Za ostala zna?enja, vidi
DVD (razvrstavanje)
.
DVD medij
DVD
, skra?enica od
D
igital Video
D
isc
je opti?ki prenosni disk i koristi tehnologiju
opti?kog zapisa
, koji se mo?e koristiti za pohranjivanje podataka, uklju?uju?i filmove sa visokim video i audio kvalitetom.
DVD-ovi su sli?ni
CD-ovima
: pre?nik od 12 cm ili 8 cm (mini), ali DVD-ovi se dekodiraju u razli?it format i pri mnogo ve?oj gusto?i. Za razliku od CD-ova, svi DVD-ovi moraju imati sistem datoteka. Ovaj sistem datoteka se zove
UDF
, koja je produ?etak ISO 9660 standarda.
Digitalni vi?enamjenski disk je predstavljen 1996. godine (Prija?nji naziv je Digitalni Video Disk)
Dana?nji DVD slu?i za smje?taj kompletnih filmova, plus dodatnih materijala kao ?to su neuvr?tene scene, re?iserske zabilje?ke, reklame za film i sli?no. I sve to na vi?e jezika sa podr?ana 32 razli?ita podtitla, 9 uglova snimanja, grananjem radnje i drugo.
Na disk se pohranjuju i ostale vrste podataka: softver, tekstovi, zvuk, slike itd.
U ranim 1990-tim godinama bila su razvijena dva standarda opti?ke pohrane podataka visoke gusto?e. Jedan je bio MultiMedia Compact Disc (MMCD), podr?an od Philips-a i Sony-ja, a drugi je bio Super Density Disc (SDD), podr?an od Toshiba-e, Time-Warner-a, Matsushita Electric-a, Hitachi-a, Mitsubishi Electric-a, Pioneer-a, Thomson-a, i JVC-a.
Predsjednik IBM-a, Lou Gerstner je u ulozi medijatora pomirio dvije strane u nastojanju da se izbjegne udvojenost standarda i skupi "sukob" kao u slu?aju VHS-a i Betamax-a u 1980-tim godinama. Philips i Sony su odbacili svoj i prihvatili Toshiba-in standard.
Prvi DVD plejeri i diskovi su se pojavili u novembru 1996. u Japanu, martu 1997. u SAD-u, 1998. u Evropi i 1999. u Australiji. Prvi filme na DVD-u je Twister iz 1996. godine.
Postoji vi?e potencijalnih nasljednika DVD-ja koje razvijaju razli?iti konzorcijumi: Sony/Panasonic's Blu-ray Disc (BD), Toshiba HD DVD i Maxell's Holographic Versatile Disc (HVD).
DVD diskovi mogu sadr?avati sljede?e vrste podataka:
- DVD-Video (sadr?ava video fajlove (video i zvuk))
- DVD-Audio (sadr?ava zvuk visoke definicije (
high-definition sound
))
- DVD-Data (fajlovi)
DVD medijum takođe mo?e biti:
- DVD-ROM (presovani disk, samo za ?itanje podataka)
- DVD+R/RW (R = za jednokratno snimanje, RW = za vi?ekratno snimanje)
- DVD-R/RW (R = za jednokratno snimanje, RW = za vi?ekratno snimanje)
- DVD-RAM (nasumi?no vi?ekratno snimanje; "after-write" provjeravanje integriteta podataka je uvijek aktivno.)
DVD medij mo?e imati jednu ili dvije aktivne strane i jedan ili dva sloja podataka na svakoj strani. Kolicina strana i slojeva podataka određuju kapacitet diska. Naspram podataka sakupljenih tokom 2004 godine, dvostrani DVD diskovi su skoro nestali sa svjetskih tr?ista.
Na svjetskom tr?istu mogu se na?i slijede?e verzije DVD diskova:
- DVD-5: Jednostrani i jednoslojni DVD ima 4.7 gigabajta (GB) ili 2.32 gigabita (GiB)
Dvd?6 Video
- DVD-9: Jednostrani i dvoslijni DVD ima 8.5 gigabajta (GB) ili 7.92 gigabita (GiB)
- DVD-10: Dvostrani i jednoslojni DVD ima 9.4 gigabajta (GB) ili 8.75 gigabita (GiB)
- DVD-14: Dvostrani DVD sa dva sloja na jednoj i sa jednim slojem na drugoj strani ima 13.2 gigabajta (GB) ili 12.3 gigabita (GiB)
- DVD-18: Dvostrani, dvoslojni DVD na obadvije strane ima 17.1 gigabajta (GB) ili 15.9 gigabita (GiB)
DVD+R DL diskovi koriste se i za snimanje igrica i programa za igra?ku konzolu Xbox 360.