Arhaik je geolo?ki eon koji prethodi proterozoiku , a zavr?ava prije 2,5 milijardi godina. Njegova podjela se ne temelji na stratigrafiji , nego je zbog nedostatka fosila definirana radiometrijski. Donja granica nije priznata od ICS-a ( Međunarodne stratigrafske komisije ), ali obi?no se postavlja na 3,8 milijardi godina, tj. krajem hadija .

Iako postoji kamenje za koje se zna da je starije, najstarije stene na povr?ini Zemlje su arhejske ili malo starije. Arhejske stene su poznate na Greenlandu , Kanadskom ?titu , severozapadnoj Australiji i ju?noj Africi .

Arhejska atmosfera izgleda nije sadr?avala slobodni kiseonik . Temperature su izgleda bile blizu modernih razina, iako astronomi misle da je sunce bilo za jednu tre?inu mutnije. To se obi?no pripisuje ve?oj koli?ini gasova iz staklenika nego ?to je zabele?ena docnije u historiji Zemlje.

Verovatni ostaci bakteriskog pokrova ( stromatoliti ) su pronađeni kroz Arhej, i nekoliko mogu?ih tragova bakterijskih fosila su pronađeni u naslagama ro?njaka . Smatra se kako je ?ivot postojao u arheju, ali da je bio ograni?en na proste jednostani?ne organizme bez jedra, tzv. prokariote .

Po?etkom arhaika, toplinski tok Zemlje bio je gotovo tri puta ve?i od dana?njeg te dvostruko ve?i od onoga u proterozoiku . Vi?ak topline mogao je dolaziti od topline zaostale nakon prirasta planeta , dijelom od topline nastanka ?eljezne jezgre , a djelomi?no uzrokovan ve?om rediogenetskom proizvodnjom topline od kratko?ivu?ih nestabilnih elemenata poput uranija -235.

Zemlja u ranome arhaiku vjerojatno je imala razli?it tektonski stil ? mnogo dinami?niji od dana?njeg, zbog izrazitijih konvekcijskih strujanja u pla?tu , ?emu je uzrok bio ve? spomenuti veliki toplinski tok. Tektonika plo?a omogu?ila je nastanak kontinenata , koji su se pove?avali ili pretaljivanjem morske kore u zonama subdukcije , ?ime je procesima diferencijacije nastajala sve felzitnija magma , ili prirastom kontinenata sudarima manjih kontinentalnih masa. Neki geolozi smatraju da je prvotna kontinentalna kora nastala iznad vru?ih to?aka , a ne zona subdukcije .

Tim procesima u arhaiku nastali su prvi kratoni ? prostori koji nisu deformirani od kambrija , a sastoje se od ?tita, magmatsko-metamorfnog kompleksa izlo?enog na povr?inu, te platforme, magmatsko ? metamorfnog kompleksa prekrivenog slojem sedimentnih stijena . Zemljini kratoni i ?titovi su: Kanadski ?tit ( Sjeverna Amerika ), Balti?ki ?tit ( Europa ), Sibirski kraton ( Azija ), Gvajanski ?tit , Brazilski ?tit , Patagonijski ?tit ( Ju?na Amerika ), Zapadnoafri?ki ?tit , Angola-kasai ?tit , Tanzanijski ?tit , Rodezijsko-transvalski ?tit ( Afrika ), Indijski kraton , Ygarn ?tit , Pilbara ?tit ( Australija ).

Iako je nekoliko mineralnih zrna starije, najstarije formacije stijena izlo?ene na povr?ini Zemlje su arhajske starosti ili neznatno starije. Arhajske stijene nađene su na Grenlandu , Kanadskom ?titu , zapadnoj Australiji i ju?noj Africi. Iako su prvi kontinenti nastali tijekom ovog eona, stijene te starosti ?ine samo 7% sada?njih kratona na svijetu. ?ak i kad uzmemo u obzir eroziju i uni?tenje nekada?njih formacija, dokazi ukazuju da je samo 5 - 40% dana?nje kontinentalne kore nastalo tijekom arhaika.

Arhajske stijene kratona i ?titova mogu se podijeliti u dvije skupine: granulite i greenstone . Za ove posljednje tipi?an je slijed nekoliko međusobno o?tro razdijeljenih tipova stijena . U donjem dijelu nalaze se ultrabazi?ne stijene ? komatiiti , iznad njih su bazalti s kloritom i hornblendom (koji im daju zelenu boju, po kojoj su i dobili ime), na kojima dalje slijede kiseliji eruptivi andezitnog i riolitnog sastava, a prekriveni su sedimentnim stijenama ? ?ejlovima , grauvakama , konglomeratima te trakastim ?eljezovitim formacijama (eng. Banded Iron Formations ? BIF).

Greenstonei imaju veliku gospodarsku va?nost: uz ultrabazi?ne dijelove ?esto su vezana le?i?ta kroma i nikla , uz kiselije dijelove cinka , bakra , srebra i zlata , a uz sedimentne dijelove le?i?ta mangana , barita I ?eljeza.

?to se ti?e sedimentologije , u arhaiku nema diferencijacije talo?nih okoli?a jer nema ni velikih kontinentalnih prostora. Vrlo rijetko se mogu na?i plitkomorske stijene s plitkomorskim teksturama, ?to ukazuje na nedostatak plitkomorskih ?elfova u araiku ? arhajski protokontinenti bili su vrlo strmih padina, malih dimenzija i neravne povr?ine (poput dana?njeg Islanda ). Također nema ni sedimenata talo?enih na kopnu, ?to se mo?e objasniti ili malom povr?inom kontinenata ili erozijom i pretaljivanjem eventualno postoje?ih kopnenih sedimenata. Ve?inom se talo?e stijene koje ukazuju na dubokovodne facijese, poput ?ejlova i grauvaka , dok, kao i u hadiju, nema karbonata niti s njima asociranih evaporita . Osim niskog pH, ?to je uzrok nedostatku karbonata u hadiju, druga i izvjesnija mogu?nost jest da je tome pogodovao nedostatak plitkih toplih mora u kojima se talo?e ove stijene.

Iako nema nepobitnih dokaza kada je to?no ?ivot pre?ao iz kemijske u organsku evoluciju , smatra se da se to dogodilo u intervalu od prije 3,5 ? 4 milijardi godina.

Najstariji nađeni fosili datiraju iz arhaika, to?nije stari su 3,5 milijardi godina, a radi se o stromatolitima nađenim u australskom Pilbara ?titu. Stromatoliti su posljedica djelovanja cijanobakterija , a nastaju pri?vr??ivanjem karbonatnog mulja na vlakanca cijanobakterija. Također su nađeni i ostatci samih cijanobakterija. Pored cijanobakterija, nađene su neidentificirane bakterije ?ije su se stanice pro?imale piritom ili sideritom , zbog ?ega su uspjele ostaviti fosilni zapis.

U Fig tree grupi Ju?ne Afrike, staroj 3,1 milijardi godina, nađeni su crne ili tamnosive ?estice raspr?ene organske materije, koje predstavljaju proizvode raspada klorofila . Takve fosile nazivamo kemijskim fosilima. Neke ?eljezovite stijene na jugu Grenlanda sadr?e odnos ¹² C i ¹³ C jednak onome u svim ?ivim organizmima, ?to upu?uje na prisutnost organske tvari u tim stijenama. Ti kemijski fosili stari su 3,8 milijardi godina.

Po?to u arhajskim stijenama prevladavaju samo prokariotski organizmi, arhaik mo?emo smatrati dobom prokariota. Ukoliko su ve? tada postojali eukarioti , nisu sa?uvani u fosilnome zapisu.

• GeoWhen Database