Bolj?oj teatar

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Bolj?oj teatar
Большой театр
Pogled na eksterijer teatra nakon restauracije
Pogled na eksterijer teatra nakon restauracije
Pogled na eksterijer teatra nakon restauracije
Mjesto Moskva
Dr?ava   Rusija
Vrijeme gradnje 1820 . - 1825 .
Otvorenje 1825 .
Obnova 1856 .
1921 .
2005 . - 2011 .
Vlasnik Ruska dr?ava
Tip građevine teatar
Arhitekti i izvođa?i radova
Arhitekt Osip Bove
Tehni?ki podaci
Broj katova 6
Koordinate: 55°45′N 37°37′E  /  55.750°N 37.617°E  / 55.750; 37.617
Web Bolshoi.ru www.bolshoi.ru

Bolj?oj teatar ( Большой театр [b?l???oj t???at?r] ) ( rus. : veliki teatar; slu?beno Dr?avni akademski Veliki teatar Rusije , rus. Государственный академический Большой театр России ), moskovski baletni i operni teatar, smje?ten na Teatarskom trgu.

Rusi su za operne i baletne ku?e gradili impozantnije građevine zato se i zove Bolj?oj = Veliki , a za klasi?ne teatarske ku?e puno manje zgrade.

Historija

[ uredi | uredi kod ]

Za slu?beni po?etak tog teatra se ra?una 28. mart ( 17. mart po julijanskom kalendaru ) 1776 . kad je carica Katarina Velika dodjelila knezu Petru Urusovu privilegiju organiziranja teatarskih predstave svih vrsta, uklju?uju?i i ma?karade, plesove i druge oblike zabave, za razdoblje od deset godina. [1]

Urusov je ubrzo u?ao u dugove, pa si je uzeo patnera britanskog trgovca Michaela Maddoxa , koji je tad radio velike poslove po Carskoj Rusiji , na kraju je Urusov iza?ao iz tog posla, pa je i Maddox zapao u nepremostive dugove, koje je nakraju preuzela carska riznica. Bolj?oj je svoju prvu zgradu dobio 1780 . ona se nalazila na desnoj obali rijeke Neglinaja u ulici Petrovka (zbog tog su Moskovljani taj teatar zvali Petrovski teatar ). Zgrada teatra je sve?ano otvorena 30. decembra 1780., [1] i bila je u funkciji, do jeseni 1805 . kad je izgorila. Bolj?oj je ponovno postao besku?nik, i davao predstave po privatnim dvoranama. Od 1808 . ponovo imaju dvoranu Arbatov , drvenu građevinu, koji je u rekordnom roku, izgradio Carlo Rossi, ali je i ona izgorila 1812 . za vrijeme Napoleonovog zauzimanja Moskve . [1]

Od 1806 . Bolj?oj je postao jedan od carskih teatara, a njegova teatarska ?kola, za baletane, pjeva?e i muzi?are, dotad zvana - Teatarska ?kola Petrovski - Moskovski teatarski carski licej (ona je 1911 . prezvana u Moskovsku ?kolu baleta ). [1]

Natje?aj za projekt nove dvorane proveden je 1819 . na njemu je pobjedio Andrej Mihalkov , profesor na Umjetni?koj akademiji, ali je na kraju njegov projekt odba?en kao preskup. Zbog tog je tada?nji gradona?elnik Moskve Dmitrij Golicin naru?io projekt od arhitekta Osipa Bove 1820 . [1] koji je novi Bolj?oj projektirao kao klasicisti?ku pala?u, sa portikom na osam masivnih stupova , na novom trgu u ?ijoj sredini je podignuta veliki spomenik Apolonu . [1]

Pogled na obnovljenu unutra?njost 2011.

Nova zgrada otvorena je 1825 . i slu?ila je svrsi punih 30 godina, sve dok i nju nije zahvatio po?ar 11. marta 1853 ., nakon kojeg su od nje ostali samo kameni djelovi.

Nakon tog proveden je natje?aj za obnovu zgrade teatra, na natje?aju je pobjedio Alberto Cavos , glavni arhitekt carskih teatara i profesor na Petrogradskoj umjetni?koj akadamiji. [1] Obnovljena zgrada teatra, podignuta je kao potpuno nova građevina 1856 ., i bitno ve?a, tako da se u gledali?tu novog teatra visokom 6 katova, moglo smjestiti vi?e od 2300 gledaoca. [1] Novi Bolj?oj otvoren je sve?ano 20. augusta 1856 . na dan krinidbe cara Aleksandra II. , Bellinijevom operom Puritanci . [1]

Krajem 19. vijeka Bolj?oj je izrastao u mo?nu teatarsku instituciju, ?ija je operna i baletna produkcija ruskih i drugih evropskih autora izvr?ila sna?an uticaj na te umjetni?ke discipline u cijelom zapadnom svijetu. Nakon Oktobarske revolucije 1924 . Bolj?oj je dobio svoju drugu manju pozornicu, a 1961 . i tre?u, nedaleku Kongresnu pala?a u Kremlju, kapaciteta 6 000 gledatelja, koja je adaptirana u pozornicu za velike spektakle. [2]

Bolj?oj je unato? pote?ko?a uspio pre?iviti Oktobarsku revoluciju - 1917 ., oba svjetska rata i raspad Sovjetskog saveza 1990 .- 1991 . Za vrijeme Drugog svjetskog rata Bolj?oj je djelomi?no evakuiran u sibirski Kujbi?ev , dio ansambla koji je ostao u Moskvi nastavio je davati predstave na njihovoj manjoj sceni, a dobar dio mlađih ?lanova ansambla regrutiran je u Crvenu armiju da brani zemlju. Glavna zgrada teatra je o?te?ena - 22. oktobra 1941 . kad je bomba udarila u portik, ali je unato? ratu Bolj?oj obnovljen za zimskih mjesci 1942 . [1]

Od sredine 1950-ih Bolj?oj poduzima ?esta gostovanja po svijetu. [2]

Dana?nji Bolj?oj

[ uredi | uredi kod ]

Glavna zgrada teatra restaurirana je u vi?e navrata (prvi put 1921 .), ali uvijek nabrzinu - nikad temeljito, iako je jo? 1987 . tada?nja vladina komisija, da zgrada zaslu?uje temeljnu rekonstrukciju. Nakon brojnih odgoda, rekonstrukcija glavne zgrade teatra zapo?ela je 1. jula 2005 . i trajala je sve do 28. oktobra 2011 . [1]

Obnovljeni Bolj?oj sve?ano je otvoren izvedbom opere Ruslan i Ljudmila Mihaila Glinke na kojoj su bili prisutni tada?nji predsjednik Rusije Medvjedev i predsjednik vlade Putin .

Izvori

[ uredi | uredi kod ]
  1. 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 ? History (engleski). State Academic Bolshoi Theatre of Russia . Pristupljeno 22. 1. 2013 .  
  2. 2,0 2,1 ? Bolshoi Theatre (engleski). Encyclopædia Britannica . Pristupljeno 22. 1. 2013 .  

Vanjske veze

[ uredi | uredi kod ]