Dortmund

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Dortmund
Dortmund
Grb Polo?aj na karti
Grb grada Dortmund
Osnovni podaci
Savezna dr?ava Zastava Sjeverne Rajne-Vestfalije Sjeverna Rajna-Vestfalija
Upravno podru?je Arnsberg
Stanovni?tvo 586.909 ( 31. prosinca 2007. )
Gusto?a stanovni?tva 2094/km²
Povr?ina 280,31 km²
Nadmorska visina 76 m
Koordinate 51°31′N, 7°28′E
Po?tanski broj 44001-44388
Registarska oznaka DO
Gradona?elnik Ullrich Sierau ( SPD )
Slu?bena stranica dortmund.de
Karta
Dortmund na mapi Njemačke
Dortmund
Dortmund

Polo?aj grada na karti Njema?ke

Dortmund je grad u njema?koj pokrajini Sjevernoj Rajni-Vestfaliji . Ima 586.909 stanovnika, te je 7. po veli?ini grad u Njema?koj i 34. u Europskoj uniji .

Grad je poznat po nazivu "zelena metropola" jer gotovo polovicu teritorija ?ine voda , ?ume , poljoprivredna podru?ja i prostori s prostranim zelenim parkovima kao ?to su Westfalenpark i Rombergpark .

Povijest

[ uredi | uredi kod ]
Dortmund 1647.

Dortmund se prvi put spominje 880. u jednom dokumentu kao Throtmanni [1] . Prvi tragovi ?ivota potje?u jo? iz bron?anog doba . Grad je uni?ten u po?aru za vrijeme cara Fridrika prvog Barbarosse , da bi 1152. bio obnovljen te je postao ?lan Hanze . Kraj Dortmunda je prolazio trgova?ki put Hellweg , koji je igrao bitnu ulogu u razvoju grada.

Godine 1661. u potresu se sru?ila protestantska crkva Reinoldikirche . Grad je 1815. potpao pod Prusiju (prusku Westfaliju), a prije je bio dio vojvodstva Oranien-Nassau. Bio je sredi?te okruga Regierungsbezirk Arnsberg. Nakon industrijalizacije u 19. stolje?u grad je postao sredi?te proizvodnje ugljena i ?elika .

Za vrijeme nacisti?ke Njema?ke sru?ena je sinagoga , mnoge zgrade, parkovi i vrtovi. Za vrijeme Drugog svjetskog rata Dortmund je do?ivio te?ka bombardiranja od strane Saveznika , u kojima je sru?eno oko 80% grada. Nakon rata grad je brzo obnovljen te je postao sredi?te proizvodnje hi-tech tehnologije. Dortmund je potpao pod Zapadnu Njema?ku i vrlo se brzo razvijao, a stanovni?tvo je naglo poraslo.

Danas je jedan od najrazvijenijih gradova u Njema?koj .

Zemljopis

[ uredi | uredi kod ]

Dortmund se nalazi na 76 m nadmorske visine u sredi?tu pokrajine Sjeverna Rajna-Vestfalija . Nalazi se u Westfalijskoj nizini (jugopazadnom dijelu Pribalti?ke nizine uz Rajnu ). Kroz grad protje?e rijeka Ruhr , pritoka Rajne. Postoji kanal od Dortmunda do u??a rijeke Ems u Sjeverno more . Dortmund je zna?ajna rije?na luka i rije?no ?vori?te putem kojeg brodovi rijekom Ruhr plove u Rajnu i kanalom u Sjeverno more.

Grad je dio konurbacije Ruhr - niza povezanih gradova u zapadnom dijelu Njema?ke uz rijeke Rajnu i Ruhr koji se prote?e od Bonna i Kolna do Dortmunda i Hamma . Konurbacija Ruhr sastoji se od mnogo samostalnih gradova koji su međusobno povezani i u stvarnosti funkcioniraju kao jedan grad. U prostoru Ruhra postojala su zna?ajna nalazi?ta ugljena i ?eljezne rude , koja su bila temelj razvoja industrije u tom prostoru.

Znamenitosti

[ uredi | uredi kod ]

Najpoznatija crkva u gradu je romani?ko - goti?ka crkva sv. Reinolda ( Reinoldikirche ). Zna?ajne su i crkve sv. Petra i sv. Marije . Zanimljiva je gradska vije?nica. U gradu postoji mnogo parkova (najzna?ajniji je Signal Iduna Park u kojem se nalazi stadion nogometnog kluba Borussia). Dortmund je industrijski centar, te u njemu postoje mnogi spomenici industrijske arhitekture (dio Europske rute industrijske ba?tine).

Sport

[ uredi | uredi kod ]

Od sportskih klubova najzna?ajniji je nogometni klub Borussia Dortmund , jedan od najva?nijih njema?kih klubova i pobjednik UEFA Lige prvaka i Interkontinentalnog kupa 1997. godine.

Slavni ljudi

[ uredi | uredi kod ]
Panorama grada

Reference

[ uredi | uredi kod ]
  1. ↑ Rudolf Kotzschke (Hrsg.): Die Urbare der Abtei Werden a. d. Ruhr (= Publikationen der Gesellschaft fur rheinische Geschichtskunde XX: Rheinische Urbare). Bd. 2: A. Die Urbare vom 9.-13. Jahrhundert. Hrsg. von Rudolf Kotzschke, Bonn 1908, Nachdruck Dusseldorf 1978, Bd. 3: B. Lagerbucher, Hebe- und Zinsregister vom 14. bis ins 17. Jahrhundert, Bonn 1908, Nachdruck Dusseldorf 1978, Bd. 4,I: Einleitung und Register. I. Namenregister. Hrsg. von Fritz Korholz, Dusseldorf 1978, Bd. 4,II: Einleitung, Kapitel IV: Die Wirtschaftsverfassung und Verwaltung der Großgrundherrschaft Werden. Sachregister. Hrsg. von Rudolf Kotzschke, Bonn 1958

Literatura

[ uredi | uredi kod ]
  • Berger, Dieter (1999). Geographische Namen in Deutschland . Bibliographisches Institut. ISBN   3411062525 .  
  • Fulbrook, Mary (1991). A Concise History of Germany . Cambridge University Press. ISBN   978-0-521-36836-0 .  
  • Gareth, Shaw (2011). Urban Historical Geography: Recent Progress in Britain and Germany (Cambridge Studies in Historical Geography) (Reprint edition izd.). Cambridge University Press. ISBN   0521189748 .  
  • Home, William R.; Pavlovic, Zoran (2007). Germany (Modern World Nations) (2 ed. izd.). Chelsea House Pub. ISBN   0791095126 .  
  • Hamm, Ingrid; Werding, Martin; Seitz, Helmut (3540681353). Demographic Change in Germany (8. izd.). New York: Springer-Verlag. ISBN   2007 .  
  • Berghahn, V. R. (2004). Modern Germany: Society, Economy and Politics in the Twentieth Century (2. izd.). Cambridge University Press. ISBN   0521347483 .  
  • Jahnig, Bernhart; Biewer, Ludwig (1991). Kleiner Atlas zur deutschen Territorialgeschichte (2. izd.). Bonn: Kulturstiftung der Deutschen Vertriebenen. ISBN   3885570963 .  
  • Dornbusch, Joachim; Aner, Ekkehard (1997). Grosser Atlas zur Weltgeschichte . Braunschweig: Westermann. ISBN   3075095206 .  

Vidi jo?

[ uredi | uredi kod ]

Vanjske veze

[ uredi | uredi kod ]
U Wikimedijinoj ostavi nalazi se ?lanak na temu: Dortmund
Izvor: https://sh.wikipedia.org/w/index.php?title=Dortmund&oldid=41058606