Abdul Ra?id Dostum
perzijski
: ????????? ?????) (rođen 1954) je
afganistanski
politi?ar i vojskovođa koji od 2014. vr?i du?nost
potpredsjednika Afganistana
. Poznat je i kao vođa
Nacionalnog islamskog fronta Afganistana
(Junbish-i-Milli Islami Afghanistan), odnosno afganistanske
uzbe?ke
zajednice, ali i po tome ?to je tokom nekoliko decenija
oru?anih sukoba u Afganistanu
nekoliko puta mijenjao stranu, ?to mu je donijelo reputaciju jednog od najkontroverznijih
gospodara rata
u zemlji.
Rodio se u siroma?noj uzbe?koj porodici. Godine 1970. je dobio posao u naftnom postrojenju u
?eberganu
, gdje se nakon nekog vremena priklju?io lokalnom radni?kom
sindikatu
. Poslije
Saur revolucije
je kao simpatizer novog
komunisti?kog
re?ima postao pripadnikom lokalnih
paravojnih formacija
"za za?titu revolucije", a 1979. se priklju?io vladaju?oj
Narodnoj demokratskoj partiji
, odnosno njenoj frakciji
Par?am
. Godine 1980. je kra?e vrijeme provveo na obuci u
SSSR
, a potom uzeo aktivnog u?e??a u
ratu
protiv
mud?ahedina
. Njegova jedinica, koja je ispo?etka bila
vod
, s vremenom je narasla na razinu
divizije
i u svom sastavu imala preko 40.000 ljudi. Dostum je to dugovao li?noj karizmi, ali i sklonosti da se bori u prvim redovima, zbog ?ega je od sovjetskih saveznika prozvan "afganistanskim
?apajevom
". Dostumova 53. divizija je bila jedna od rijetkih komunisti?kih paravojnih formacija koja je mogla djelovati izvan mati?ne pokrajine, te je krajem 1980-ih poslana u
Kandahar
na jugu zemlje, gdje je ?uvala odstupnicu sovjetskim snagama tokom povla?enja.
Dostum je i nakon sovjetskog povla?enja nastavio podr?avati prosovjetski komunisti?ki re?im, ali je nekoliko mjeseci poslije
raspada SSSR
, svjestan da komunisti vi?e nemaju vanjskog saveznika, u prolje?e 1992. sklopio sporazum sa mud?ahedinskim vođom
Ahmad-?ah Masudom
te pre?ao na stranu pobunjenika. Taj je potez natjerao komunisti?kog vođu
Mohamada Nad?ibulaha
da podnese ostavku i ozna?io kona?ni kolaps re?ima. Dostum je sa svojim ljudima u?ao u Kabul, a potom pomogao Masudu u
novom sukobu
protiv suparni?kog mud?ahedinskog vođe
Gulbudina Hekmatjara
.
Savezni?tvo sa Masudom, odnosno vjernost novoprogla?enoj i međunarodno priznatoj
Islamskoj Dr?avi Afganistan
, međutim, nije dugo potrajalo. Godine 1994. se priklju?io Hekmatjaru protiv Masuda, a 1995. neko vrijeme koketirao sa
talibanima
. Podru?je pod njegovom kontrolom na sjeveru zemlje, ?ije je sjedi?te bio grad
Mazari-i-Sharif
, je bilo među relativno mirnijim u zemlji i bilo ?esto nazivanom "Dostumistanom"; funkcioniralo je kao
de facto
nezavisna dr?ava, gdje je Dostum izdavao vlastitu
valutu
. Godine 1995. je posjetio
Ta?kent
i navodno
uzbekistanskom
predsjedniku
Islamu Karimovu
ponudio ujedinjenje, odnosno
pripojednje
"Dostumistana"; Karimov, tada ameri?ki saveznik je tu ponudu odbio.
Nakon talibanskog ulaska u Kabul 1996. godine se Dostum priklju?io antitalibanskom
Sjevernom Savezu
. U maju 1997. godine je, međutim, nakratko protjeran iz svog upori?ta kada su grad zauzeli talibani, iskoristiv?i pobunu njegovih zapovjednika. Dostum je pobjegao u
Tursku
, ali se nekoliko mjeseci kasnije vratio. Talibani su, pak, ponovno zauzeli grad u ljeto sljede?e godine, te je Dostum ponovno bio prisiljen oti?i u egzil.
Dostum se iz egzila vratio nakon
napada 11. septembra 2001.
godine, odnosno nakon ?to je
ameri?ka
administracija odlu?ila ukloniti talibane, te se za pomo? obratila Sjevernom savezu. Dostum i njegove prista?e su vje?to iskoristile ameri?ku podr?ku, te je tokom
ameri?ke invazije
Mazari-i-Sharif
oslobođen
od talibana ve? 10. novembra, kao prvi ve?i grad u Afganistanu. Dostum i njegovi ljudi su tada zarobili na hiljade talibana, od koji su mnogi mjesec dana kasnije nestali u nikad razja?nenjim okolnostima u događaju koji se ponekad naziva
masakr u Dasht-i-Leiliju
.
Dostum je u vladi predsjednika
Hamida Karzaija
dobio formalni status zamjenika ministra obrane, ali se sa vremenom po?eo distancirati i od nje i od Amerikanaca, koje je kritizirao zbog neefikanosti u borbi protiv talibana.
Godine 2014. je izabran za potpredsjednika na listi
Ashrafa Ghanija
koji je postao predsjednik.