Car Aleksije I Komnin
Aleksije I Komnin
(
gr?.
:
Αλ?ξιο? Α' Κομνην??
) (
1048
.-
15. avgust
1118
.) je bio
vizantijski car
(
1081
.-
1118
.). Tokom njegove vlasti zapo?ela je vojna, finansijska i teritorijalna obnova
Vizantije
.
Kada je abdicirao
Isak I Komnin
, Aleksijev otac je odbio tron, tako da je od
1059
. do
1081
. vladala
dinastija Duka
.
Aleksije I Komnin je
1074
. uspe?no pokorio pla?enike, koji su se pobunili u
Maloj Aziji
. Postavljen je
1078
. na ?elo vojske na zapadu. Uspio je da ugu?i dve pobune guvernera
Dra?a
. Aleksije I Komnin je odbio da krene protiv svog rođaka u Maloj Aziji, a zbog toga nije smenjen, jer je bio potreban da se suprostavi predstoje?oj normanskoj invaziji pod
Roberom Gviskarom
.
Dok se vizantijska vojska spremala ?a ekspediciju Aleksija uveravaju da se pridru?i uroti protiv cara
Ni?ifora III Votanijata
.
Njegova vojska ga progla?ava carem, pa sa svojom vojskom kre?e na
Carigrad
. Aleksije je potplatio zapadne pla?enike, koji su ?uvali Carigrad, tako da su u?li
1. aprila
1081
. u Carigrad gotovo bez otpora. Ni?ifor III Votanijat je abdicirao i povukao se u manastir, a Aleksije I Komnin je krunisan
4. aprila
1081
.
Robert Gviskar
se sa
Normanima
1081
. iskrcao kod
Valone
u prole?e
1081
. Po?eo je da opseda
Dra?
, pa je stigao car Aleksije I Komnin, koji je te?ko pora?en od Normana
18. oktobra
1081
, a u bitku se nije uklju?io srpski kralj
Konstantin Bodin
, iako je kao vizantijski vazal do?ao na Aleksijev poziv.
Normani
su tako zauzeli Dra?, a tokom
1082
. i celu Makedoniju, uklju?uju?i i Skoplje. Normani su osvojili i
Epir
i
Tesaliju
. Međutim Aleksije I Komnin nije gubio nadu, nego je konsolidirao vojsku za kontraudarce.
Nema?kog kralja
Henrika IV
je podmitio da napadne Normane sa severa. To je prisililo Normane da veliki deo vojske povuku u Italiju tokom
1083
-
1084
.
Normani
su bili prisiljeni da se od
1083
. postepeno povla?e. Normanska opasnost prestaje smr?u
Roberta Gviskara
. 1085. i Vizantija vra?a ve?inu izgubljenih teritorija.
U
Trakiji
su nastale nevolje sa novim sektama
bogumila
i pavli?ana, koji su se pobunili. Te sekte su se udru?ile sa
Pe?enjezima
. Vojnici pavli?ani su dezertirali tokom borbi protiv Normana. Kad je prestala normanska opasnost car Aleksije odlu?uje da kazni pobunjenike i dezertere, pa im oduzima zemlju, ?to dovodi do novih pobuna. U bici protiv pobunjenika kraj Filipopolisa (
Plovdiva
) ubijen je komadant zapadne vojske.
Tokom
1087
.
Pe?enjezi
haraju Trakijom, pa je car Aleksije I Komnin krenuo u Meziju da se osveti, ali bio je prisiljen da se povla?i. Tokom povla?enja
Pe?enjezi
su ga zarobili i prisilili da potpi?e mir i da im plati veliku sumu novca. Tokom
1090
. Pe?enjezi ponovo napadaju Trakiju i ulaze u savez sa Seld?ucima , tako da su poku?ali zajedni?ku opsadu Carigrada. Aleksije Komnin ulkazi u savez sa hordom od 40.000
Kumana
. Vizantija i
Kumani
su zajedni?ki potukli Pe?enjege u Trakiji
29. aprila
1091
.
Posle obra?una sa Pe?enjezima,
Kumani
su postali opasnost i zapo?eli su seriju plja?ka?kih napada na carske teritorije. Vođa Kumana je tvdio da je on Konstantin Diogen, davno preminuli sin cara Romana IV Diogena. Kumani su harali Trakijom, sve dok njihov vođa nije eliminisan kraj Adrijanopolja. Kada je pacificirao Balkan Aleksije Komnin je mogao obratiti pa?nju na Malu Aziju, ?iji veliki deo su osvojili
Turci Seld?uci
.
Oko
1090
. Aleksije Komnin se miri sa papama, sa namerom da dobije zapadnu podr?ku protiv Seld?uka. Aleksije Komnin je zamolio papu Urbana II na saboru u Pja?enci da sazove rat protiv nevernika. Papa je
1095
. sazvao
sabor u Klermonu
i pozvao u
Prvi krsta?ki rat
.
Aleksije Komnin je mislio da ?e do?i pla?enici, a ne velika, gotovo selja?ka vojska. Car Aleksije I Komnin nije bio sporeman za toliki broj krsta?a, od kojih su mnogi plja?kali du? puta. Najpre je imao posla sa
neorganiziranom grupom krsta?a
, avanturista i seljaka koje je predvodio
Petar Pustinjak
.
Nije znao ?to da radi s njima. Predlo?io je Petru Pustinjaku, da sa?ekaju glavninu krsta?ke vojske. Ve?ina te selja?ke vojske je bila nestrpljiva, ?eleli su da preotmu Nikeju od Turaka. Pretrpili su izuzetno te?ak poraz, tako da je od 20.000 krsta?a ostalo ?ivo samo 3.000.
Druga grupa krsta?a je bila mnogo organiziranija. Vodili su je
Gotfrid Bujonski
,
Boemund Tarantski
i
Rejmond Tulu?ki
. Aleksije Komnin se sastajao sa vođama krsta?a i od njih je tra?io da polo?e zakletvu da ?e sve osvojene teritorije, koje su pripadale Vizantiji boti vra?ene. Aleksije Komnin je sa svoje strane obe?avao da ?e snabdevati krsta?e. Po?to se prvi krsta?ki rat pokazao uspe?nim mnogi gradovi i teritorije su vra?ene Vizantiji.
Opsada Nikeje
1097
. prisilila je grad da se preda caru. Slede?a
pobeda kod Dorileja
1097
. omogu?ila je da se Vizantiji tokom
1097
-
1099
. vrate
Rodos
,
Smirna
,
Kios
,
Efez
, Filadelfija i
Sard
.
Posle
opsade Antiohije
Boemund Tarantski
je tvrdio da je Aleksije Komnin prekr?io svoj deo dogovora, pa zato nije vra?ao Antiohiju Vizantiji. Tek
1108
. je Boemund pristao da bude vizantijski vazal.
Tokom zadnjih 20 godina svoga ?ivota Aleksije Komnin je izgubio dosta popularnosti. Te godine su bile obele?ene ka?njavanjem i proganjanjem bogumila i pavli?ana. Bogumilskog vođu Vasilija Doktora spalio je na loma?i. Unato? uspehu krsta?kog rata Aleksije Komnin je mnogo puta morao da spre?ava napade Turaka Seld?uka od 1110. do 1117. godine.
Zadnjih godina ?ivota imao je problema oko nasleđa. Aleksije Komnin je jo? 1092 odredio da njegov sin
Jovan II Komnin
bude naslednik. Međutim Aleksijeva ?ena Irena Dukakin nije ?elila da njen sin bude car, nego je htela da to promeni u korist svoje ?erke
Ane Komnin
i njenog supruga Nikifora Vrijenija. Kad je nakon careve smrti Jovan II Komnin otkrio urotu, poslao je svoju sestru Anu Komnin i njenog supruga u manastir.
Aleksije Komnin je stabilizovao Vizantiju i prevladao je opasnu krizu. Promenio je prirodu vizantijske vlasti, uklju?uju?i dosta plemstva u svoju vlast. Time je stvorio savez sa plemstvom i oja?ao je vlast smanjuju?i opoziciju. Iako je ta mera bila uspe?na na samom po?etku, smanjila je efikasnost carske vlasti, jer porodi?ne veze postaju zna?ajnije od zasluga.