Coordinates : 45°48′57″N 16°00′40″E  /  45.8159392134723°N 16.011226773262°E  / 45.8159392134723; 16.011226773262

Ekonomski fakultet u Zagrebu

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Ekonomski fakultet u Zagrebu
Osnovan 4. travnja 1947. [1]
Vrsta: Javna ustanova
Dekan: Prof. dr. sc. Ton?i Lazibat
Mre?na stranica: www.efzg.hr

Ekonomski fakultet u Zagrebu je fakultet u Zagrebu , ?ini dio Sveu?ili?ta u Zagrebu .

Povijest

[ uredi | uredi kod ]
Pogled na vrt i glavni ulaz.

Za?etkom dana?njeg Ekonomskog fakulteta smatra se Visoka ?kola za trgovinu i promet u Zagrebu , koja je s radom po?ela 1920. godine. Svrha je osnivanja Visoke ?kole za trgovinu i promet bila pru?anje temeljite teorijske naobrazbe u podru?jima bankarstva , doma?e i međunarodne trgovine, prometa , konzularne slu?be, osiguranja . Također, ovdje su se obu?avali kandidati za nastavnike u vi?im trgova?kim ?kolama, odnosno trgova?kim akademijama , a nastava je trajala 6 semestara.

Godine 1925. , na inicijativu tada?njega ministra prosvjete Stjepana Radi?a , ova ustanova postaje Ekonomsko-komercijalna visoka ?kola . Nakon Drugoga svjetskog rata , Uredbom Vlade NR Hrvatske od 4. travnja 1947., iz te ?kole godine nastaje Ekonomski fakultet . U Zagrebu je 1956. godine osnovana i Visoka privredna ?kola s dvogodi?njim studijem i nastavnim planom prilagođenim odraslim polaznicima s iskustvom u gospodarstvenoj praksi.

Godine 1968. Ekonomski fakultet i Visoka privredna ?kola ujedinjuju se u Fakultet ekonomskih nauka . Nakon 14 godina, 1982. , integriraju se Fakultet ekonomskih nauka i Fakultet za vanjsku trgovinu u Ekonomski fakultet ? Zagreb .

Prostorni polo?aj

[ uredi | uredi kod ]

Ekonomski fakultet u Zagrebu jo? od svojih po?etaka nalazi se na adresi Kennedyjev trg 6. Osim toga, fakultet djeluje i u udaljenim centrima u Vara?dinu , Koprivnici i Bjelovaru , a godine 2011. otvoreno je i nekoliko novih predava?kih dvorana u Zagrebu na lokaciji Borongajskog kampusa. Lokacija na Kennedyjevu trgu vrlo je dobro prometno povezana s ostatkom grada. U neposrednoj blizini nalazi se tramvajska postaja Svetice, koja linijama 1 i 17 povezuje fakultet s Trgom bana Josipa Jela?i?a te linijom 9 s Glavnim ?eljezni?kim kolodvorom . Obje lokacija udaljene su 15-ak minuta vo?nje.

Tehni?ke zna?ajke objekta

[ uredi | uredi kod ]
Aula Ekonomskog fakulteta.

Glavni objekt u kojem fakultet djeluje građen je u nekoliko navrata, a posljednji put pro?iren je 1987. godine. Ukupna korisna povr?ina objekta iznosi oko 30.000 ?etvornih metara . Osim objekta, u neposrednoj okolini nalaze se i zelena povr?ina/vrt te otvoreno i zatvoreno parkirali?te. Objekat obiluje raznim sadr?ajima ? ima 42 predava?ke dvorane (glavna, Kongresna dvorana, ima kapacitet 600 sjede?ih mjesta), 2 studentske menze, caffe bar, restoran za profesore i osoblje, ?portsku dvoranu s monta?nim tribinama za 1200 gledatelja, kuglanu, teretanu, u?ionicu, ra?unalnu u?ionicu, knji?ni?ko-dokumentacijski centar, skriptarnicu, kiosk, 160 kabineta za nastavno osoblje te sedam apartmana koji slu?e za smje?taj slu?benih gostiju.

Obrazovna i istra?iva?ka djelatnost

[ uredi | uredi kod ]

Ekonomski fakultet u Zagrebu u svom obrazovnom sklopu ima 17 katedri, koje su (abecednim redom): Demografija , Ekonomska teorija , Ekonomika poduze?a , Informatika , Financije , Makroekonomija i gospodarski razvoj , Marketing , Matematika , Međunarodna ekonomija , Organizacija i menad?ment , Pravo , Ra?unovodstvo , Statistika , Trgovina , Turizam , Poslovni strani jezici te Tjelesna i zdravstvena kultura .

Od obrazovnih studija postoje:

  • preddiplomski stru?ni studiji
  • preddiplomski sveu?ili?ni studiji
  • diplomski studiji
  • poslijediplomski studiji (doktorski studiji)

Studiranje je osim na hrvatskom omogu?eno i na engleskom jeziku .

Osim obrazovne, Ekonomski fakultet u Zagrebu obna?a i istra?iva?ku djelatnost. Profesori i stru?no osoblje uklju?eni su u rad na brojinim studijama i projektima, od kojih je dio od iznimne va?nosti jer ih naru?uju dr?avna ministarstva.

Međunarodna suradnja

[ uredi | uredi kod ]

Međunarodna suradnja s drugim sveu?ili?tima vrlo je razvijena. Tako fakultet ima bilateralne sporazume i institucionalna partnerstva s visokoobrazovnim ustanovama diljem Europe , koje nalaze se u sljede?im gradovima (abecednim redom): Be? , Budimpe?ta , Kaunas , Lisabon , Munchen , Nottingham , Skoplje , te Ulm . Osim navdenoga, fakultet je ?lanom jo? brojnih međunarodnih projekata te potpisnikom brojnih kratkoro?nih sporazma o suradnji s mnogim drugim europskim obrazovnim ustanovama.

Zanimljivosti o djelatnosti fakulteta

[ uredi | uredi kod ]

?asopisi

[ uredi | uredi kod ]

Na fakultetu izlazi ?est ?asopisa:

  • Acta turistica
  • Poslovna izvrsnost
  • Tr?i?te
  • Zbornik Ekonomskog fakulteta u Zagrebu
  • ZIREB
  • Manager (studentski list).

Poznati studenti

[ uredi | uredi kod ]

Ekonomski fakultet dao je brojne poznate stru?njake koji su ostvarili zapa?enu karijeru u ekonomiji i gospodarstvu te manjim dijelom u politici. Neka od najpoznatijih imena su:

Afera Indeks 3

[ uredi | uredi kod ]

Afera naziva Indeks 3 ozna?ava medijsku aferu te suđenje za prodaju ispita od strane profesora na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Afera je izbila 2008. godine, kada je iznenada privedeno nekoliko profesora, koji su kasnije kirminalisti?ki obrađeni. Spomenuti događaj sna?no je popra?en u javnosti, te je fakultetu nanio veliku ?tetu. [2]

Galerija slika

[ uredi | uredi kod ]

Unutarnje poveznice

[ uredi | uredi kod ]

Izvori

[ uredi | uredi kod ]
  1. Uredba o Ekonomskom fakultetu Sveu?ili?ta u Zagrebu od 4. travnja 1947. (Narodne novine, broj 32., 1947.), ?lan 1. ? glasi: ≫Ekonomsko-komercijalna visoka ?kola u Zagrebu postaje Ekonomski fakultet Sveu?ili?ta u Zagrebu≪.
  2. ?lanak o suđenju za aferu Indeks 3 .

Vanjske poveznice

[ uredi | uredi kod ]

45°48′57″N 16°00′40″E  /  45.8159392134723°N 16.011226773262°E  / 45.8159392134723; 16.011226773262