?okolada

Za ostala zna?enja, vidi ?okolada (razvrstavanje) .

?okolada je prehrambeni proizvod koji se dobija od kakaove mase i ?e?era , ?esto uz dodatak kakaova maslaca, vanilina , kondenziranog ili osu?enog mlijeka , lje?njaka , badema , ekstrakta kave, su?enog vo?a i sl.

S obzirom da kakaovac uspijeva u Americi, u Evropu je ?okolada stigla tek nakon Kolumbovih putovanja.

Uz nju su vezane mnoge urbane legende, od kojih je najpopularnija ona da mo?e poslu?iti kao afrodizijak .

Povijest ?okolade

Pretpostavlja se da su Olmeci jo? prije 2600 godina kuhali ?okoladnu smjesu. Visokorazvijena civilizacija Maja imala je i boga (Ek Chuah) zadu?enog za ?okoladu, a zrna kakaovca bila su prihva?ena kao sredstvo pla?anja. Sa svojih putovanja po Ju?noj Americi Kristofor Kolumbo je donio na ?panjolski dvor i sjeme kakaovca, ali nije pobudilo nikakvo zanimanje. Tek ?e ?panjolski konkvistador Hernan Cortes kada krene u osvajanje Ju?ne Amerike i uni?tavanje tamo?njih civilizacija probati Xocolatl , toplu kakaovu teku?inu koju mu je ponudio aste?ki vladar Montezuma u golemim zlatnim peharima.

Asteci su ?okoladni napitak pili zagrijan i bez trunke slatko?e, ali su dodavali za?ine poput vanilije i ?ilija , a tek ?e Europljani od ?okolade napraviti slatki?. ?panjolski redovnici su prvi u Europi pripravljali ?okoladu, jo? uvijek teku?u, po?eli su dodavati ?e?er i cimet , ali tajnu nisu mogli dugo skrivati.

?okolada kakvu poznajemo danas je novijeg nadnevka i to zahvaljuju?i Nizozemcu Conradu J. van Houtenu, koji je 1828 . g. patentirao hidrauli?nu pre?u koja je mrvila zrna kakaovca iz kojeg je nastao kakao prah. Englezi (Joseph Fry) su 1847 . g. otkrili kako taj prah mije?ati sa ?e?erom i rastopljenim kakao maslacem te je takva nova ?okolada postala ubrzo omiljena i bila je to prva ?okolada za jelo. ?vicarac Daniel Peter je eksperimentirao s mlijekom kao sastojkom u ?okoladi i uspio je proizvesti prvu mlije?nu ?okoladu 1875 . g.

Dalje su ?vicarci usavr?avali proizvodnju ?okolade i 1879 . g. Rudolf Lindt (Lindt je danas jedna od najpoznatijih tvornica ?okolade) je napravio ?okoladu koja se topila u ustima (poznata i po nazivu "chocolat fondant").

Najva?niji sastojci u 100 g ?okolade

kalijum 400 mg
magnezijum 300 mg
fosfor 250 mg
kalcijum 100 mg
natrijum 12 mg
?eljezo 3 mg
teobromin 500 mg

?okolada osim toga sadr?i:

Triptofan , esencijalnu aminokiselinu koja sudjeluje u proizvodnji neuroprijenosnika serotonina , a lagano topljenje ?okolade na jeziku poti?e lu?enje endorfina (prirodnih hormona sre?e), koje tijelo prirodno proizvodi i za vrijeme vođenja ljubavi .
Anandamid , prirodni opijat, ali u malim koli?inama
Feniletilamin , tvar koja se nalazi u mozgu , posebno kod zaljubljenih osoba, a pretvara se u dopamin u centrima za zadovoljstvo, dijelu mozga gdje se ina?e do?ivljava i orgazam .
Visoke koli?ine antioksidansa , koje pridonose smanjenju rizika od narazli?itijih bolesti pa i raka . Tako flavonoidi koji se nalaze u svim biljnim proizvodima, daju tpak okus i onemogu?avaju oksidaciju masnih tvari u krvotoku i arterosklerozu (za?epljenje arterija).