Vigovci

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno sa stranice Britanska vigovska stranka )
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Vigovci
Whigs
Lider Robert Walpole ( 1676 . - 1745 .
Henry Pelham ( 1743 . - 1754 .)
Osnovana 1678 .
raspu?tena 1868 .
Naslednik Liberali , Piliti
Sedi?te London
Ideologija vigizam liberalizam

Vigovci ( engleski : Whigs ) je naziv za nekada?nju politi?ku partiju u Parlamentu Engleske, ?kotske i Irske poznatoj po velikom rivalstvu sa isto tako nestalom Torijevskom partijom, tokom 18. vijeka . [1]

Historija

[ uredi | uredi kod ]

Vigovci su isprva bili samo parlamentarna frakcija, u partiju su se po?eli profilirati oko 1679 ., kad se rasplamsala borba oko zakona o isklju?enju Jamesa, tada?njeg vojvode od Yorka (kasnijeg kralja Jamesa II. ), kao pretedenta na engleski tron , protiv ?eg su oni odlu?no bili, jer je bio rimokatolik . [1]

Slavna revolucija ( 1688 . - 1689 .) znatno je ubla?ila podjele između dviju rivalskih partija , za ?to bile zaslu?ne obje strane. Nakon nje ve?ina Torijevaca prihvatila je ne?to Vigovske doktrine da je bolja ograni?ena ustavna monarhija , od apsolutizma baziranog na bo?anskom pravu. [1]

Za vladavine kraljice Anne , Torijevci su bili opozicija sastavljena od aristokracije koja se zalagala za vjersku toleranciju i pro?irenja po svijetu, u to vrijeme ta partija se po?ela identificirati sa anglikanizmom i seoskim plemstvom s druge strane Vigovska baza bila je zemlji?na aristokracija udru?ena sa financijskim interesima bogate srednje klase. [1]

Nakon smrti Anne 1714 , George I do?ao na prijestolje kao kandidat Vigovaca, gotovo istovremeno - 1715 . je torijevski lider Henry John, Prvi vikont od Bolingbroka, pobjegao u Francusku , to je partiji totalno uni?tilo politi?ku mo? . [1] Pa su nakon tog, gotovo punih 50 godina nestali sa politi?ke scene, za to vrijeme vladala je jedna aristokratska grupa, povezana rodbinsko - poslovnim interesima, koji su se istina predstavljali kao Vigovci, ali to je bilo vi?e zbog uspomena na tradiciju, nego ?to je bila realnost. S druge strane ?vrsti Torijevci, diskreditirani su kao Jakobiti , odnosno kao grupa koja tra?i vra?anje Stuartovog nasljednika na prijestolje. [1]

Ali je i pored svih nevolja oko 100 torijevskih lordova ostalo u Donjem domu Parlamenta pa su i nadalje imali neku te?inu u politici. [1]

Za vladavine Georga III ( 1760 . - 1820 .) nestalo je politi?kih partija u parlamentu, pa nisu postojali ni Vigovci, osim grupa simpatizera. [1] Obnova partijskog ?ivota po?ela se oblikovati tek nakon 1784 ., kad su iskrsle duboke politi?ke dileme, oko ameri?ke revolucije . [1]

Nakon 1784 . William Pitt Mlađi pojavio se kao lider nove Torijevske partije , koja je ?irem smislu zastupala interese dr?avne aristokracije , trgova?ke klase, i funkcionere dr?avne administracije . [1] Za razliku od njih Vigovci su ovaj put bili u opoziciji na ?elu s Charlesom James Foxom , oni su u to vrijeme zastupali su interese vjerskih disidenata , industrijalaca i svih onih koji su tra?ili izborne , parlamentarne i filantropske reforme. [1]

Francuska revolucija i Napoleonski ratovi uskoro su dodatno zakomplicirali podjelu između partija . Velik dio umjerenijih Vigovaca napustio je Foxa i pridru?io se Pittu. Nakon 1815 . i razdoblja partijske konfuzije, na kraju su se iskristarizirale konzervativna struja Roberta Peela i Benjamina Disraelia i liberalna lorda Johna Russella i Williama Gladstonea , koje su se stopile sa Konzervativnom i Liberalnom partijom .

Nakon tog ime Vigovac vi?e ni?ta ne zna?i u svijetu politike, dok se Torijevcima i danas zovu pripadnici suvremene Konzervativne partije . [1]

Etimologija

[ uredi | uredi kod ]

Rije? Whig po kojoj su Vigovci dobili ime, vjerojatno je ?kotsko galska , izvorno je zna?ila konjokradica , kasnije se odnosila na ?kotske prezbiterijance , a neformalno i na buntovnike koji su htjeli svrgnuti s trona dotada?nje gospodare i sami preuzeti vlast, za koju su tvrdili da im pripada. [1]

S druge strane rije? Tory bila je irskog porijekla koja je zna?ila papinski odmetnik, a odnosila se na sve one koji su podr?avali nasljedno pravo Jamesa II. na engleski tron unato? tome ?to je bio rimokatolik . [1]

Izvori

[ uredi | uredi kod ]
  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 1,11 1,12 1,13 ? Whig and Tory (engleski). Encyclopædia Britannica . Pristupljeno 06. 10. 2014 .  

Vanjske veze

[ uredi | uredi kod ]