Gepidska kraljevina u svom najve?em obimu (539-551. godine)
Gepidi
su bili germansko pleme koje je poznato po tome ?to su porazili
Hune
nakon smrti
Atile
. Gepidi se najpre spominju oko
260
. godine, kada su zajedno sa
Gotima
napali
Dakiju
u koju se kona?no naseljavaju u
VI veku
.
Prema
Jordanu
, ime Gepidi poti?e od gotske re?i ?gepanta“ ?to zna?i ?spor“, jer su Gepidi zaostajali u seobi iz Skandinavije.
[1]
Godine
375
.
Huni
ih pot?injavaju. Postav?i hunski vazali u?estvovali su u ?uvenoj bici
20. juna
451
. godine na Maurikijevim poljima (Campus Mauriciacus), koju je vodio hunski vođa Atila. U toj bici na jednoj strani su se borili Huni i niz germanskih plemena, među kojima Gepidi i
Ostrogoti
, dok su na drugoj strani bili Galo-Rimljani i takođe germanska plemena, između ostalih
Vizigoti
sa njihovim kraljem
Teodorihom II
, koji je na?ao svoju smrt na ovom boji?tu. Nakon Atiline smrti godine
454
. Gepidi i Ostrogoti i druga germanska plemena pobunila su se protiv Huna i pobedila ih.
Gepidi su time dobili hunske teritorije u
Dakiji
, a sa
Rimskim carstvom
su sklopili ?astan mir. Usledila su rivalstva sa Ostrogotima, pri ?emu Gepidi gube bitke i bivaju potisnuti. Zenit dosti?u oko
537
. godine kada zauzimaju
Srem
i okolinu
Beograda
. Grad
Sirmijum
(dana?nja
Sremska Mitrovica
) postaje sredi?te gepidske dr?ave, a gepidski kralj
Kunimund
kovao je zlatnike u ovom gradu.
Vizantijsko carstvo
se udru?uje 546. godine sa
Langobardima
(jo? zvanim i Lombardima) da bi isteralo Gepide. Gepidi su slabili u borbi sa
Langobardima
, koji su ?iveli na teritoriji dana?nje
Slavonije
. Time se otvarao prostor prodoru
Slovena
i
Avara
. Godine
552
.
Langobardi
su porazili Gepide u jednoj bici, ali neprijateljstva su se nastavljala.
Langobardi
pozivaju Avare da im pomognu u borbi protiv Gepida.
Avari
su to u?inili sa takvim uspehom i surovo??u da su
Langobardi
, upla?eni novim saveznicima, oti?li prema Apeninskom poluostrvu (zaustavili su se u dana?njoj Lombardiji, kojoj su dali ime). Avari su time kona?no porobili Gepide
567
. godine, otvoriv?i potpuno prostor prodoru
Slovena
.
- ↑
P.J. Heather: Ghots and Romans 332-489. Clarendon Press, Oxford, 1991,
ISBN
0-19-820535-X
- Petar Milo?evi?, Arheologija i istorija Sirmijuma, Novi Sad, 2001.
- Dragan Bruji?, Vodi? kroz svet Vizantije, Beograd, 2004.
- Dr Aleksa Ivi?, Istorija Srba u Vojvodini, Novi Sad, 1929.
- Dr Du?an J. Popovi?, Srbi u Vojvodini, knjiga 1, Novi Sad, 1990.
- Milan Tutorov, Mala Ra?ka a u Banatu, Zrenjanin, 1991.
- Milan Tutorov, Banatska rapsodija - istorika Zrenjanina i Banata, Novi Sad, 2001.