Chester Alan Arthur
(
5.10.
1829
. -
18.11.
1886
.) bio je
ameri?ki
politi?ar, najpoznatiji po tome ?to je bio 21.
predsjednik SAD
.
Chester Alan Arthur se rodio u Vermontu, da bi se u djetinjstvu njegovi roditelji preselili u dr?avu New York. Tamo se ?kolovao na presti?nom
Union Collegeu
. Nakon kra?e karijere kao predava?a u Vermontu, posvetio se studiju prava i bio primljen u advokatsku komoru New Yorka godine
1854
.
Godine
1861
. je nakon izbijanja
građanskog rata
imenovan glavnim indentantom dr?avne milicije New Yorka. Na toj poziciji je stekao veliki ugled zbog uspje?nog vođenja logistike. Kasnije je imenovan glavnim inspektorom oru?anih snaga i vrhovnim intendantom u ?inu brigadnog generala.
Arthur se nakon rata vratio advokaturi, ali je u međuvremenu stekao utjecajne prijatelje, od kojih je najva?niji bio
republikanski
politi?ar
Roscoe Conkling
. Nakon ?to je za predsjednika izabran republikanac
Grant
, Conkling se potrudio za svoje prista?e ishoditi ?to je mogu?e vi?e unosnih polo?aja u federalnoj upravi. Arthur je tako godine
1871
. postao glavnim carinikom u njujor?koj luci.
Arthur je, za razliku od mnogih svojih prethodnika, tu funkciju vr?io savjesno i prili?no uspje?no. Međutim, kada je predsjednikom postao reformatorski nastrojeni
Hayes
, na njegov udar su do?la politi?ka imenovanja po "sistemu plijena", uklju?uju?i Arthurovo. Godine
1878
. Arthur je smijenjen te se priklju?io frakciji tzv.
Nepokolebljivih
unutar Republikanske stranke, ?iji je cilj bio suprotstaviti se reformi federalne uprave i o?uvati "sistem plijena".
Na republikanskoj konvenciji 1880. godine Grant kao favorit
Nepokolebljivih
je pora?en od reformatora Garfielda.
Nepokolebljivi
su kao utjehu dobili mjesto potpredsjednika koje je pripalo Arthuru. Iste godine Garfield je izabran za predsjednika.
2.7.
1881
. Garfielda je ustrijelio
Charles J. Guiteau
, fanati?ni prista?a
Nepokolebljivih
, kojemu je glavni motiv bilo nastojanje da Arthur postane predsjednik. Nakon ?to je Garfield od posljedica ranjavanja umro, Arthur je
19.9.
1881
. polo?io zakletvu kao predsjednik.
Međutim, kada je preuzeo
Bijelu ku?u
, Arthur je smatrao kako ima moralnu du?nost nastaviti s onim ?to je bio zapo?eo njegov ubijeni prethodnik. Na veliko razo?aranje svojih prista?a, Arthur je proveo cijeli niz reformi federalne uprave. Od njih je najva?nija bilo dono?enje tzv.
Pendletonovog zakona
kojim je kona?no ukinut tzv. "sistem plijena" ustanovljen kao obi?aj za vrijeme predsjednika
Jacksona
. Umjesto da se svi polo?aji i namje?tenja u dr?avnoj upravi dijele po kriteriju strana?ke pripadnosti, ustanovljene su kategorije slu?benika i namje?tenika koji se primaju isklju?ivo na temelju pismenog ispita i stru?nih kvalifikacija, odnosno ne mogu se smijeniti osim u za to to?no određenim okolnostima. Tako su SAD po prvi put u svojoj historiji dobile modernu
birokraciju
.
Arthur se također suo?io i s dotada uglavnom zanemarivanim socijalnim i politi?kim problemima do koje je dovela sve ve?a imigracija u SAD. Godine 1882. su doneseni prvi propisi u cilju reguliranja i ograni?enja imigracije, a
Kinezima
je zabranjeno naseljavanje na podru?ju SAD. Arthur je također snizio carinske stope, ?ime je stekao popularnost među farmerima, ali neprijateljstvo
protekcionisti?ki
raspolo?enih industrijalaca koji su bili glavni financijeri Republikanske stranke.
Iako je pred kraj mandata u?ivao relativnu dobru popularnost u ameri?koj javnosti te iako je uspje?no krio da pati od te?ke bubre?ne bolestu, Arthur nije uspio godine
1884
. ishoditi republikansku nominaciju za predsjedni?kog kandidata. Njegov suparnik James G. Blaine je kasnije na izborima pora?en od demokratskog kandidata
Grovera Clevelanda
.
Nakon isteka mandata Arthur se vratio u New York, a dvije godine kasnije umro od
mo?danog udara
.