Za ostale upotrebe, v.
Francuska veza (razvrstavanje)
.
Francuska veza
(eng.
The French Connection
) je kriminalisti?ki film
Williama Friedkina
iz
1971
. Film je nastao na istinitoj knjizi
Robina Moorea
, dok je scenarij adaptiran pa pri?a nema veze sa stvarno??u. Govori o dva njujor?ka policajca koji poku?avaju presresti po?iljku
heroina
koja sti?e iz
Francuske
. Pri?a je temeljena na stvarnoj "
Francuskoj vezi
" (zloglasnoj narko-ruti kojom se iz
Turske
preko Francuske heroin dopremao u
Sjedinjene Dr?ave
). U glavnim ulogama su nastupili
Gene Hackman
(kao njujor?ki policijski detektiv Jimmy "Popeye" Doyle),
Roy Scheider
(kao njegov partner Cloudy) i
Fernando Rey
.
Film je dobitnik
Oscara za najbolji film
, a osim toga je osvojio nagrade u kategorijama najboljeg glavnog glumca (Gene Hackman), najboljeg redatelja, monta?e i adaptiranog scenarija. Nominiran je za najboljeg sporednog glumca (Roy Scheider), najbolju fotografiju i zvuk.
Iako se gluma?ka postava ?inila pokazala kao jedna od najja?ih strana filma, Friedkin je imao problema s odabirom glumaca od po?etka. Za glavnog glumca nije htio Hackmana nego
Jackieja Gleasona
, te ?ak njujor?kog kolumnista, Jimmyja Breslina, koji nikad nije glumio. Međutim, u to vrijeme je studio smatrao Gleasona komercijalno neisplativim, dok je Breslin odbio stati iza volana auta ?to je zahtijevao lik Popeyea u integralnoj auto jurnjavi. Producenti su razmi?ljali i o
Steveu McQueenu
, ali on nije htio snimiti jo? jedan policijski film.
Anga?iranje Reya za ulogu glavnog krijum?ara heroina, Alana Charniera, rezultirala je zamjenom identiteta. Friedkin je rekao svom redatelju castinga da nađe ?panjolskog glumca kojeg je vidio u francuskom filmu,
Belle de Jour
, koji je zapravo bio Francisco Rabal, ali Friedkin mu nije znao ime. Umjesto njega, anga?iran je Rey koji nije znao govoriti
engleski
, a ni
francuski
mu nije bio najbolji. Međutim, kad su kona?no na?li Rabala, otkrili su da ne govori ni francuski ni engleski, a Rey je zadr?ao ulogu.
Film se vrti oko krijum?arenja narkotika između
Marseillesa
,
Francuske
i
New Yorka
. Pri?a po?inje u Marseillesu s policajcem koji sprema zamku za Alana Charniera, francuskog kriminalca koji je navodno biv?i direktor lu?ke kompanije, ali je zapravo umije?an u krijum?arenje heroina iz Francuske u Sjedinjene Dr?ave (u jednom trenutku, Charmier dobacuje kako nije radio ni?ta po?teno "otkad je si?ao s dizalice"). Francuskog policajca ubija Charnierov ?ovjek, Pierre Nicoli.
U New Yorku, detektivi
"Popeye" Doyle
i "Cloudy" Russo su također na tajnom zadatku, Doyle obu?en kao Djed Mraz, dok Russo glumi prodava?a hot-doga. Kona?no, osumnji?eni kojeg slijede u?ini prvi korak, a detektivi se daju u potjeru za njim. Nakon ?to su uhvatili osumnji?enika (te nakon ?to su ga pretukli kad je ovaj porezao Russovu ruku no?em), detektivi po?inju agresivno ispitivati ?ovjeka i na kraju ga prisiljavaju da im ka?e je gdje njihova "veza".
Nakon ?to su sredili Russoovu ruku, Doyle ga nagovara da odu na pi?e. U no?nom klubu, Doylea po?inje zanimati dvoje ljudi: Sal Boca i njegova mlada prelijepa ?ena, Angie. Doyle nagovara svog partnera da pođe s njim kako bi ih slijedili; nakon nekoliko scena postaje jasno da je, unato? tome ?to Boca vodi skromni kiosk i restoran, umije?an u neke kriminalne aktivnosti jer sa ?enom odlazi u razne no?ne klubove te vozi nekoliko novih automobila. Ubrzo se pojavljuje veza između Bocinih i osobe po imenu Joel Weinstock, za kojeg se govori da ima veze u narko podzemlju. Doyle i Russo zatim obavljaju raciju u afroameri?kom baru u
Brooklynu
gdje pronalaze niskokvalitetnu
marihuanu
i druge lake droge. Racija je izgovor za Doylea kako bi prona?ao dou?nika (kojeg fizi?ki napada kako bi izgledalo uvjerljivo) kojeg nakon toga ispituje o iznenadnom nedostatku te?kih droga na ulici; Doyle saznaje da sti?e velika po?iljka heroina. Detektivi uvjeravaju svog nadređenog, Simonsona, da odobri prislu?kivanje Bocinih telefona te da iskoriste nekoliko smicalica (uklju?uju?i Russoov obijesni flert s Angie dok njenog mu?a nije bilo) kako bi se domogli jo? koje informacije.
Film se koncentrira na tri glavne to?ke: poku?aje kriminalaca da prokrijum?are drogu u
SAD
(?to je u?injeno kad Charnier nasamari svog prijatelja Henrija Deverauxa oko uvoza automobila u SAD; iako to Deveraux to ne zna, droga je pomno skrivena u vozilu) i kasniju prodaju droge Weinstocku i Salu Boci; Doyleove i Russoove poku?aje da uhvate Bocu i Charniera; te na sukob dvojice detektiva sa Simonsonom (njihovim nadređenim) i federalnim agentom Mulderigom. Doyle i Mudering se otvoreno ne podnose; Russo i Doyle osje?aju da ne mogu obaviti uhi?enja bez vladine pomo?i; a Mulderig nikad ne oklijeva kritizirati Doylea oko stvari koje se?u od trivijalnosti kao ?to je Dolyeov izgled ("Izgleda? usrano") do neodređenih događaja iz pro?losti, o ?emu Mulderig ka?e, "zadnji put kad si bio oko ne?eg siguran, imali smo mrtvog policajca" (dvojica umalo ulaze u fizi?ki obra?un nakon ove izjave).
Charnier ubrzo odlu?uje da Doylea treba eliminirati. Charnierova desna ruka, Nicoli (koji je ubio francuskog detektiva), se ponudi za posao te poku?a ubiti Doylea s krova pu?kom. Međutim, zapetlja se i po?inje igra ma?ke i mi?a koja zavr?ava automobilskom potjerom. Potjera zavr?ava kad se nadzemni vlak kojeg je Nicoli oteo, zabije u drugi vlak; sti?e Doyle i upuca ga u leđa (Nicoli je poku?avao pobje?i tr?e?i prema ?eljezni?koj platformi).
Auto u kojem se nalazi droga, koje je Deveraux uvezao u SAD, kona?no pronalazi policija kad su ga neki mladi lopovi htjeli razmontirati (policija je prvotno mislila kako su se vratili vlasnici auta kako bi izvukli drogu). Nakon toga Doyle i Russo razmontiravaju auto, sve dok nakon nekoliko sati ne nalaze narkotike nakon ?to je mehani?ar rekao kako je skinuo sve osim komandne plo?e.
Na vrhuncu filma, ?ini se da je prodaja droge (koja se odvijala u napu?tenoj tvornici) bila veliki uspjeh; Bocin i Weinstockov ekspert ku?aju heroin i slo?e se kako je jako kvalitetan. Na povratku, kriminalci stavljaju novac u gotovo isto mjesto koje je kori?teno u autu koje je Deveraux dovezao (auto je poslan u Francusku, gdje bi Charnier trebao pokupiti novac). Charnier i Sal Boca odlaze, ali ubrzo nalije?u na policijsku cestovnu blokadu, koju predvodi Doyle. Policija po?inje progoniti Charniera i Bocu nazad prema tvornici, gdje je Sal ubijen tijekom pucnjave s policijom, a gotovo svi ostali se predaju nakon ?to je policija upotrijebila suzavac.
Charnier bje?i u skladi?te, a Doyle ga po?inje slijediti. Russo mu se pridru?uje u potjeri, a pri?a do?ivljava veliki preokret jer napeti Doyle, vide?i figuru u sjeni, ispuca cijeli spremnik na nju. Na Russoovo zaprepa?tenje, ?ovjek kojeg je Doyle ubio nije Charnier, ve? Mulderig. Zadnji zvuk koji se ?uje u filmu je jedan pucanj.
Obavijest prije odjavne ?pice ka?e kako od ljudi koji su uhi?eni, jedino su se Joel Weinstock i Angie Boca uspjeli izvu?i od zatvora (optu?ba protiv Weinstocka je odba?ena, dok se Angie izvukla s uvjetnom osudom). Alain Charnier nikad nije pronađen u Americi. Doyle i Russo su premje?teni iz odjela za narkotike.
Osim dvojice protagonista, nekoliko izmi?ljenih likova ima temelj u stvarnim ljudima. Lik Alaina Charniera temeljen je na Jeanu Jehanu koji je poslije uhi?en u
Parizu
zbog raspa?avanja droge, iako nije izru?en. Sal Boca temeljen je na Patsyju Fuci, a njegov brat na Fucovom bratu, Anthonyju. Angie Boca temeljena je na Patsyjevoj supruzi Barbari, koja je kasnije s Robinom Mooreom napisala knjigu u kojoj je detaljizirala svoj ?ivot s Patsyjem. Fucasovi i njihov ujak bili su dio ekipe dilera
heroina
koja je radila s nekim njujor?kim kriminalisti?kim obiteljima. Henri Deveraux je temeljen na Jacquesu Angelinu, televizijskom glumcu koji je uhi?en i osuđen na tri do ?est godina, a odslu?io je oko ?etiri prije povratka u Francusku. Lik Joela Weinstocka je, prema redateljevu komentaru, nastao kao poveznica nekoliko sli?nih narko-dilera.
|
|---|
| Cjelove?ernji filmovi
| |
|---|
| Televizija
| |
|---|
| Dokumentarni filmovi
| |
|---|
|
|---|
| 1928?1940
| |
|---|
| 1941?1960
| |
|---|
| 1961?1980
| |
|---|
| 1981?2000
| |
|---|
| 2001?2023
| |
|---|
|
|---|
| 1951?1960
| |
|---|
| 1961?1980
| |
|---|
| 1981?2000
| |
|---|
| 2001?2024
| |
|---|