Dziga Vertov
pravim imenom
Denis Abramovi? Kaufman
(
2. januar
1896
. (
21. decembar
1895
., po starom
kalendaru
[1]
)
Białystok
-
12. februar
1954
.
Moskva
[2]
bio je
sovjetski
filmski
redatelj
, scenarist i snimatelj
dokumentarnih filmova
i teoreti?ar filma.
Kriti?ari
britanskog
magazina
Sight&Sound
u anketi provedenoj
2012
. proglasili su njegov film
?ovjek sa kamerom
iz
1929
., - 8 najboljim filmom svih vremena.
[3]
Mladi
Denis Abramovi? Kaufman
je studirao
muziku
na Konzervatoriju u rodnom
Białystoku
(danas u
Poljskoj)
) sve do
1915
. kad se sa porodicom preselio u
Moskvu
pred nadiru?im
njema?kim
trupama. Porodica se ubrzo preselila u
Sankt Peterburg
u kom je
Denis
po?eo studirati
psihijatriju
, i pisati
poeziju
,
satiru
i
nau?nu fantastiku
, tad se i prezvao u
Dziga Vertov
?to na
ukrajinskom
zna?i
vrtuljak
.
[1]
Od
1917
. po?inje raditi za moskovski Kinokomitet, na filmskim ?urnalima i snimanju događaja iz
Ruskog građanskog rata
, tad je snimio filmove:
Godi?njica revolucija
(
1919
.),
Bitka kod Cari?ina
(
1920
.). Kao vrlo mlad postao je direktor sovjetskog komiteta za film, tih godina je objavio puno teorijskih tekstova, u kojima se okomio na teatralizam u filmu, istovremeno je osnovao i
avangardnu
grupu
Kinoki
(filmsko oko) i zajedno sa njima pokrenuo filmski ?urnal
Kino Pravda
koji je izdavao tjedne vijesti od
1922
. -
1924
.
[1]
Predmet njegovih kasnijih filmova bio je sam ?ivot, koji je
Vertov
snimao koncentriraju?i se na formu i tehniku. Vertov je tih godina po?eo eksperimentirati sa usporenim snimanjem (slow motion), raznim kutovima snimanja, brzim izmjenama kadrova (velika uve?anja -smanjenja, radi usporedbe), montirao je kameru na lokomotive, motore i druga vozila, i tako snimljene kadrove, izmjenjivo sa stati?nim kadrovima, da dobije na dramaturgiji filma. Iz tog vremena su filmovi;
Iskorak, Sovjeta!
,
Jedna ?estina svijeta
,
Jedanajesti
,
?ovjek sa kamerom
-
1928
.,
Entuzijazam (Simfonija Donbasa)
-
1930
. i
Tri pjesme o Lenjinu
-
1934
.
[1]
Pred kraj ?ivota
Vertov
je postao direktor
Centralnog dokumentarnog filmskog studija
Sovjetskog Saveza
.
[1]
Vertov
je u filmskom svijetu poznat po svojoj teoriji
Kino - oko
, koja je polazila od teze da je kamera instrument nalik ljudskom oku, pa da ju je stoga najbolje koristiti za dokumentiranje događaja iz stvarnog ?ivota. On je izvr?io velik uticaj na razvoj
dokumentarnog
i
realisti?kog
filma
20-tih
godina
pro?log stolje?a
.
Vertov
je bio poznat kao jedan od pionira tog tad novog medija, on ga je poku?ao osloboditi od starih utjecaja
teatra
i umjetne studijske inscenacije i stvoriti specifi?ni filmski jezik.
[1]
Vertov
je utjecao na
filmski
pokret
Cinema verite
i
francuske
mlade
redatelje
, koji su
1960-ih
osnovali
Grupu Dziga Vertov
(Groupe Dziga Vertov).
[1]
- 1919. - Kino - Pravda
- 1919. - Godi?njica revolucije
- 1920. - Bitka kod Cari?ina
- 1922. - Historija Građanskog rata
- 1922. - Eserski proces
- 1924. - Sovjetske igra?ke
- 1924. -
Kino oko
- 1925. - Kinopravda
- 1926. - Jedna ?estina svijeta
- 1926. - Iskorak, Sovjeta!
- 1928. - Jedanajesti
- 1929. - ?ovjek sa kamerom (serija od 5 filmova)
- 1930. - Entuzijazam (Simfonija Donbasa)
- 1934. - Tri pjesme o Lenjinu
- 1937. - U po?est Sergeju Орджоникидзе
- 1937. - Колыбельная
- 1938. - Tri heroine
- 1942. - Kazahstan, za front!
- 1944. - U gorama Altaja
- 1954. - Novosti dana