Gepidi

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Gepidska kraljevina u svom najve?em obimu (539-551. godine)
  Istorija Vojvodine

 Anti?ko doba
  Panonija
  Donja Panonija
  Panonija Sekunda
  Panonska dijeceza
  Prefektura Ilirik
 Srednji vek
  Kraljevina Gepida
  Vizantijska Panonija
  Kuverova oblast u Sremu
 Zemlje ?upana Buta-ula i Bujle
  Vojvodstvo Salana
  Vojvodstvo Glada
  Vojvodstvo Ahtuma
  Vojvodstvo Sermona
  Tema Sirmijum
  Sremska kraljevina Stefana Dragutina
  Gornji Srem Ugrina ?aka
 16. vek
  Srpsko carstvo Jovana Nenada
  Sremsko Vojvodstvo Radoslava ?elnika  
 Osmanski period
  Temi?varski vilajet
  Sremski sand?ak
  Segedinski sand?ak
  Banatski ustanak
  Lugo?ki i karansebe?ki Banat
 Habzbur?ki period
  Vojna krajina
  Tami?ki Banat
  Potiski krunski di?trikt
  Velikokikindski privilegovani di?trikt
  Srpska Vojvodina
  Vojvodstvo Srbija i Tami?ki Banat
  Ba?ko-bodro?ka ?upanija
  Sremska ?upanija
  Torontalska ?upanija
  Tami?ka ?upanija
 20. vek
  Banatska Republika
  Banat, Ba?ka i Baranja
  Srpsko-mađarska republika Baranja-Baja
  Dunavska banovina
  Banat u Drugom svetskom ratu
  Narodnooslobodila?ka borba
  SAP Vojvodina
  Autonomna Pokrajina Vojvodina
Ova kutijica:  pogledaj   ?   razgovor   ?   uredi

Gepidi su bili germansko pleme koje je poznato po tome ?to su porazili Hune nakon smrti Atile . Gepidi se najpre spominju oko 260 . godine, kada su zajedno sa Gotima napali Dakiju u koju se kona?no naseljavaju u VI veku .

Prema Jordanu , ime Gepidi poti?e od gotske re?i ?gepanta“ ?to zna?i ?spor“, jer su Gepidi zaostajali u seobi iz Skandinavije. [1]

Hunski vazali

[ uredi | uredi kod ]

Godine 375 . Huni ih pot?injavaju. Postav?i hunski vazali u?estvovali su u ?uvenoj bici 20. juna 451 . godine na Maurikijevim poljima (Campus Mauriciacus), koju je vodio hunski vođa Atila. U toj bici na jednoj strani su se borili Huni i niz germanskih plemena, među kojima Gepidi i Ostrogoti , dok su na drugoj strani bili Galo-Rimljani i takođe germanska plemena, između ostalih Vizigoti sa njihovim kraljem Teodorihom II , koji je na?ao svoju smrt na ovom boji?tu. Nakon Atiline smrti godine 454 . Gepidi i Ostrogoti i druga germanska plemena pobunila su se protiv Huna i pobedila ih.

Na vrhuncu mo?i

[ uredi | uredi kod ]

Gepidi su time dobili hunske teritorije u Dakiji , a sa Rimskim carstvom su sklopili ?astan mir. Usledila su rivalstva sa Ostrogotima, pri ?emu Gepidi gube bitke i bivaju potisnuti. Zenit dosti?u oko 537 . godine kada zauzimaju Srem i okolinu Beograda . Grad Sirmijum (dana?nja Sremska Mitrovica ) postaje sredi?te gepidske dr?ave, a gepidski kralj Kunimund kovao je zlatnike u ovom gradu.

Sukobi sa Langobardima

[ uredi | uredi kod ]

Vizantijsko carstvo se udru?uje 546. godine sa Langobardima (jo? zvanim i Lombardima) da bi isteralo Gepide. Gepidi su slabili u borbi sa Langobardima , koji su ?iveli na teritoriji dana?nje Slavonije . Time se otvarao prostor prodoru Slovena i Avara . Godine 552 . Langobardi su porazili Gepide u jednoj bici, ali neprijateljstva su se nastavljala.

Kona?an poraz od Avara

[ uredi | uredi kod ]

Langobardi pozivaju Avare da im pomognu u borbi protiv Gepida. Avari su to u?inili sa takvim uspehom i surovo??u da su Langobardi , upla?eni novim saveznicima, oti?li prema Apeninskom poluostrvu (zaustavili su se u dana?njoj Lombardiji, kojoj su dali ime). Avari su time kona?no porobili Gepide 567 . godine, otvoriv?i potpuno prostor prodoru Slovena .

Reference

[ uredi | uredi kod ]
  1. P.J. Heather: Ghots and Romans 332-489. Clarendon Press, Oxford, 1991, ISBN 0-19-820535-X

Literatura

[ uredi | uredi kod ]
  • Petar Milo?evi?, Arheologija i istorija Sirmijuma, Novi Sad, 2001.
  • Dragan Bruji?, Vodi? kroz svet Vizantije, Beograd, 2004.
  • Dr Aleksa Ivi?, Istorija Srba u Vojvodini, Novi Sad, 1929.
  • Dr Du?an J. Popovi?, Srbi u Vojvodini, knjiga 1, Novi Sad, 1990.
  • Milan Tutorov, Mala Ra?ka a u Banatu, Zrenjanin, 1991.
  • Milan Tutorov, Banatska rapsodija - istorika Zrenjanina i Banata, Novi Sad, 2001.

Vanjske veze

[ uredi | uredi kod ]