Za ostala zna?enja, vidi Glamorgan (razvrstavanje) .

Glamorgan vel?ki : Morgannwg
Moto : A Ddioddefws A Orfu (He Who suffered, conquered)
Drevni opseg Glamorgana
Geografija
Povr?ina 1861	547,494 acres (2,215.63 km 2 ) [1]
Povr?ina 1911	518,865 acres (2,099.77 km 2 ) [2]
Povr?ina 1961	523,253 acres (2,117.53 km 2 ) [2]
Sjedi?te	Cardiff
Chapman code	GLA
Historija
Naslijedio/la je	West Glamorgan Mid Glamorgan South Glamorgan
Demografija
1861 stanovni?tvo - 1861 density	326,254 [1] 1.7/ acre
1911 stanovni?tvo - 1911 density	1,120,910 [2] 2.2/ acre
1961 stanovni?tvo - 1961 density	1,229,728 [2] 2.4/ acre
Politika
Uprava	Glamorgan County Council (1889–1974)

Glamorgan ili Glamorganshire ( vel?ki : Morgannwg [m?r??an??] ili vel?ki : Sir Forgannwg [?siːr v?r??an??] ) je jedna od trinaest historijskih grofovija i biv?a administrativna grofovija Walesa . Prvotno je bilo ranosrednjovjekovno kraljevstvo promjenjivih granica poznato pod nazivom Glywysing ; a potom su ga Normani osvojili i pretvorili u svoj feudalni posjed. Glamorgan se danas odr?ao kroz tri o?uvane grofovije - West Glamorgan , Mid Glamorgan i South Glamorgan . Ime također ?uva i samostalni grad ( county borough ) Vale of Glamorgan .

Iako je ispo?etka bilo sto?arska oblast bez prevelike va?nosti, podru?je Glamorgana je bilo predmet ?estoke borbe između normanskih feudalaca i lokalnih vel?kih prin?eva, a zbog ?ega je u njemu izgrađen relativno veliki broj zamkova. Nakon ?to je formalno stavljen pod englesku vlast u 16. vijeku, Glamorgan je postao jedno od mirnijih podru?ja, a zahvaljuju?i prirodnim resursima je igrao va?nu ulogu u Industrijskoj revoluciji . Zbog nje je postao najmnogoljudnija i najindustrijaliziranija grofovija Walesa, te se nazivao "kovnicom Industrijske revolucije", s obzirom da je bio svjetsko sredi?te tri metalur?ke industrije i posjedovao bogate naslage ugljena.

Grofovija Glamorgan se sastojala od nekoliko razli?itih oblasti: industrijalizirane doline, poljoprivredni Vale of Glamorgan i pitoreskni poluotok Gower . Na sjeveru se grani?ila sa Brecknockshireom , na istoku sa Monmouthshireom , na jugu s Bristolskim kanalom , a na zapadu sa Carmarthenshireom i zaljevom Carmarthen Bay . Ukupna povr?ina je bila 2100 km², a ukupno stanovni?tvo tri o?uvane grofovije Glamorgana je 1991. godine brojilo 1,288.309 ljudi. ^[3] Godine 1974. Glamorgan je sadr?avao dva grada - Cardiff , sjedi?te grofovije od 1955. godine i glavni grad Walesa, te Swansea . Najvi?i vrh grofovije je bio Craig y Llyn (600 m) smje?ten kraj sela Rhigos u dolini Cynon Valley .

Izvori [ uredi | uredi kod ]

Vanjske veze [ uredi | uredi kod ]

• Glamorgan Record Office
• Glamorgan Family History Society Arhivirano 2014-08-19 na Wayback Machine-u

• Clark, George C., ur. (1890). Cartae et Alia Munimenta quae ad Dominium de Glamorgan Pertinent (1348 – 1721) . II . Cardiff: Priv. Print.  
• Clark, George C., ur. (1890). Cartae et Alia Munimenta quae ad Dominium de Glamorgan Pertinent (441 – 1300) . III . Cardiff: Priv. Print.  

51°40′N 3°40′W  /  51.667°N 3.667°W  / 51.667; -3.667