Aleksije I Komnen

Izvor: Wikipedija
(Preusmjereno sa stranice Aleksije I Komnin )
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretragu
Car Aleksije I Komnin

Aleksije I Komnin ( gr?. : Αλ?ξιο? Α' Κομνην?? ) ( 1048 .- 15. avgust 1118 .) je bio vizantijski car ( 1081 .- 1118 .). Tokom njegove vlasti zapo?ela je vojna, finansijska i teritorijalna obnova Vizantije .

Dolazak na tron

[ uredi | uredi kod ]

Kada je abdicirao Isak I Komnin , Aleksijev otac je odbio tron, tako da je od 1059 . do 1081 . vladala dinastija Duka .

Aleksije I Komnin je 1074 . uspe?no pokorio pla?enike, koji su se pobunili u Maloj Aziji . Postavljen je 1078 . na ?elo vojske na zapadu. Uspio je da ugu?i dve pobune guvernera Dra?a . Aleksije I Komnin je odbio da krene protiv svog rođaka u Maloj Aziji, a zbog toga nije smenjen, jer je bio potreban da se suprostavi predstoje?oj normanskoj invaziji pod Roberom Gviskarom .

Dok se vizantijska vojska spremala ?a ekspediciju Aleksija uveravaju da se pridru?i uroti protiv cara Ni?ifora III Votanijata . Njegova vojska ga progla?ava carem, pa sa svojom vojskom kre?e na Carigrad . Aleksije je potplatio zapadne pla?enike, koji su ?uvali Carigrad, tako da su u?li 1. aprila 1081 . u Carigrad gotovo bez otpora. Ni?ifor III Votanijat je abdicirao i povukao se u manastir, a Aleksije I Komnin je krunisan 4. aprila 1081 .

Borbe sa Normanima 1081.-1085.

[ uredi | uredi kod ]

Robert Gviskar se sa Normanima 1081 . iskrcao kod Valone u prole?e 1081 . Po?eo je da opseda Dra? , pa je stigao car Aleksije I Komnin, koji je te?ko pora?en od Normana 18. oktobra 1081 , a u bitku se nije uklju?io srpski kralj Konstantin Bodin , iako je kao vizantijski vazal do?ao na Aleksijev poziv. Normani su tako zauzeli Dra?, a tokom 1082 . i celu Makedoniju, uklju?uju?i i Skoplje. Normani su osvojili i Epir i Tesaliju . Međutim Aleksije I Komnin nije gubio nadu, nego je konsolidirao vojsku za kontraudarce.

Nema?kog kralja Henrika IV je podmitio da napadne Normane sa severa. To je prisililo Normane da veliki deo vojske povuku u Italiju tokom 1083 - 1084 . Normani su bili prisiljeni da se od 1083 . postepeno povla?e. Normanska opasnost prestaje smr?u Roberta Gviskara . 1085. i Vizantija vra?a ve?inu izgubljenih teritorija.

Razli?ite pretnje: Bogumili, Pe?enjezi, Kumani

[ uredi | uredi kod ]

U Trakiji su nastale nevolje sa novim sektama bogumila i pavli?ana, koji su se pobunili. Te sekte su se udru?ile sa Pe?enjezima . Vojnici pavli?ani su dezertirali tokom borbi protiv Normana. Kad je prestala normanska opasnost car Aleksije odlu?uje da kazni pobunjenike i dezertere, pa im oduzima zemlju, ?to dovodi do novih pobuna. U bici protiv pobunjenika kraj Filipopolisa ( Plovdiva ) ubijen je komadant zapadne vojske.

Tokom 1087 . Pe?enjezi haraju Trakijom, pa je car Aleksije I Komnin krenuo u Meziju da se osveti, ali bio je prisiljen da se povla?i. Tokom povla?enja Pe?enjezi su ga zarobili i prisilili da potpi?e mir i da im plati veliku sumu novca. Tokom 1090 . Pe?enjezi ponovo napadaju Trakiju i ulaze u savez sa Seld?ucima , tako da su poku?ali zajedni?ku opsadu Carigrada. Aleksije Komnin ulkazi u savez sa hordom od 40.000 Kumana . Vizantija i Kumani su zajedni?ki potukli Pe?enjege u Trakiji 29. aprila 1091 .

Posle obra?una sa Pe?enjezima, Kumani su postali opasnost i zapo?eli su seriju plja?ka?kih napada na carske teritorije. Vođa Kumana je tvdio da je on Konstantin Diogen, davno preminuli sin cara Romana IV Diogena. Kumani su harali Trakijom, sve dok njihov vođa nije eliminisan kraj Adrijanopolja. Kada je pacificirao Balkan Aleksije Komnin je mogao obratiti pa?nju na Malu Aziju, ?iji veliki deo su osvojili Turci Seld?uci .

Oko 1090 . Aleksije Komnin se miri sa papama, sa namerom da dobije zapadnu podr?ku protiv Seld?uka. Aleksije Komnin je zamolio papu Urbana II na saboru u Pja?enci da sazove rat protiv nevernika. Papa je 1095 . sazvao sabor u Klermonu i pozvao u Prvi krsta?ki rat . Aleksije Komnin je mislio da ?e do?i pla?enici, a ne velika, gotovo selja?ka vojska. Car Aleksije I Komnin nije bio sporeman za toliki broj krsta?a, od kojih su mnogi plja?kali du? puta. Najpre je imao posla sa neorganiziranom grupom krsta?a , avanturista i seljaka koje je predvodio Petar Pustinjak . Nije znao ?to da radi s njima. Predlo?io je Petru Pustinjaku, da sa?ekaju glavninu krsta?ke vojske. Ve?ina te selja?ke vojske je bila nestrpljiva, ?eleli su da preotmu Nikeju od Turaka. Pretrpili su izuzetno te?ak poraz, tako da je od 20.000 krsta?a ostalo ?ivo samo 3.000.

Druga grupa krsta?a je bila mnogo organiziranija. Vodili su je Gotfrid Bujonski , Boemund Tarantski i Rejmond Tulu?ki . Aleksije Komnin se sastajao sa vođama krsta?a i od njih je tra?io da polo?e zakletvu da ?e sve osvojene teritorije, koje su pripadale Vizantiji boti vra?ene. Aleksije Komnin je sa svoje strane obe?avao da ?e snabdevati krsta?e. Po?to se prvi krsta?ki rat pokazao uspe?nim mnogi gradovi i teritorije su vra?ene Vizantiji. Opsada Nikeje 1097 . prisilila je grad da se preda caru. Slede?a pobeda kod Dorileja 1097 . omogu?ila je da se Vizantiji tokom 1097 - 1099 . vrate Rodos , Smirna , Kios , Efez , Filadelfija i Sard .

Posle opsade Antiohije Boemund Tarantski je tvrdio da je Aleksije Komnin prekr?io svoj deo dogovora, pa zato nije vra?ao Antiohiju Vizantiji. Tek 1108 . je Boemund pristao da bude vizantijski vazal.

Zadnje godine

[ uredi | uredi kod ]

Tokom zadnjih 20 godina svoga ?ivota Aleksije Komnin je izgubio dosta popularnosti. Te godine su bile obele?ene ka?njavanjem i proganjanjem bogumila i pavli?ana. Bogumilskog vođu Vasilija Doktora spalio je na loma?i. Unato? uspehu krsta?kog rata Aleksije Komnin je mnogo puta morao da spre?ava napade Turaka Seld?uka od 1110. do 1117. godine.

Zadnjih godina ?ivota imao je problema oko nasleđa. Aleksije Komnin je jo? 1092 odredio da njegov sin Jovan II Komnin bude naslednik. Međutim Aleksijeva ?ena Irena Dukakin nije ?elila da njen sin bude car, nego je htela da to promeni u korist svoje ?erke Ane Komnin i njenog supruga Nikifora Vrijenija. Kad je nakon careve smrti Jovan II Komnin otkrio urotu, poslao je svoju sestru Anu Komnin i njenog supruga u manastir.

Stabilizovao je Vizantiju

[ uredi | uredi kod ]

Aleksije Komnin je stabilizovao Vizantiju i prevladao je opasnu krizu. Promenio je prirodu vizantijske vlasti, uklju?uju?i dosta plemstva u svoju vlast. Time je stvorio savez sa plemstvom i oja?ao je vlast smanjuju?i opoziciju. Iako je ta mera bila uspe?na na samom po?etku, smanjila je efikasnost carske vlasti, jer porodi?ne veze postaju zna?ajnije od zasluga.

Vanjske veze

[ uredi | uredi kod ]
Prethodnik:
Nikifor III Votanijat
Vizantijski car
( 1081 - 1118 )
Nasl j ednik:
Jovan II Komnin