Disco

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu

Disco je glazbeni ?anr plesne glazbe te izravan nasljednik philladelphijskog i newyor?kog soula i funky groovea s po?etka sedamdesetih . Kao zaseban ?anr svoje korijene vu?e iz newyor?kih psihodeli?nih gay klubova krajem ?ezdesetih . Kao prethodnik svih plesnih ?anrova osamdesetih i devedesetih , disco je imao podjednaku popularnost u diskotekama i plesnim klubovima kao i među producentima koji su ?anru dali pe?at mnogo vi?e nego izvođa?i i autori. Zajedni?kim protivljenjem protiv dominacije rock glazbe , veliki utjecaj na ?anr imale su crna?ke homoseksualne skupine i latinoameri?ki heteroseksualci . Disco je također pobudio interes i kod ?enske populacije te se na kraju pro?irio na nekoliko vrlo uspje?nih sastava tog vremena [2] [3] [4] .

Nadahnuta ikonografija blje?tavila i ki?a poput afro frizure, disco kugle, cipela s visokom petom i hla?a na trapezu, također je bila jedna od glavnih pratilja toga ?anra.

Razvoj stila [ uredi | uredi kod ]

Svoje korijene disco vu?e iz Francuske tijekom ?etrdesetih godina. Prilikom Drugog svjetskog rata i okupacije Francuske, nacisti su zabranili sviranje i plesanje uz glazbu koja je zvu?ala ameri?ki. Izraz diskoteka dobiva ?ire zna?enje kada pripadnici francuskog pokreta otpora potajno slu?aju jazz glazbu u improviziranim, mra?nim barovima u podrumima. Ovakvi novi klubovi i barovi francuskog podzemlja postali su vrlo popularni pod te?kom okupacijom Nijemaca, a u njih se moglo u?i samo preko veze, ?ifre, statusa ili ugleda. Jazz plo?e dolazile su raznim izvorima preko oceana i sve vi?e su zamijenjivale ?ive glazbenike, a novi klubovi po?eli su se nazivati discotheque (?to na francuskom zna?i knji?ica i plo?a). Nakon zavr?etka rata crni glazbenici se vra?aju u domovinu, jazz se nanovo slobodno izvodi, a klubovi i no?ni barovi postaju ve?i i popularniji.

U to vrijeme ameri?ki disc jockeyji koji su do tada samo najavljivali glazbu i ?itali reklame, po?inju s vlastitim odabirom pjesama i miksanjem plo?a [5] . Jedan od njih je Francis Grasso koji je u no?nim okupljali?tima po?eo zadr?avati ritam na na?in da je glazba neprestano tekla, a ljubitelji plesa mogli su se zabavljati du?e i ?e??e. Neke su bitne glazbene inovacije stigle u isto vrijeme kad i disco, a DJ-i su također potaknuli nastajanje 12 in?nog remiks izdanja, koji je bio temeljni format klupske disco glazbe. Do sredine sedamdesetih u New York Cityu bilo je vi?e od 100 no?nih klubova u kojima se izvodio disco zvuk. Definicija za disco glazbu odnosila se na sva događanja na plesnom podiju. Hip hop skladba "Rapper's Delight" od sastava Sugarhill Gang ili "Heart Of Glass" od Blondie , postale su dio disco ?anra, a pojedini su se izvođa?i preko no?i prebacili na taj stil glazbe. Album s glazbom iz filma Groznica subotnje ve?eri , bio je najprodavaniji album filmske glazbe u povijesti jer je prodano vi?e od 25 milijuna primjeraka.

Utjecaj soula i plesa [ uredi | uredi kod ]

Utjecaj soula na disco najvi?e se odra?avao na uklju?ivanje orkestralnih ?i?anih ili limenih glazbala. Neki od osnovnih sastojaka mogu se dodati i bubblegumu u kojemu je disco na?ao svojeg logi?nog nastavlja?a. Orijentiran na plesne podije, bubblegum je po?etkom sedamdesetih serijom uspje?nica ("Jingle, Jangle", "Yummy, Yummy, Yummy", "Indian Giver", "Candida" i drugih), predvidio "pumpanje" nadolaze?eg plesnog ritma. U svojim produkcijama talijanski producent Giorgio Moroder uveo je hi-NRG, europski utjecaj u klasi?nim skladbama kao ?to su "Love To Love You Baby" i "I Feel Love" od Donne Summer . Dj-i uveliko doprinose svojim obradama i miksevima, a jedna od najzaslu?nijih iz tog vremena je amerikanac Tom Moulton. Pojavljivanje 12 in?nog vinila rezultiralo je objavljivanjem klasika poput "Love Is The Message", "Never Can Say Goodbye", "Ring My Bell", "Disco Inferno" i "Funky Town", uklju?uju?i i izvođa?e među kojima su ameri?ka pjeva?ica Gloria Gaynor, studijski sastavi MFSB i Lipps Inc, Sister Sledge, Ottawan, Gamble & Huff, The O'Jays i The Temptations.

?lanovi sastav Chic, Nile Rodgers i Bernard Edwards, nadahnuti jednim događajem kada nisu bili pu?teni u klub slavnih osoba pod nazivom Studio 54, iste su ve?eri napisali jednu od najtrajnijih disco skladbi koja se u po?etku zvala "Fuck Off, a kasnije promijenjena u "Le Freak". Krajem sedamdesetih disco je dominirao na ve?ini ameri?kih top ljestvica, industrija je zarađivala milijarde, a 1978 . godine u Sjedinjenim Dr?avama bilo je vi?e od 20.000 no?nih klubova.

Međutim, popularnost disco glazbe ubrzo je pala i ?anr izlazi iz trenda. U tome je djelomice pomogao ameri?ki radio voditelj Steve Dahl, kada je na utakmici Detroit Tigersa u Comiskey Parku pozvao protivnike disca da razbiju plo?e tog ?anra. Disco postaje nekakav oblik pop glazbe i blaga verzija crna?ke funk glazbe (ali bez crnaca i funka). Dotad je punk rock ve? postao novi rock and roll , a disco se vratio svojim gay korijenima postaviv?i temelje za nadolaze?e dance ?anrove. Ipak zahvaljuju?i mainstreamu pop produkcije ostaje popularan sve do danas kao neizbje?an dodatak brojnih ina?ica plesne glazbe.

Tipi?ni izvođa?i [ uredi | uredi kod ]

Među vode?im izvođa?ima disco ?anra bili su Donna Summer , sastav Bee Gees s nekoliko albuma, ameri?ka pjeva?ica Gloria Gaynor sa svojim uspje?nicama "I Will Survive" (#1, 1979.), "Never Can Say Goodbye" (#9, 1974.), "Let Me Know (I Have a Right)" (#42, 1980.)i "I Am What I Am" (#82, 1983.), sastav Chic s pjesmama "Dance, Dance, Dance (Yowsah, Yowsah, Yowsah)" (1977.), "Everybody Dance" (1977.), "Le Freak" (1978.), "I Want Your Love" (1978.), "Good Times" (1979.) i "My Forbidden Lover" (1979.), DJ-i Francis Grasso i David Mancuso, studijski orkestar MFSB, ameri?ki ?enski sastav Sister Sledge i tipi?ni disco sastav Village People. Među producentima klju?nu ulogu odigrao je Talijan Giorgio Moroder, koji je utemeljio eurodisco i bio tvorac brojnih uspje?nica.

Izvori [ uredi | uredi kod ]

Literatura [ uredi | uredi kod ]

Vanjske veze [ uredi | uredi kod ]