Glavni arhiv Indija
(
?panjolski
:
Archivo General de Indias
) je stara trgova?ka burza (
Casa Lonja de Mercaderes
) u
Sevilli
,
?panjolska
, u kojoj se ?uva iznimno vrijedan
arhiv
koji svjedo?i o povijesti
?panjolskog Carstva
u
Amerikama
i
Filipinima
. Gra?evinu je u stilu talijanske renesanse dizajnirao
Juan de Herrera
i zbog svoje va?nosti, ali i neobi?ne arhitekture, upisana je 1987. godine, zajedno s
Alcazarom
i
Katedralom u Sevilli
, na
UNESCO
-v
popis mjesta svjetske ba?tine u Europi
.
Katedrala u Sevilli
i Arhiv Indija
Građevinu je naru?io
Filip II., ?panjolski kralj
1572. godine, i to od graditelja njegove pala?e
El Escorial
, Juana de Herrere, kako bi u njoj smjestio Savjet trgovaca Seville koji su se do tada sastajali u dvoranama katedrale kako bi raspravljali o poslovima u kolonijama. ?to je kralj smatrao neprimjerenim.
Zgradu je zapo?eo graditi
Juan de Mijares
, prema Herrerinim planovima, 1584. godine i po?ela se koristiti ve? 1598., ?to se mo?e vidjeti po natpisu na sjevernoj fasadi. No, radovi na njoj su nastavljeni tijekom 17. stolje?a i dovr?io ju je
Pedro Sanchez Falconete
.
Karlo III., ?panjolski kralj
, je izdao dekret 1785. godine kojim je odredio da se u ovoj građevini smjesti novoosnovani arhiv "Savjeta Indija", kako bi se pod jednim krovom dr?ala sva dokumentacija vezana za ?panjolske prekomorske kolonije, koji su do tada bili razasuti u vi?e gradova. Ministar Indija, Jose de Galvez y Gallardo, je u duhu prosvjetiteljstva odlu?io kako ?e samo dokumente starije od 1760-ih smjestiti tu, a novije nastaviti smje?tati u starim arhivima, kako bi povjesni?ari mogli prou?avati povijest ?panjolskog kolonijalnog carstva. Kako bi golema dokumentacija bila smje?tena 1785. godine pro?irena je
Casa Lonja
, a 1787. izgrađeno je masivno mramorno stubi?te.
Zgrada je detaljno obnovljena od 2002. do 2004. godine, za koje vrijeme nije kori?tena kao istra?iva?ka knji?nica, a od 2005. godine je otpo?eo proces digitalizacije njezinih 15 mlijuna stranica.
Zgrada zatvara veliko kvadrati?no dvori?te s galerijama na dva kata ?iji su prozori utopljeni kvadrati između plo?nih pilastra. Iznad svakog prozora, kao ukras, nalaze se jednostavne kvadratne plo?e. Zgradu na vrhu okru?uje
balustrada
s
obeliskom
na svakom kutu. Na njoj nema skulpturalnih ukrasa, samo diskretni kontrast kamena i ?tuko dekoracija u obliku plitkih reljefa na pilastrima, i na plo?ama iznad svakog prozora.
Arhiv je bogata dokumentacija ?panjolskih kolonija od dolaska prvih
konkvistadora
do konca 19. stolje?a, uklju?uju?i dnevnik
Kristofora Kolumba
, mapa i planova kolonijalnih gradova i mnogi drugi va?ni, ali i usputni sitni dokumenti. U ovoj zgradi je papa
Aleksandar VI.
1493. godine izdao bulu "Inter caetera" o podjeli Novog Svijeta između ?panjolske i Portugala, a
Miguel de Cervantes
tra?io je zaposlenje.
Danas se na njegovih devet kilometara polica ?uva oko 43.000 svezaka i oko 80 milijuna stranica razne kolonijalne administracije.
37°23′02″N
5°59′31″W
/
37.384°N 5.992°W
/
37.384; -5.992