navode neku bolest, koju je zadobio u junu 1100. godine. Tre?i izvori spominju da ga je otrovao emir Kesareje.

U istoriji i legendi

[ uredi | uredi kod ]

Po?to je bio prvi vladar Jerusalima mnogo je idealizovan u kasnijim pri?ama. Opisivan je kao vođa celog krsta?kog rata i kao kralj Jeusalima, a svrstavali su ga u idealne vitezove. On je međutim bio samo jedan od vođa krsta?kog rata i nije bio kralj Jerusalima, nego ?uvar Groba Gospodnjeg.

Gotfrid je heroj u epskoj poemi Oslobođeni Jerusalim od Torkavata Tasa . U Danteovoj Bo?anskoj komediji Gotfridov duh se nalazi u raju Marsa, gde se nalaze borci za veru.

Gotfrid je heroj dve velike francuske poeme. Vagnerova opera Loengrin zasniva se na legendi o Gotfridovim precima.