Almati Алматы
Panorama grada
Zastava Grb
Nadimak: Ju?ni glavni grad , Grad jabuka
Koordinate : 43°16′N 76°53′E  /  43.267°N 76.883°E  / 43.267; 76.883
Dr?ava	Kazahstan
Osnivanje	1854 .
Status grada	1867 .
Vlast
-  Gradona?elnik	Ahmet?an Jesimov
Povr?ina
-  Ukupna	324 km²
Najve?a visina	900
Najmanja visina	700
Stanovni?tvo (2008.)
-  Grad	1 324 739
-  Gusto?a	4.152 stanovnika/ km²
Vremenska zona	UTC+5 ( UTC+6 )
Po?tanski broj	050000 - 050063
Pozivni broj	+7 727
Pokrajina	Alma-Ata
Slu?bena stranica almaty.kz
Karta
Almati class=notpageimage| Almati na karti Kazahstana

Almati ili Alma Ata ( kaza?ki : Алматы , ruski : Алма-Ата ? Alma Ata , Алматы ; do 1921. Vernij , kaza?ki i ruski : Верный ), je najve?i grad Kazahstana od 1 324 739 stanovnika ^[1] (2008.), ?to predstavlja 8% ukupnog stanovni?tva. On je najva?niji ekonomski, obrazovni, kulturni i komercijalni centar zemlje.

Alma-Ata je bila glavni grad Kaza?ke SSR od 1929 . do 1998 . i glavni grad nezavisnog Kazahstana od 1991 . do 1997 ., a tad je prijestolnica premje?tena u centalno polo?enu Astanu . ^[1]

Geografske karakteristike [ uredi | uredi kod ]

Almati je smje?ten u jugoisto?nom dijelu Kazahstana , udaljen 80 km od granice s Kirgistanom i oko 300 km od granice s Kinom .

Almati le?i na sjevernim obroncima planine Zailijski Alatau (dio masiva Tan?an ) na prosje?noj nadmorskoj visini od 700 do 900 m, na mjestu gdje se rijeke Bolj?oja i Malaja Almatinka slivaju u ravnicu. ^[1] Grad ima kontinentalnu klimu s malo padalina, relativno umjerenu zbog polo?aja među planinama.

Ve?insko stanovni?tvo grada su Rusi i Kazasi , uz ne?to manje Ukrajinaca , Ujgura , Tatara i Nijemaca . ^[1]

Almati le?i u geolo?ki vrlo nestabilnom terenu, pa su ga u dva navrata, 1887 . i 1911 . pogodili razorni potresi . Enormo klizanje zemlje sa poplavom koju je prouzro?ila rijeka Malaja Almatinka uni?tilo je puno ku?a i pobilo dosta ljudi, 1921 . Da se sprije?i mogu?e daljnje kllizanje zemlji?ta 1966 . eksplozivima je izazvano klizanje sve do izgrađene brane od 100 metara, koja je uspjela spasiti grad i dokazala svoju efikasnost 1973 ., ali je zbog sigurnosti povi?ena na 140 m. ^[1]

Historija [ uredi | uredi kod ]

Dana?nji grad osnovan je 1854 . kad su Rusi izgradili vojnu utvrdu Zailijskoje ( ruski : Заилийский ), na mjestu gdje je nekad le?alo anti?ko naselje Almati (ruski: Алмату ) kog su razorili Mongoli u 13. vijeku . Ve? od idu?e godine, 1855 . utvrdi je promjenjeno ime u Vernij (ruski: Верный ), oko koje su se po?eli naseljavati trgovci i seljaci iz evropske Rusije, Tatari i Kozaci . Pa je 1867 . iz utvrde izrastao grad po imenu Verni , koji je progla?en administrativnim centrom novoformirane Semire?enske oblasti u ruskom Turkestanu. Do 1906 . broj stanovnika Vernija popeo se na 27 000, od njih su dvije tre?ine bili Rusi i Ukrajinci . ^[1]

Sovjeti su zavladali gradom 1918 . ^[1] a 1921 . su mu promjenili ime u Alma Ata , po njegovom starom kaza?kom imenu Almati (koje doslovno prevedeno zna?i "Otac jabuka" ^[1] ), zbog puno drva tog vo?a koje raste u tom kraju. Razvoju grada i?lo je na ruku kad je 1929 . postao glavni grad Kaza?ke SSR umjesto Kizilorda , kao i dovr?etak ?eljezni?ke pruge Turkestan ? Sibir , 1930 . Nakon tog je grad po?eo rapidno rasti, od 46 000 koliko je imao 1926 . do 221 000 u 1939 . Rast grada nastavio se i za Drugog svjetskog rata kad je u njega izmje?teno puno tvornica iz evropskog dijela Sovjetskog Saveza . ^[1]

Nakon ?to je Kazahstan stekao nezavisnost, 1991 ., gradu je promjenjeno ime u Almati . Kazahstanska vlada odlu?ila je 1994 . preseliti prijestolnicu u Astanu , ?to je napravljeno do 1997 . ^[1]

Obrazovanje i znamenitosti [ uredi | uredi kod ]

Almati ima brojne visoko?kolske institucije, Kaza?ki dr?avni univezitet Al-Farabi osnovan 1934 ., pedago?ki, ekonomski, politehni?ki, agronomski i medicinski institut, i veliku Dr?avnu biblioteku ? Pu?kin. U gradu djeluje Kaza?ka akademija nauke i umjetnosti sa svojim brojnim nau?no ? istra?iva?kim institutima. Almati ima operu, brojne muzeje i teatre koji daju predstave na ruskom , kaza?kom i ujgurskom .

Najve?a znamenitost grada je nekada?nja saborna crkva Kristova uskrsnu?a, dana?nji muzej, podignuta 1907 . koja je druga po veli?ini drvena građevina na svijetu. ^[1] Almati je planski izgrađen grad koji se ravnomjerno ?iri od centra u du?inu od 20 km , sa puno parkova i drvoreda uz ?iroke bulevare, pa ga dr?e za naljep?i grad Kazahstana. Grad ima zoolo?ki i botani?ki vrt i nekoliko stadiona . ^[1]

Odmah iznad grada na planini Kok Tobe, do koje vozi ?i?ara nalazi se Park prirode i rekreaciona zona grada. Sjeverno od grada le?i veliko akumulaciono jezero Kap?agaj na rijeci Ili .

Privreda i transport [ uredi | uredi kod ]

Almati je glavni privredni centar zemlje, u njemu se nalazi 1 / 3 sve prehrambene industrije, i 1 / 4 lake industrije. ^[1]

Grad je relativno izoliran, jer se samo ?eljeznicom i avionom povezan sa svijetom, cestom je gotovo nemogu?e do?i do njega. Aerodrom Almati ( IATA : ALA , ICAO : UAAA ) je izgrađen jo? 1930 .

Za razliku od toga, grad ima idealno rje?en javni transport, koji ?e biti i bolji kad se dovr?i U izgradnji je Almatinski metro metro .

Izvori [ uredi | uredi kod ]

Vanjske veze [ uredi | uredi kod ]

Almati na Wikimedijinoj ostavi

• Slu?bena stranica Arhivirano 2009-02-06 na Wayback Machine-u ( ru )
• Almaty na portalu Encyclopædia Britannica ( en ) }