Alfa Romeo
je ?uveni
italijanski
proizvođa? automobila koji se proslavio kroz istoriju auto sporta. Kompanija je osnovana
24. juna
1910.
godine u
Milanu
. U auto sportu je prisutna jo? od 1911-te godine. Od 1932-1986-te godine je bila u vlasni?tvu dr?ave, a 1986. postaje ?lanica FIAT grupacije. Februara
2007.
godine do?lo je do reorganizacije unutar
Fijatove
grupacije., i tako nastaje Alfa Romeo automobili A.D.
Prvobitna firma koja je kasnijim preuzimanjem transformisana, se zvala SAID (Societa Anonima Italiana Darracq). Osnovana je 1906-te godine od strane francuskog dr?avljanina pod imenom `Alexandre Darracq` i grupe italijanskih investitora. Obzirom na slabe rezultate prodaje, krajem 1909. se osniva nova firma pod nazivom A.L.F.A (Anonima Lombarda Fabbrica Automobili). Prvi model, 24 hp je ugledao svetlost dana 1910-te godine, dizajniran od strane đuzepe Merosija odmah po?inje svoju "trka?ku karijeru" na trci Targa Florio. 1915-te godine, firmu preuzima Nikola Romeo koji preusmerava proizvodni program fabrike za potrebe vojske. 1920-te, ime kompanije se menja u Alfa Romeo, te pod novim imenom izbacuje i novi model automobila; Torpedo 20-30HP.
Kompanija koja je transformisana u Alfa Romeo je osnovana pod imenom "So?ieta Anonima Italiana Darak" (
italijanski
: Societa Anonima Italiana Darracq (SAID) 1906-te godine od strane francuske automobilske ku?e koja je bila u vlasni?tvu Aleksandr Daraka (Alexandre Darracq) te i uz podr?ku italijanskih investitora. Jedan od njih, Kavaliere Ugo Stela, aristokrata iz Milana, je progla?en za predsednika SAID-a 1909. Po?etna lokacija firme je bila u Napulju, ali ?ak i pre nego ?to je planiranog konstruisanja fabrike po?elo, Darak odlu?uje krajem 1906. da je Milano ipak bolja pozicija za fabriku te je prema tome zauzeta lokacija u predgrađu Milana, Portelo (
italijanski
:Portello) gde se podi?e nova fabrika na 6.700 kvadratnih metara. Krajem 1909 godine, zaklju?uju?i da se italijanski "Darak" slabo prodaje, Stela zajedno sa italijanskim investitorima osniva novu kompaniju pod nazivom A.L.F.A. (
italijanski
:Anonima Lombarda Fabbrica Automobili), koja je u samom po?etku i dalje bila u partnerstvu Darakom. Prvi ne-Darak automobil proizveden u pogonima fabrike je lansiran 1910 i zvao se 24 HP. Automobil je dizajnirao đuzepe Merosi, koji je unajmljen 1909. radi dizajniranja novih automobila koji bi bili odgovaraju?i za italijansko tr?i?te. Merosi nastavlja i dalje da radi za kompaniju, dizajniraju?i nove serije A.L.F.A. automobila, sa jo? sna?nijim motorima (40-60 HP). A.L.F.A. ubrzo po?inje da u?estvuje u automobilskim trkama. 1911-te godine, voza?i Frankini i Ronconi se takmi?e u auto trci Targa Florio, voze?i dva modela 24 HP. 1914. A.L.F.A. dizajnira i proizvodi unapređeni automobil za trku Velika Nagrada, pod radnim nazivom GP1914 koji je sadr?ao ?etvorocilindri?ni motor, dve bregaste osovine, ?etiri ventila po cilindru i dvostruko paljenje. Na ?alost, po?etak Prvog Svetskog rata obustavlja proizvodnju automobila u kompaniji A.L.F.A. naredne tri godine.
Avgusta 1915-te godine, kompanija dolazi pod rukovodstvo napolitanskog preduzetnika koji se zvao Nikola Romeo (Nicola Romeo). Nikola Romeo, reorganizuje fabriku i po?inje proizvodnju vojnih komponenti, kako za italijanske potrebe tako i za potrebe Alijanse. Municija, aviomotori i ostali delovi, kompresori i generatori bazirani na kompanijinim postoje?im motorima su proizvođeni u obimno pro?irenoj fabrici za vreme rata. Po zavr?etku rata, Nikola Romeo investira sav svoj ratni profit u proizvodnju vagona za potrebe ?eleznice i to u slede?im gradovima; Sarono, Rimu i Napulju. Proizvodnja automobila jo? uvek nije razmatrana, ali je ipak ponovo pokrenuta 1919. obzirom da su delovi za 105 automobila jo? uvek bili dostupni i ?ekali svoj novi "?ivot" jo? od 1915-te godine. 1920-te godine, sa lansiranjem novog modela pod nazivom Torpedo 20-30 HP, ime kompanije je promenjeno u Alfa Romeo te navedeni model postaje prvi automobil pod imenom koje je ostalo i dan danas. Prvi uspeh Alfa Romeo automobila na auto trkama se bele?i ve? iste godine; đuzepe Kampari pobeđuje na stazi Muđelo, a Enco Ferari osvaja drugo mesto na trci Targa Florio. đuzepe Merosi i dalje radi za Alfa Romeo kao glavni dizajner, kompanija proizvodi ozbiljne putni?ke automobile kao i veoma uspe?ne trka?ke automobile (uklju?uju?i 40-60 HP, te RL Targa Florio).
1923-?e godine Vitorio Jano je privu?en iz Fiata na mesto glavnog dizajnera (umesto đuzepe Merosija), delimi?no zahvaljuju?i ubeđivanju od strane mladog Alfinog voza?a pod imenom Enco Ferari. Prvi Alfa Romeo pod rukovodstvom Jana je bio P2 Gran Pri, automobil koji je Alfa Romeu osvojio prvu titulu svetskog ?ampiona za Gran Pri automobile, 1925-te godine. Za putni?ki segment, Jano je razvio seriju automobila od manje do srednje zapremine koji su brojali 4,6 i 8 rednih cilindara, baziranih na P2 bloku koji je postao osnova klasi?ne arhitekture Alfinih motora; polusveri?ne gorivne komore, centralno locirane sve?ice, dva reda ventila i dvostruke bregaste osovine. Janov dizajn motora se pokazao kako izdr?ljivim tako i sna?nim.
Enco Ferari se dokazao kao bolji menad?er tima nego li voza?, te kada se fabri?ki tim privatizovao, nastala je Skuderia Ferari. Po odlasku iz Alfa Romea, Ferari pokre?e sopstvenu proizvodnju. Tacio Nuvolari je ?esto vozio za Alfu, donose?i mnoge pobede na trkama pre Drugog Svetskog rata.
“
|
Kada vidim Alfa Romeo kako prolazi, dodirnem moj ?e?ir.
|
”
|
?
Henri Ford
iz razgovora sa Ugo Gobatom 1939
|
Znak krsta i zmije koji ponosno krasi automobile ovog proizvođa?a, zapravo predstavlja grb grada Milana, u kome je kompanija osnovana. Amblem je podeljen vertikalno na dve polovine, sa krstom na levoj i zmijom na desnoj strani. Ovo su bili simboli na zastavama dve vladaju?e milanske porodice u 11. veku koje su njihove vojske nosile u Krsta?kim ratovima. Crveni krst Svetog đorđa na beloj podlozi simbolizuje herojsko dr?anje đovanija da Roa, koji je tokom bitaka za oslobođenje Svete Zemlje i njen povratak hri??anstvu, prvi postavio krst na zidine Jerusalima. Drugi deo amblema predstavlja grb plemi?a Otonija Viskontija. Pobediv?i saracenskog protivnika u dvoboju tokom prvog krsta?kog rata, Viskonti preuzima znak zmije koja pro?dire ?oveka sa ?tita svog protivnika, i stavlja ga u svoj porodi?ni
grb
.
Tokom petnaestog veka, ove dve milanske porodice udru?uju snage (a samim tim i zastave) i stvaraju mo?no Viskonti vojvodstvo. Da bi simbolizovali kraljevski pristanak i saglasnost ovom udru?ivanju, austrijski vladari (koji u to vreme gospodare Italijom), daju odobrenje da se postavi kruna na glavu zmije. ?ak i nakon prestanka mo?i porodice Viskonti, krunisana zmija koja pro?dire Saracena i krst ostaju kao grb grada Milana, simboli?u?i njegovu snagu i uspeh.
Dizajneri iz Alfe, krst i zmiju okru?uju plavim poljem u kome na vrhu pi?e “A. L. F. A.“, a na dnu “
Milano
“. Dve uvijene zlatne trake Savojske dinastije, simbolizuju dve milanske kraljevske porodice i razdvajaju sa strane natpise na vrhu i dnu amblema.
1915-te godina, Nikola Romeo otkupljuje i reorganizuje fabriku, te ve? naredne godine dodaje svoje ime na amblem firme istovremeno menjaju?i naziv kompanije; “A. L. F. A.“ prestaje da bude skra?enica i nastaje Alfa Romeo. Nakon osvajanja prvog Automobilskog Svetskog ?ampionata 1925-te godine, uvodi se veliki lovorov venac oko amblema. Francuski ogranak kompanije, po?etkom tridesetih godina pro?log veka (1932. godine) uspeva da izdejstvuje zahvaljuju?i velikom broju prodatih vozila, da na amblemima svih automobila namenjenih francuskom tr?i?tu, bude dodata re? “
Pariz
“ koja ?e zameniti “
Milano
“ (danas se vrednost ovih amblema smatra gotovo neprocenjivom i oni predstavljaju pravu retkost).
Nakon Drugog Svetskog rata, amblem u boji nakratko biva zamenjen jednostavnim mesinganim izlivkom sa slovima i figurama u ugla?anom metalu na krvavo crvenoj emajliranoj pozadini. Amblem se dalje pojednostavljuje za vreme promene oblika vladavine i pretvaranja Italije u republiku, kada dve uvijene zlatne trake Savojske dinastije bivaju zamenjene dvema talasastim linijama, a takođe i obim lovorovog venca biva smanjen. Istovremeno, pre?nik amblema se smanjuje na 54 mm.
Veoma brzo amblem u boji ponovo stupa na scenu; prvo u metalu, a zatim i u plastici. Poslednje promene odigrale su se 1972-ge godine nakon otvaranja druge fabrike u
Napulju
. Ne ?ele?i da favorizuju bilo koga, u kompaniji odlu?uju da izbace re? “MILANO“ zajedno sa talasastim linijama i crticom između re?i ALFA ROMEO.
Lovorov venac
je sveden na filigranski tanku zlatnu ivicu koja okru?uje amblem.
Orginalni amblem iz 1910. godine imao je pre?nik od 65mm. Vremenom, njegova veli?ina se menjala i sada iznosi 75 mm.