Ekonomski fakultet u Zagrebu
je
fakultet
u
Zagrebu
, ?ini dio
Sveu?ili?ta u Zagrebu
.
Pogled na vrt i glavni ulaz.
Za?etkom dana?njeg Ekonomskog fakulteta smatra se
Visoka ?kola za trgovinu i promet u Zagrebu
, koja je s radom po?ela
1920.
godine. Svrha je osnivanja Visoke ?kole za trgovinu i promet bila pru?anje temeljite teorijske naobrazbe u podru?jima
bankarstva
, doma?e i međunarodne trgovine,
prometa
, konzularne slu?be,
osiguranja
. Također, ovdje su se obu?avali kandidati za nastavnike u vi?im trgova?kim ?kolama, odnosno trgova?kim
akademijama
, a nastava je trajala 6 semestara.
Godine
1925.
, na inicijativu tada?njega ministra prosvjete
Stjepana Radi?a
, ova ustanova postaje
Ekonomsko-komercijalna visoka ?kola
. Nakon
Drugoga svjetskog rata
, Uredbom Vlade
NR Hrvatske
od 4. travnja 1947., iz te ?kole godine nastaje
Ekonomski fakultet
. U Zagrebu je
1956.
godine osnovana i
Visoka privredna ?kola
s dvogodi?njim studijem i nastavnim planom prilagođenim odraslim polaznicima s iskustvom u gospodarstvenoj praksi.
Godine
1968.
Ekonomski fakultet i Visoka privredna ?kola ujedinjuju se u
Fakultet ekonomskih nauka
. Nakon 14 godina,
1982.
, integriraju se Fakultet ekonomskih nauka i Fakultet za vanjsku trgovinu u
Ekonomski fakultet ? Zagreb
.
Ekonomski fakultet u Zagrebu jo? od svojih po?etaka nalazi se na adresi Kennedyjev trg 6. Osim toga, fakultet djeluje i u udaljenim centrima u
Vara?dinu
,
Koprivnici
i
Bjelovaru
, a godine
2011.
otvoreno je i nekoliko novih predava?kih dvorana u Zagrebu na lokaciji Borongajskog kampusa. Lokacija na Kennedyjevu trgu vrlo je dobro prometno povezana s ostatkom grada. U neposrednoj blizini nalazi se tramvajska postaja Svetice, koja linijama 1 i 17 povezuje fakultet s
Trgom bana Josipa Jela?i?a
te linijom 9 s
Glavnim ?eljezni?kim kolodvorom
. Obje lokacija udaljene su 15-ak minuta vo?nje.
Aula
Ekonomskog fakulteta.
Glavni objekt u kojem fakultet djeluje građen je u nekoliko navrata, a posljednji put pro?iren je
1987.
godine. Ukupna korisna povr?ina objekta iznosi oko 30.000
?etvornih metara
. Osim objekta, u neposrednoj okolini nalaze se i zelena povr?ina/vrt te otvoreno i zatvoreno parkirali?te. Objekat obiluje raznim sadr?ajima ? ima 42 predava?ke dvorane (glavna, Kongresna dvorana, ima kapacitet 600 sjede?ih mjesta), 2 studentske menze, caffe bar, restoran za profesore i osoblje,
?portsku
dvoranu s monta?nim tribinama za 1200 gledatelja, kuglanu, teretanu, u?ionicu, ra?unalnu u?ionicu, knji?ni?ko-dokumentacijski centar, skriptarnicu, kiosk, 160 kabineta za nastavno osoblje te sedam apartmana koji slu?e za smje?taj slu?benih gostiju.
Ekonomski fakultet u Zagrebu u svom obrazovnom sklopu ima 17 katedri, koje su (abecednim redom):
Demografija
,
Ekonomska teorija
,
Ekonomika poduze?a
,
Informatika
,
Financije
,
Makroekonomija i gospodarski razvoj
,
Marketing
,
Matematika
,
Međunarodna ekonomija
,
Organizacija i menad?ment
,
Pravo
,
Ra?unovodstvo
,
Statistika
,
Trgovina
,
Turizam
,
Poslovni strani jezici
te
Tjelesna i zdravstvena kultura
.
Od obrazovnih studija postoje:
- preddiplomski stru?ni studiji
- preddiplomski sveu?ili?ni studiji
- diplomski studiji
- poslijediplomski studiji (doktorski studiji)
Studiranje je osim na
hrvatskom
omogu?eno i na
engleskom jeziku
.
Osim obrazovne, Ekonomski fakultet u Zagrebu obna?a i istra?iva?ku djelatnost.
Profesori
i stru?no osoblje uklju?eni su u rad na brojinim studijama i projektima, od kojih je dio od iznimne va?nosti jer ih naru?uju dr?avna ministarstva.
Međunarodna suradnja s drugim sveu?ili?tima vrlo je razvijena. Tako fakultet ima bilateralne sporazume i institucionalna partnerstva s visokoobrazovnim ustanovama diljem
Europe
, koje nalaze se u sljede?im gradovima (abecednim redom):
Be?
,
Budimpe?ta
,
Kaunas
,
Lisabon
,
Munchen
,
Nottingham
,
Skoplje
, te
Ulm
. Osim navdenoga, fakultet je ?lanom jo? brojnih međunarodnih projekata te potpisnikom brojnih kratkoro?nih sporazma o suradnji s mnogim drugim europskim obrazovnim ustanovama.
Na fakultetu izlazi ?est ?asopisa:
- Acta turistica
- Poslovna izvrsnost
- Tr?i?te
- Zbornik Ekonomskog fakulteta u Zagrebu
- ZIREB
- Manager (studentski list).
Ekonomski fakultet dao je brojne poznate stru?njake koji su ostvarili zapa?enu karijeru u ekonomiji i gospodarstvu te manjim dijelom u politici. Neka od najpoznatijih imena su:
Afera naziva
Indeks 3
ozna?ava medijsku aferu te suđenje za prodaju ispita od strane profesora na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Afera je izbila
2008.
godine, kada je iznenada privedeno nekoliko profesora, koji su kasnije kirminalisti?ki obrađeni. Spomenuti događaj sna?no je popra?en u javnosti, te je
fakultetu
nanio veliku ?tetu.
[2]
- ↑
Uredba o Ekonomskom fakultetu Sveu?ili?ta u Zagrebu od 4. travnja 1947. (Narodne novine, broj 32., 1947.), ?lan 1. ? glasi: ≫Ekonomsko-komercijalna visoka ?kola u Zagrebu postaje Ekonomski fakultet Sveu?ili?ta u Zagrebu≪.
- ↑
?lanak o suđenju za aferu
Indeks 3
.
45°48′57″N
16°00′40″E
/
45.8159392134723°N 16.011226773262°E
/
45.8159392134723; 16.011226773262
|
---|
Fakulteti
| Prirodne
znanosti
| |
---|
Tehni?ke
znanosti
| |
---|
Biomedicinske
znanosti
| |
---|
Biotehni?ke
znanosti
| |
---|
Dru?tvene
znanosti
| |
---|
Humanisti?ke
znanosti
| |
---|
|
---|
Akademije
| |
---|
Sveu?ili?ni centri i odjeli
| |
---|
|