Basel

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno sa stranice Bazel )
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Basel
Bale / Basilea
Trg Barfüsserplatz‎ u centru grada
Trg Barfusserplatz? u centru grada
Trg Barfusserplatz? u centru grada
Koordinate : 47°34′N 07°36′E  /  47.567°N 7.600°E  / 47.567; 7.600
Dr?ava   ?vicarska
Kanton Basel-Stadt
Vlast
 -  Gradona?elnik Elisabeth Ackermann
Povr?ina
 -  Ukupna 23.9 km²
Visina 260 m
Stanovni?tvo (2012)
 -  Grad 170.635
Vremenska zona UTC+1 ( UTC+2 )
Po?tanski broj 4000
Slu?bene stranice
www.basel
Karta
Basel na mapi Švajcarske
Basel
Basel
Basel na karti ?vicarske

Basel ( francuski : Bale , talijanski : Basilea ) je glavni grad ?vicarskog kantona Basel-Stadt . Grad ima 170.635 stanovnika [1] i tre?i je grad po veli?ini, nakon ?eneve i Zuricha .

Geografija

[ uredi | uredi kod ]

Basel le?i na sjeveru ?vicarske , na tromeđi sa Njema?kom i Francuskom , du? obala rijeke Rajne . Rijeka ga dijeli na dva dijela: manji, historijski zvan Kleinbasel (Mali Basel) na desnoj obali, te novi Grossbasel (Veliki Basel) na lijevoj obali.

Historija

[ uredi | uredi kod ]

Prva naselja na teritoriji dana?njeg Basela nastala su jo? za prahistorije , a osnovala su ih keltska plemena . Po?etkom nove ere teritorij dana?njeg Basela okupirali su Rimljani i osnovali naselje Augusta Raurica, 10 do 20 km od dana?njeg centra grada. Negdje pred kraj Rimskog Carstva ustalio se naziv Basilea ili Basilia za grad.

Po?etkom srednjeg vijeka kroz taj kraj protutnjalo je mnogo barbarskih plemena . Godine 917 . grad su razorili Ugari . Od 999 . naselje je do?lo pod upravu prin?eva - biskupa i pod njihovom vla??u ostao je sve do pojave protestantizma u 16. vijeku . U 11. vijeku po?inje izgradnja katedrale , a u slijede?em vijeku izgrađen je most preko Rajne , zahvaljuju?i kojem je grad postao va?an prometni centar i veliko trgovi?te. Univerzitet je osnovan 1460 . kao najstarija ?vicarska visoko?kolska ustanova.

Basel se pridru?io ?vicarskoj konfederaciji 1501 . godine. Od 1529 . Basel je postao jedan od centara protestanske reformacije i to onog krila koje je bilo pod velikim uticajem Jeana Calvina . U to vrijeme grad je postao zna?ajno sredi?te nauke, umjetnosti i ?tampe.

Tokom Francuske revolucije ( 1789 ? 1799 ) građani Basela su aktivno sudjelovali u svim događanjima, pa je grad sa okolinom 1792 . godine pripojen francuskoj marionetskoj Rauracijskoj republici . Basel je bio dio te republike sve do pada Napoleona 1814 . godine. Basel je zatim sa okolicom pripojen ?vicarskoj konfederaciji, a to stanje ostalo je nepromjenjeno do danas. Zbog velikih nesuglasica sa svojom okolicom 1833 . do?lo je do razdvajanja dotada?njeg kantona Basel na dva nova, Basel-Stadt (grad) i Basel-Landschaft (okolica) .

Privreda

[ uredi | uredi kod ]

Basel je u svjetskim razmjerima zna?ajni centar kemijske i farmaceutske industrije. Velike farmaceutske kompanije kao Novartis i Hoffmann-LaRoche imaju sjedi?te u Baselu. Pored toga Basel je glavni ?eljezni?ki ?vor sa jednim od najve?ih teretnih ?eljezni?kih kolodvora u Evropi . Sa svojom brodskom lukom (jedinom u ?vicarskoj) Basel je putem reke Rajne povezan sa Sjevernim morem . EuroAirport, Basel-Mulhouse-Freiburg se nalazi u francuskom gradu Saint-Louis , pa je povezan eksteritorijalnim putem sa gradom. Kroz aerodrom prolazi francusko-?vicarska carinska zona.

Panorama grada
Panorama grada

Izvori

[ uredi | uredi kod ]
  1. ? Struktur und Entwicklung (njema?ki). Basel-Stadt . Pristupljeno 7. 3. 2013 .  

Vanjske veze

[ uredi | uredi kod ]