Alpe

Izvor: Wikipedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Za ostale upotrebe, v. Alpe (razvrstavanje) .
Alpe
Dio Alpsko-himalajskog sistema
Karta Alpa
Karta Alpa

Karta Alpa
Du?ina masiva: 1200 km
?irina masiva: 150 km
Povr?ina masiva: 207.000 [1] km²
Najvi?i vrh: Mont Blanc (4807 [2] m )
Za?ti?ene oblasti:
Dr?ava:   Francuska
  ?vicarska
  Italija
  Njema?ka
  Lihten?tajn
  Austrija
  Slovenija

Alpe ( njema?ki : Alpen , talijanski : Alpi , francuski : Alpes , roman? : Alps , slovenski : Alpe ) su planinski masiv između Srednje i i Ju?ne Evrope .

Geografija [ uredi | uredi kod ]

Masiv je ?irok nekih 150 km , a dug 1200 km od obala Mediterana pored Nice do Dunava kod Be?a . [1] Brojni vrhovi tog masiva imaju preko 4000 metara , a najvi?i je Mont Blanc na granici Italije i Francuske visok 4807 metara. [2]

Mont Blancl

Centralni planinski niz izgrađen je od starih kristali?nih stijene , a sjeverni i ju?ni lanci iz mezozojskih i karbonatnih stijena ( vapnenci i dolomiti ), koje su izdignute tzv. alpskim nabiranjem (alpskom orogenezom).

Dana?ni oblik Alpe su dobile pleistocenskom glacijacijom . Snje?na granica je na visini 2700 - 2800 m , pa zbog tog po Alpama jo? uvijek ima puno gle?era , a najve?i je Aletsch .

Zapadne Alpe [ uredi | uredi kod ]

Aletsch
Matterhorn , najslikovitiji vrh Alpa i Raetinska pruga

Mont Blanc je s visinom od 4810 m najvi?i vrh u Francuskoj i drugi po veli?ini u Europi. Dugo je godina navođen i kao najvi?i vrh Europe , no tuma?enjem određenja Europe kao kontinenta od Atlantskog oceana do Urala i Kavkaza , koja su u posljednje vrijeme opet postala aktualna, Elbrus mu je oduzeo taj naslov.

Najve?i gle?er Alpa je Aletsch (23 x 1,5 x 0,9 km ) na ?vicarskoj planini Jungfrau (4270 m). Arena Sardona ili Navlaka Glarus je najve?a navlaka (povratni rasjed koji nastaje skoro horizontalnim padom povr?inskog tla) na Alpama koja se također nalazi u isto?noj ?vicarskoj . Furka Pass je visoki cestovni planinski prijevoj u ?vicarskim alpama na nadmorskoj visini od 2.436 metara koji Furka tunelom (duljine 15,4 km ) spaja Gletsch i Valais sa Realpom u Kantonu Uri . U njegovoj blizini se nalazi Gle?er Rhone koji je izvor rijeke Rhone i jedan od glavnih dotoka ?enevskog jezera . Simplonski prijevoj je 2.008 metara visok planinski prijevoj između Peninskih i Lepontinskih Alpa koji povezuje Brig-Glis u kantonu Valais s Domodossolom u talijanskoj regiji Pijemont .

Matterhorn , Monte Cervino ili Mont Cervin, je planina na granici između ?vicarske i Italije (Peninske Alpe), visine 4478 metara, koji je posljednji od vi?ih vrhova Alpa koji je osvojen.

Isto?ne Alpe [ uredi | uredi kod ]

?vapska Jura ili ?vapske Alpe su kr?no - ?umovito brdsko podru?je u jugozapadnoj Njema?koj , u saveznoj dr?avi Baden-Wurttemberg . Du?ina gorja iznosi oko 200 kilometara, ?irina u prosjeku pribli?no 40 kilometara, a najvi?i vrh je Lemberg (1015 m).

Hoher Dachstein je kr?ka planina , drugi najvi?i vrh Sjevernih kr?kih Alpa. Nalazi se na granici dvije austrijske savezne dr?ave , Gornja Austrija i ?tajerska (austrijska savezna dr?ava) , u kojima je on najvi?i vrh (2.995 m). Dijelovi njegovog masiva le?e i u austrijskoj saveznoj dr?avi Salzburg , te ju ?esto zovu "Planinom triju dr?ava" ( njema?ki : Drei-Lander-Berg ). Najve?i gle?er u Austriji , Pasterze, le?i u podno?ju najvi?eg austrijskog vrha, Grossglocknera (3798 m) koji je dio planinskog vijenca Visokog Tauerna . Oetztalske Alpe su planinski masiv i prirodna granica Italije i Austrije. Najvi?i vrh je Wildspitze (3774 m), koji je i ujedno drugi po veli?ini vrh u Austriji iza Grossglocknera.

Dolomiti ili Dolomitske Alpe su planinski masiv u isto?nim Alpama u sjeveroisto?noj Italiji; po njima je prozvan kamen dolomit .

Julijske Alpe su skupina planina u ju?nom dijelu Alpa, u sjeverozapadnoj Sloveniji i u sjeveroisto?noj Italiji , a ime su dobile po Gaju Juliju Cezaru . Najvi?i vrh Julijskih Alpa je Triglav s 2864 metara nadmorse visine, koji je ujedno i najvi?i vrh Slovenije.

Privreda [ uredi | uredi kod ]

Najve?e privredno zna?enje imaju ?ume, sto?arstvo i turizam , a zna?ajno je i rudno bogatstvo ( ?eljezo , ugljen , nikal , olovo , sol i dr.). S vi?e cestovnih i ?eljezni?kih veza preko Alpa povezane su Srednja i Ju?na Evropa. Najdu?i tuneli su Simplonski tunel (20 km) i Bazni tunel Gotthard (57 km).

Reference [ uredi | uredi kod ]

  1. 1,0 1,1 ? Alps (engleski). Encyclopædia Britannica . Pristupljeno 30. 10. 2013 .  
  2. 2,0 2,1 ? Mont Blanc (engleski). Encyclopædia Britannica . Pristupljeno 6. 10. 2013 .  

Vanjske veze [ uredi | uredi kod ]