Za ostala zna?enja, vidi Bura (razvrstavanje) .

Vjetrovi na Mediteranu
tramontana bura levanat jugo o?tro lebi? pulenat maestral

Bura (sjevernjak, sjever, tal. bora ) vrlo je jak vjetar , koji povremeno pu?e osobito u hladnije doba godine u sjevernom dijelu isto?ne obale Jadranskog mora , a i u nekim drugim krajevima na Zemlji .

Vrlo je zna?ajna prirodna pojava, jer znatno utje?e na ?ivot ljudi, organizama i razvoj vegetacije. Bura dolazi s kopna i pu?e, prelaze?i bilo i obronke gorskog lanca, uglavnom smjerom prema moru . Pu?e obi?no velikom, katkada orkanskom snagom, naro?ito ondje, gdje se gorje prote?e blizu morske obale.

Nastanak bure [ uredi | uredi kod ]

Bura nastaje tako, ?to se hladan zrak iz kopnenog zaleđa ru?i niz strme obronke gorskog lanca i kroz uske primorske drage prema moru, pa struja zraka , gibaju?i se niz strmu kosinu, posti?e uz neke uvjete vrlo veliku brzinu . Ima izrazitu vertikalnu komponentu gibanja (odatle naziv padaju?i vjetar ) te jaku nemirnu struju zraka ili turbulentnosti . Ova se osobina o?ituje osobito u tome, ?to glavna struja vjetra nije jednoli?na, pa tako bura pu?e na mahove, pri ?emu se slabiji i ja?i udarci refuli (tal. raffica , tal. dial. refolo ) odmjenjuju uz kra?e ili du?e stanke, za kojih vjetar znatno oslabi.

Op?i su preduvjeti za nastanak bure su da uz topografski zna?ajnu konfiguraciju tla (relativno strmu terensku kosinu, koja le?i na rubu prostranijeg gorskog masiva), moraju vezati dva klimatski razli?na, inkoherentna podru?ja (prostrano hladno kopneno zaleđe i toplo more).

S meteorolo?kog gledi?ta treba da elementi, pogodni za razvoj bure, kongruentno djeluju s razvojem tla. Meteorolo?ki preduvjeti dolaze do izra?aja u zna?ajnoj razdiobi temperature i tlaka zraka. Velika i trajna toplinska razlika između hladnog zaleđa i toplog morskog podru?ja podno terenske kosine ?ini, da se du?e odr?ava velik bari?ki gradijent (velika razlika barometrijskog tlaka na razmjerno malim udaljenostima). Bari?ki gradijent, usmjeren u pravcu predjela ni?eg tlaka nad morem, va?an je preduvjet za to, da se pokre?u uzdu?ne mase od zaleđa prema moru.

Opisana razdioba meteorolo?kih elemenata temperature i tlaka nastupa redovno u zimsko doba, kad polarni hladni zrak prekriva srednju Europu i stvara ovdje ?iroko podru?je visokog tlaka zraka ( anticiklonu ), dok u ju?noj Europi vladaju istodobno vi?e temperature i razmjerno ni?i tlak.

Trajanje bure i brzine [ uredi | uredi kod ]

Bura zna potrajati i po vi?e dana, po?inje obi?no dosta naglo, a jenjava ne?to polak?e. Brzina struje zraka kod udaraca ja?e bure vrlo je velika te ?esto prelazi 20 m/s. (72 km/h), ?to po Beaufortovoj ljestvici za ja?inu vjetra odgovara stupnju 9, a katkad prema?uje 50 m/s (oko 180 km/h). Pojedini udarci bure ?esto i znatno mijenjaju svoju ja?inu i smjer, te se po smjeru katkada znatno razlikuju od op?eg smjera glavne struje vjetra. Zna?ajno je kod bure, da dnevni hod ja?ine vjetra ima dvostruku periodu: glavni maksimum i minimum ja?ine padaju oko 21h i 14h, sporedni na 7h i 2h.

Ru?e?i se prema moru bura svojim udarcima pokre?e i di?e morsku vodu stvaraju?i vrlo nemirno more i raspr?uje ga u vrlo sitne kapljice, od kojih se na moru stvara osebujna, katkada neprozirna magla ( fumarea ); od koje se na povr?ini predmeta i raslinja stvara posolica (slana), tj. naslaga morske soli, koja znatno uni?tava vegetaciju.

Bura je hladan i suh vjetar pa sni?ava temperaturu i vlagu. Svojstvo bure je ?to vjetar zbog dinami?kog zagrijavanja zraka pri njegovom spu?tanju u ni?u povr?inu spre?ava kondenzaciju vodene pare, a time i nastajanje oblaka i mogu?nost padanja oborina.

Doseg bure [ uredi | uredi kod ]

Opseg i doseg bure obi?no nije velik, no pod određenim uvjetima mo?e uz mjesne razlike u jakosti i smjeru vladati istodobno i na ve?em dijelu morske obale i u neposrednom zaleđu. Ona pu?e najja?e na obali, u uskim primorskim dragama i prijelazima na gorskom bilu. U daljem gorskom zaleđu vjetar je istodobno znatno slabiji te obi?no nema zna?ajnih osobina bure; na moru, ne?to udaljenije od obale, snaga bure opada dosta naglo, tako da na tu stranu dose?e do desetak morskih milja . Katkada ona zahva?a velikom snagom i udaljenije otoke na?eg primorja, a katkada pu?e samo na jednom dijelu obale, gdje su prilike za njen razvoj osobito povoljne.

Vrste bure [ uredi | uredi kod ]

Razlikuju se dvije vrsti bure: anticiklonalna i ciklonalna .

Kod ciklonalne bure je zna?ajno, da se uz visoki tlak u srednjoj Europi istodobno nalazi na Jadranu ja?a baro-metrijska depresija, dok kod anticiklonalne nema izrazite depresije, ali postoji pruga izrazito vi?eg tlaka nad na?im primorjem.

Anticiklonalna bura [ uredi | uredi kod ]

Kod anticiklonalne bure vlada obi?no dosta vedro vrijeme, samo je vrh gorskog bila stalno zastrt sa za ovu vrstu bure zna?ajnim stojnim oblakom (≫brv≪).

Ciklonarna bura (?kura bura) [ uredi | uredi kod ]

Kod ciklonalne bure op?i je smjer vjetra vi?e sjeverni nego sjeveroisto?ni ili isto?ni, nebo je obi?no obla?no (otud naziv ?kura bura od tal. bora scura ), a katkada prati ovu buru i ne?to ki?e ili snijega , a uzrok je ?to se nad strujom bure odr?ava mnogo toplija struja vla?nog zraka (ju?ina, scirocco), koja kod uzdizanja kondenzacijom vodene pare daje veliku naoblaku i oborine .

Vjetrovi sli?ni buri [ uredi | uredi kod ]

Po vanjskim u?incima ja?a, a i po znatnijem sni?avanju temperature poznata je

• Kavkaska bura kod Novorosijska na sjeveroisto?noj obali Crnoga mora , gdje bura dolazi kroz klanac Marhot i ru?i se prema luci grada. Zna?ajno je, da je visinska razlika ovdje manja (400 m) nego u na?em primorju, pa ipak bura posti?e vrlo veliku snagu.
• Bura koja vlada u Arktiku na Novoj Zemlji ima sli?ne uvjete i zna?ajke kao i na ostalim mjestima.
• Buri je po u?inku i karakteru posve srodan vjetar mistral, koji se kao habituelna pojava javlja na francuskoj i ligurskoj obali Sredozemnog mora .
• Buri su posve srodni i vjetrovi, koji zimi s kopna pu?u u sjevernijem dijelu norve?ke obale, kao i vjetrovi na pacifi?koj obali Srednje Amerike (pod imenom Tehuantepecer), koji se ru?e s visokih Kordiljera prema moru.
• Sli?ni vjetrovi pu?u i na obali Perzijskog zaljeva , zaljeva Oman, na ju?noj obali Arabije, a mjestimi?no i u Antarktiku i drugdje.

Utjecaj bure [ uredi | uredi kod ]

Utjecaj bure na kraj, u kome vlada, odra?ava se mnogostruko.

Po mehani?kim u?incima mo?e bure zbog razorne snage biti vrlo ?tetna građevinama i brodovima , znatno sprije?ava i ugro?ava kopneni i pomorski promet i uni?tava ve?i dio vegetacije, osobito drve?e i ?ume , kod ?ega osim mehani?kog utjecaja dolazi jo? i djelovanje posolice. Goli kr? na?ega primorja bez sumnje je vi?e posljedica djelovanja bure nego utjecaja pedolo?kog karaktera ili drugih klimatskih uvjeta.

S fiziolo?ko-balneolo?kog (terapeutskog) gledi?ta mo?e utjecaj bure biti specifi?no razli?an, no na?elno se bura u tom pogledu mo?e smatrati povoljnim ?imbenikom, jer izda?no dovođenje ?istoga gorskog zraka i njegovo sna?no mije?anje s toplijim morskim zrakom uz neko sni?enje temperature osvje?uje organizam, dok istodobno suho?a zraka pospje?uje transpiraciju, a udarci vjetra (ako nisu prejaki) vr?e povoljne fiziolo?ke podra?aje. Pritom ?e pone?to utjecati i sadr?aj sitno raspr?ene morske soli i joda u zraku, a vjerojatno u nekoj mjeri i njegova ionizacija. Samo u slu?ajevima, kad je bura vrlo hladna i prejaka, postaje fiziolo?ki nepodno?ljiva i opasna.

I u dru?tvenom je pogledu u ?ivotu ?ovjeka utjecaj bure o?igledan; on se odrazio na primjer u na?inu gradnje ku?a (niski jaki krovovi), u izgradnji naselja (odabiranje za?ti?enih mjesta), u na?inu uzgajanja ?umskih i poljodjelskih kultura (izbor otpornih vrsta i za?tita), u osobito razvijenom osje?aju pomoraca za upoznavanje promjena vremena i u njihovim otpornim sposobnostima pri ote?anom brodarskom prometu i ribarenju kao i op?enito u tipu ?ovjeka i njegovu ?ivu temperamentu, na?inu ?ivota i naviklosti za borbu s nesklonim prirodnim elementom.

Temperatura [ uredi | uredi kod ]

Za odr?avanje bure kroz du?e vremena bitan je momenat stalan pridolazak hladnog (polarnog) zraka u zaleđu uz postojanu toplinsku opreku između oba podru?ja. U pogledu ove temperaturne razlike va?no je istaknuti, da je u zoni granice opre?nih klimatskih tipova i vertikalno opadanje temperature i op?enito uzev?i vrlo naglo, a osobito je taj pad temperature s visinom velik, kad postoje preduvjeti za buru. Taj vertikalni temperaturni gradijent prema?uje tada iznos t.zv. adiabati?kog gradijenta (1° C/100 m), a s time je u savezu, da t zv. potencijalna temperatura mora biti u gornjoj razini ni?a nego u donjoj. To zna?i, da kod bure hladni zrak, silaze?i u nizinu uprkos znatnog dinami?kog ugrijavanja, ipak nadolazi razmjerno hladniji od zraka u ni?em podru?ju. Ipak treba naglasiti, da temperatura zraka nado?log s burom nije redovno (po apsolutnom iznosu) abnormalno niska. Fiziolo?ki osje?aj hladno?e dolazi dijelom od spomenute temperaturne razlike, a u velikoj mjeri i od nagloga isparivanja vlage na ljudskoj ko?i (zbog suho?e zraka i njegove sna?ne i brze izmjene), a ovo znatno sni?ava temperaturu ko?e.

Znanstveno istra?ivanje bure ispituje podatke o brzini i smjeru struje zraka, o unutarnjoj strukturi vjetra i op?im meteorolo?kim prilikama, kod kojih ona nastaje. Podaci o brzini i smjeru dobivaju se mjerenjem ili registracijom na posebnim spravama (anemometrima ili anemografima).

Vanjske veze [ uredi | uredi kod ]

Meterolo?ke karte